Srpkinja iz Banije Srpkinja iz Banije(Uz knjigu i iz knjige "Život i običaji Srba graničara" Nikole Begovića)

Uvodna riječ

Jednom sam, a ima tome blizu 40 godina, za emisiju jedne radio-stanice u Hrvatskoj (u gradu u kome sam živio i radio), za koju sam godinama pisao priloge iz kulture, zapise iz banijskih sela... a često se i uživo javljao, povodom Međunarodnog dana žena napisao i jedan sadržajno malko drugačiji prilog.

Nisam pričao ni šta su žene, ni kad su žene, ni kako su se izborile, ni koliko su ravnopravne, ni šta im je socijalizam dao, donio, nego sam, skupljajući kojekakve stare knjige i knjižice, brošure i druge stare listine, naišao, između ostalog, i na dvije ovakve priče. Priče sa Banije. Pa ih po sjećanju u najkraćem prepričavam.

Prva (iz gornje Banije). Došla cura u novu kuću u koju se udala za svog momka, đuvegiju, i sad je ona mlada, snaša, snaja, snaha, svejedno. Prolaze dani a ona nikako još nije dobila prve batine. Pa se žali strini (ne svojoj, nego đuvegijinoj) otprilike ovim riječima: "Strina, prošlo e već sedam dana, a on mene još nije istuka. El on mene, strina, voli il ne voli?" A strina će na to: "Ma voli te, kako te ne bi voljo. Samo što e bijo zauzet, nije stiga da te istuče. Ćut, ima vremena." I mlada bi zadovoljna. A kad ju je prvi put istukao, a vjerovatno da jeste, ili nije u tom zapisu pisalo ili ja nisam zapamtio.

Druga (čini mi se, ako me sjećanje ne vara, iz donje je Banije): Mlada se takođe žali đuvegijinoj strini (interesantno je da sam nailazio na to da su se mlade najčešće žalile đuvegijinoj strini. I to sam dugo odgonetavao, pa bi se i o tome moglo i malo šire pisati. Jer sam to i donekle riješio. Odnosno shvatio u kom grmu leži zec. Ali sad...): "Strina, on mene ne tuče ki što se žena tuče, nego on mene bije u glavu ki zmiju!" I rastumačim ja kako je u ta davna vremena bilo "normalno", bila tradicija, bio običaj da se mlada istuče, da se zna ko je gospodar, ali ne baš u glavu.

I nekoliko dana poslije emisije i mog priloga u njoj bilo je telefonskih poziva i od poznatih i nepoznatih žena i prijetnji da će one mene u glavu... pa ću da vidim svoga boga. Itd.

Tada nisam imao knjigu "Život i običaji Srba graničara" našeg Banijca Nikole Begovića (o čijem životu i djelu čitaoci imaju prilog i na ovom Sajtu), objavljenu 1887. godine, u Zagrebu, a vjerno izdanje, koje posjedujem, objavilo je Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Zagreb, 2009. godine, a koje su priredili Čedomir Višnjić i Ljiljana Vukašinović. I iz koga čitaocima prenosim o mladi i slijedeće priloge. Iz kojih se vidi kakav je položaj mlade, udate žene (kojoj se u našim krajiškim krajevima i govorilo mlada, snaha, snaja, snaša) i uopšte žene, bio u ta davna vremena. Dok danas imamo i agencije za rodnu ravnopravnost... Pa ne dao bog da se danas sazna da negdje mlada pere svekru noge. A to sam svojim očima gledao. I to ne mlada, nego žena, supruga... itd.

A sada smo "u knjizi" Nikole Begovića.

Podropci

Svaki dućan ima svoj kantar – i svaka kuća svoj adet. Mlada valja da se uputi u domaći život i običaj. Jer mlada je kao navito kolo, o njoj visi sva kuća i sve oko kuće. Dakle, čeljadetu mora se pomoći, pa da ona sve to nadigrati i savladati može. Tu je prva učiteljica svaka duševna svekrva! One se dvije druže prvijeh dana: majka nosi "podropce" u zgradu, tu se mlada slobodnije prihvati za svoj zalogaj! A podrobaca srećom preostane iza svatova baš obilato. Niko u svatove ne ide od gladi, jer se zna kako je otac davno učio sina: "Gđe ručaš, gledaj da kod svoje kuće večeraš." (Pa ovakovi je Srbin gost!) A domaćin spremao je opet toliko, baš da ga stid nije pred sitom braćom.

Elem, preostanci su slatki podropci. Hoće ovo nabluđovanje bogme da potraje baš po koju neđelju dana. Jede mlada sa družinom obično; ali vrlo sramežljivo, malo, i trkimice. – Ovako jede: "U ruku vrže poveći komad, pa zaklopi donjijem prstima, a u prve prste vrže mali zalogajčić. (Baš kanda će se prekrstiti.) Pa omakne šakom u usta, a drugi misle da je samo ono malo njezina hrana." – Od velikoga stida mlada zavati žlicom, pa otkrene se da je drugi ne vide, te tako čak sastavlja žlicu u usta. Ovako će se i prekrstiti, onako "za sebe", a muka je ako mora na ispitu to pred popom učiniti. (Ovako ostanu molitve isprelamane, jer neće od molitve praviti "čegrtaljku"! Ta na svemu i svačemu Srpkinja se vježba u stidu i sramežljivosti. Gotovo u kolijevci stidljivo ona plače... Bar ovo se zove "gukanje".)

Mlada

Čak u gotovijeh tuđinaca – u rimaca – ima nekakova njihova poslovica o srpskoj mladi, i njezinoj stidljivosti lijepoj. Reku: "Srami se kao vlaška mlada." Da, to je svijet taj tamo "emancipiran", te se nama rugaju, evo oni su "slobodnjački"!... Nego majka malo-pomalo razavija stidljivu snašu svoju, pa snaša postaje desna ruka svojoj majci (svekrvi, da ne bude zabune – nap. M. K.), postaje vrstan član svoje kuće! Svaku veče ide snaša prije lijeganja te ljubi svekra i svekrvu u lice i ruke. Na uranku tako isto. Pere svekru noge često. Svakome čeljadetu u kući daje ona imena osobito, i sve radi milovanja i poštovanja.

Imena

Svekra zove mlada "babom", negđe "ćajom" ili "ćaćom"; svekrvu "majkom" – nerođena kao i rođena; zaovu najstariju: "dragom"; mlađu: "dragicom", najmlađu: "milkom"; jetrvu – "nevom"; mlađu – "nekom". Đevera najstarijega: "medom"; mlađega: "brajom"; trećega: "brajenom"; mlađega od đuvegije: "bratom"; najmlađega: "bracom".

Vojna svoga ne zove imenom; nego reče: "On – onaj – moj". I on ju tako zove. Po godinu, a gđekoja i po više uklanja se ispred njega, osobito gđe ko gleda, da se ne bi š njime srela ili suočila. "Odmah čim ga spazi, a ona maom mašimice gleda, kako će pobjeći" – (veli Milan M. Delić).

Mlada u crkvi

Po zakonu našem idu mladijonci osmi dan, u prvu neđelju, u crkvu. Za ovo ima pravilo: "razrješavanje vijenaca". Obred ovaj ja sam gledao. Ovako ide: dođu pred carska vrata kada se javljaju sveti dari. Sveštenik dade njima u desnu ruku zapaljenu voštanicu, u lijevu – vijence. Blagoslovi i trisvetuje, pa jekteniju mirnu, onu sa vjenčavanja. Po tome priklone glave i čita im molitvu propisanu u Trebniku. Za tijem pričesnu molitvu naglas, pričesti ih. Otpust dana.

Ali su naše okolnosti takove da je ovaj obred naš lijepi gotovo ugasio se. – Pa tako je i došlo do toga da mlada čak poslije na veliki god izilazi crkvi svojoj. O Božiću najradije vodi svekrva svoju snau crkvi. Tu se na cjelivanju njih dvije na radost opštu ljube. Po varošima idu mladijonci prve neđelje u crkvu, ma od obreda zakonitoga nema ni traga ni glasa. – (Na žalost!) Eto nemaju toga inovjerci u sebe, pa tako i Srbi hoće da se podavaju za tuđinštinom. (A sve viče: "... Jao! Evo hoće da nas pounijate...)

Pa za sve ovo vrijeme koga gođ srete mlada, ona mora se š njime poljubiti: najprije se pokloni do crne zemlje, pa ljubi u usta, lice, oči, starima ljubi ruku...

(Nastaviće se)
O autoru
Miloš Kordić Miloš Kordić je rođen 1944. godine u Komogovini, na Baniji. U književnosti se javio 1963. godine. Objavljivao je u najznačajnijim listovima i časopisima i u emisijama radio-stanica bivše Jugoslavije, a od 1991. godine - Srbije. Uređivao je listove i časopise, a uredio je i veći broj knjiga drugih autora.

Bio je jedan od pokretača i učesnika u organizaciji više jugoslovenskih i međunarodnih kulturnih manifestacija.

Uvršten je u oko 20 antologija poezije i proze, književnih zbornika, pregleda i antologija književnosti za decu.

Prevođen je na nekoliko jezika. Dobitnik je Nagrade "Sava Mrkalj" Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Zagreb, za 2012. godinu, za poseban doprinos razvoju kulture Srba u Hrvatskoj.

Kordić je do 1991. godine živeo u Sisku, a od tada živi u Beogradu.

Više detalja o autoru


Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

poceli-dostavljati-tople-obroke-korisnicima-u-gradu-i-na-seluPočeli dostavljati tople obroke korisnicima u gradu i na selu
PETRINJA - Udruga Pomoć starijim osobama od početka travnja vozi svojim korisnicima svježe pripremljen obrok, ručak koji dostavljamo u domove korisnika,...
prica-koja-traje-skoro-150-godina-i-dio-palaic-mlinPriča koja traje skoro 150 godina ( I - dio ) - Palaić mlin
Kažu da se čovjek uvijek voli vratiti na mjesto koje mu je obilježilo život ili dio života posebno nekim lijepim uspomenama. Prelijep proljetni dan...
glina-ulaze-se-u-proizvodnju-u-poduzetnickoj-zoni-zeljezaraGLINA: Ulaže se u proizvodnju u Poduzetničkoj zoni “Željezara”
GLINA - Grad Glina zaključio je s najpovoljnijim ponuditeljem Šumarstvom Vis d.o.o. Glina ugovore o zakupu poslovnog prostora u Poduzetničkoj zoni...
uspomene-djeda-radeUspomene djeda Rade
DVOR NA UNI - Nedaleko Dvora, u Ćorama, prva naseljena kuća s desne strane je ona Rade Savića. Kada dolazite u selo Ćore, djeda Radu obavezno ćete zateći...

Društvo

tribina-izbrisani-srbi-nastavak-etnickog-ciscenjaTribina "Izbrisani Srbi": Nastavak etničkog čišćenja
ZAGREB - Brojka od 67.000 izbrisanih birača srpske nacionalnosti rezultat je selektivne primjene Zakona...
busije-proslavile-slavu-ako-zaboravis-odakle-si-neces-znati-ni-ko-siBusije proslavile slavu: Ako zaboraviš odakle si, nećeš znati ni ko si
BUSIJE - Seme i uspomene, ikone i slave, grumen zavičajne zemlje, kamen iz temelja nekadašnjeg doma,...
potpisani-ugovori-o-izgradnji-261-stana-za-izbeglice-u-13-opstinaPotpisani ugovori o izgradnji 261 stana za izbeglice u 13 opština
VALJEVO - U okviru potprojekta 4 Regionalnog stambenog programa danas su potpisani ugovori za izgradnju...

Novosti

vecernje-novosti-dat-spisak-za-hapsenje-76-srba-iz-bjelovarskog-krajaVečernje Novosti: Dat spisak za hapšenje 76 Srba iz bjelovarskog kraja
BJELOVAR - Rajko Aničić (58) iz sela Đulovca kod Bjelovara, koga su vlasti BiH izručile Hrvatskoj na dan...
veritas-opovrgnut-iskaz-pere-dragisica-na-sudjenju-kapetanu-draganuVeritas: Opovrgnut iskaz Pere Dragišića na suđenju kapetanu Draganu
BEOGRAD - Juče je, pred Županijskim sudom u Splitu, saslušanjem svjedoka odbrane, nastavljeno suđenje za...
na-sudjenju-draganu-vasiljkovicu-ispitano-prvih-pet-svjedokaNa suđenju Draganu Vasiljkoviću ispitano prvih pet svjedoka
SPLIT - Prvih petero od ukupno 21. svjedoka iz Srbije, koji bi trebali svjedočiti putem video veze, u...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

prividi-2Prividi (2)
Mora i noćnica I ovo su rod vještica. Mora i noćnica razlikuju se u tome: mora se, sasne, djecu malu, a...
banijac-milan-pribicevic-inspiracija-americkoj-umetniciBanijac Milan Pribićević inspiracija američkoj umetnici
BEOGRAD - U Muzeju primenjene umetnosti (MPU) u Beogradu u toku je izložba "Srbija, rat i plakat...
veljko-ostojic-uspomene-nekeVeljko Ostojić: Uspomene neke
Bio sam u rodnom krajuNašao sam kuću staru,Banijaca nema višePo svijetu se raselišeOj Banijo tebi...
kuca-kulture-u-bjelovaruKuća kulture u Bjelovaru
BJELOVAR - U Bjelovaru je otvorena Kuća kulture srpske zajednice grada Bjelovara i...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

sdss-nije-istina-da-smo-organizovali-i-placali-ljude-da-dodju-glasati-iz-srbijeSDSS: Nije istina da smo organizovali i plaćali ljude da dođu glasati iz Srbije
SISAK - SDSS se danas u popodnevnim satima oglasio o medijskim navodima o tome kako su iz te stranke organizovali prijevoz te platili građane iz Srbije da...
pupovac-gnusna-laz-da-su-glasovi-srba-placaniPupovac: Gnusna laž da su glasovi Srba plaćani
ZAGREB - Potpredsednik SDSS i zastupnik u Saboru Milorad Pupovac odbacio je kao gnusnu laž i klevetu tvrdnju da su Srbi iz Srbije s pravom glasa u...
lokalni-izbori-sdss-osvojio-najvise-glasova-srbaLokalni izbori: SDSS osvojio najviše glasova Srba
ZAGREB - Rezultati lokalnih izbora pokazali su da je SDSS ostao najjača srpska stranka, ali i da će njen vrh, i pored osvajanja nekih novih pozicija,...