rade serbedzija voja sekulic BEOGRAD - Rade Šerbedžija (70) predstavio je u utorak u Beogradu dopunjeno izdanje autobiografije "Do poslednjeg daha" i zbirku izabrane poezije "Stranac". Glumac i šansonjer svetskog renomea istakao je da je njegova velika želja bila da studira književnosti.

- Nikada nisam hteo da budem glumac. Želeo sam da budem pesnik ili pisac, ali eto postao sam glumac. Pred kraj srednje škole raskinuo sam veliku ljubav. Ona je otišla u Beograd, a ja u Zagreb. Hteo sam u Beograd na studije književnosti, ali mi je život udesio da u Zagrebu upišem glumu - rekao je Šerbedžija. On ističe da je prestao sa pisanjem kada su počeli da umiru ljudi koji su mu mnogo značili u životu.

UZ KRISTIJANA BEJLIJA
Rade najavljuje i film "Promise" koji je snimao prošle godine.
- Igram u filmu koji govori o genocidu koji je Turska izvršila nad Jermenima 1915. godine. Film je sniman po istinitom događaju i uz mene igra i Kristijan Bejl. Verujem da će uskoro biti premijera - otkriva Šerbedžija.
- Umro je Ivica Vidović, pa Borislav Vujičić književnik... Te smrti su me paralisale kao pisca. U pisanju poezije me zaustavila majčina smrt. Od kada je ona otišla 1997. godine nisam napisao nijednu pesmu. Kao da je u meni nešto zauvek nestalo. To je zato što ja nisam pesnik već emotivno biće. "Ubila" me je majčina smrt. U to vreme sam samo igrao remi u Los Anđelesu u pauzi snimanja filmova. U kafeu kod Adema, Jugoslovena iz Banjaluke koji drži Titovu sliku u kuhinji, igrao sam remi sa Albancima sa Kosova, Srbima, Hrvatima, Bosancima... Nigde u svetu ne igram remi osim u tom kafeu.

Čuveni umetnik koji je mnogima idol, kaže da je za njega Ljuba Tadić najveći glumac.

"ZELENA KARTA" U MARTU
- Pre nekoliko meseci nastavio sam pisanje nove knjige "Zelena karta" i verujem da ću je završiti do marta. To je priča o mom životu u Londonu i Americi. Igram se kao kada sam u školi u Vinkovcima dobijao petice na pismenim zadacima iz jezika i književnosti. Želim da budem duhovit, jer to je najbožanstvenija stvar na svetu. Ne samo u umetnosti već i u našim životima - kaže Šerbedžija i otkriva:
- Pisao sam bez grča sve do 180 stranice i onda sam stao. Počeli su ljudi da umiru. Ljuba Tadić je otišao, ali sam ga nadrealno ipak smestio u knjigu. Kao, javio mi se na Crvenom trgu u Moskvi gde priprema predstavu sa zaslužnim umetnicima Boljšoj teatra.
- Silno sam ga voleo. Baš silno. On je bio najveći glumac na svetu. Od njega su svi naučili mnogo. Bio je kontrabas koji je u času znao postati violina. Savršenstvo inteligencije, snage i emocije. Imao je briljantnu tehniku i intuiciju - rekao je Šerbedžija koga su u trenutku savladale emocije i suze.

Knjiga poezije "Stranac" je treća zbirka pesama, koja mu je, kako kaže, najznačajnija.

- To je izbor pesama nastalih u vreme teških, užasnih deset godina od 1987. do 1997. godine. Ima dosta antiratnih pesama, i sećanja koja proganjaju.

Ove pesme su o životu, ima i ljubavnih, ali najmanje. Ko me zna kao umetnika poznaje kakve pesme pišem. Kad jednom postanete stranac, onda to zauvek ostajete i nikad se ne možete vratiti nazad. Opisao sam rat, izbeglištvo i sve teškoće iz tog doba - rekao je čuveni glumac.

O Šerbedžiji i njegovim knjigama govorili su i Dragan Kremer, Borka Pavićević i reditelj Dejan Mijač.

OD ŠANSONA DO LIČKIH PESAMA

Iste večeri Šerbedžija je održao tradicionalni prednovogodišnji koncert u Centru Sava. Sa svojim bendom Zapadni kolodvor šarmirao je publiku i proveo je od Šilbe do Santa Monike, kao što govori jedna od njegovih pesama. U sali je vladala boemska atmosfera "začinjena" šansonama, starogradskim, makedonskim, dalmatinskim pesmama. Izveo je i ličke narodne pesme, kao i omiljenu pesmu italijanskih partizana. Ovo muzičko- poetsko veče "začinio" je stihovima Disa i Rakića, prisetio se kroz pesme prijateljstva sa Branimirom Džonijem Štulićem, Arsenom Dedićem, Kemalom Montenom. Specijalni gost na koncertu bio je Rambo Amadeus koji je u svom duhovitom aranžmanu izveo jednu sevdalinku i dalmatinsku pesmu.

- Arsen je umro, Kemo je otišao, Balašević opravdano odsutan, pa sam eto došao ja - rekao je u šali Rambo.

Za kraj koncerta glumac je ostavio pesmu Arsena Dedića "Ne daj se, Ines", koju je izrecitovao na maestralan način, što je publika pozdravila ovacijama. Predstojeće praznike Šerbedžija je prisutnima čestitao starogradskom pesmom "Tiho noći".
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

paroh-umicevic-pozvao-pomozimo-skolarcima-s-nabavom-skolskog-priboraParoh Umićević pozvao: "Pomozimo školarcima s nabavom školskog pribora!“
PETRINJA - Pravoslavni svećenik petrinjske parohije Saša Umićević još jednom je pokrenuo akciju sakupljanja pomoći za one kojima je ona potrebna. Navikli...
kako-su-rusili-zajednicuKako su rušili zajednicu
GLINA - Masovna ustaška ubijanja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi, koja su praćena uništavanjem svih tragova srpskog postojanja u Glini, njihove duhovne...
obiljezavanje-godisnjice-stradanja-capraskih-srbaObilježavanje godišnjice stradanja capraških Srba
BEOGRAD - Predstavnici "Zavičajnog udruženja Banijaca" položili su vijenac i zapalili svijeće na spomen obilježju u Kaluđerici za sve capraške žrtve....
godisnjica-zlocina-nad-capraskim-srbimaGodišnjica zločina nad capraškim Srbima
BEOGRAD - U Sisku i okolnim mjestima, u ljeto i jesen 1991. godine, likvidirano je, prema Veritasovim podacima, najmanje 118 lica srpske nacionalnosti, od...

Društvo

robinzon-od-vrginmostaRobinzon od Vrginmosta
VRGINMOST - Kada u zapuštenim i uglavnom napuštenim selima i zaseocima Banije i Korduna naiđemo na...
protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...
kako-smo-oslobodili-bovicKako smo oslobodili Bović
BOVIĆ - U Mjesnom odboru Bović, koji se nalazi u sastavu općine Vrginmost, prošle subotu je obilježena...

Novosti

godisnjica-nestanka-novinara-djure-slavuja-i-ranka-perenicaGodišnjica nestanka novinara Đure Slavuja i Ranka Perenića
ORAHOVAC - Danas se navršava 19 godina od nestanka novinara "Radio Prištine" Đure Slavuja i Ranka...
naucni-skup-hrvatsko-srpski-odnosiNaučni skup "Hrvatsko - srpski odnosi"
GOLUBIĆ - I ove godine, deseti put za redom, organizira se međunarodni znanstveni skup u Golubiću kraj...
sad-velicanje-ustastva-i-antisrpska-osecanja-u-hrvatskojSAD: Veličanje ustaštva i antisrpska osećanja u Hrvatskoj
VAŠINGTON - U novom izveštaju o verskim slobodama, SAD su upozorile na veličanje Nezavisne Države...

Pretraga sajta

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Najave

banijski info portal gif

Kultura

preobrazenje-kao-ohrabrenjePreobraženje kao ohrabrenje
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, kao što to vjekovna tradicija nalaže, veliki broj pravoslavnih...
proglaseni-ovogodisnji-laureati-nagrade-strazilovoProglašeni ovogodišnji laureati nagrade "Stražilovo"
SREMSKI KARLOVCI - U susret 46. Brankovom kolu, žiri ove pesničke institucije, u sastavu: Nenad...
grad-split-ugostio-clanove-udruzenja-srba-iz-hrvatske-nikola-tesla-iz-kragujevcaGrad Split ugostio članove Udruženja Srba iz Hrvatske “Nikola Tesla” iz Kragujevca
SPLIT - SKD “Prosvjeta” pododbor Split u suradnji s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Splita 17....
visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...

Oluja

bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...
proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...