Srpkinja iz Banije Srpkinja iz Banije(Uz knjigu i iz knjige "Život i običaji Srba graničara" Nikole Begovića)

Uvodna riječ

Jednom sam, a ima tome blizu 40 godina, za emisiju jedne radio-stanice u Hrvatskoj (u gradu u kome sam živio i radio), za koju sam godinama pisao priloge iz kulture, zapise iz banijskih sela... a često se i uživo javljao, povodom Međunarodnog dana žena napisao i jedan sadržajno malko drugačiji prilog.

Nisam pričao ni šta su žene, ni kad su žene, ni kako su se izborile, ni koliko su ravnopravne, ni šta im je socijalizam dao, donio, nego sam, skupljajući kojekakve stare knjige i knjižice, brošure i druge stare listine, naišao, između ostalog, i na dvije ovakve priče. Priče sa Banije. Pa ih po sjećanju u najkraćem prepričavam.

Prva (iz gornje Banije). Došla cura u novu kuću u koju se udala za svog momka, đuvegiju, i sad je ona mlada, snaša, snaja, snaha, svejedno. Prolaze dani a ona nikako još nije dobila prve batine. Pa se žali strini (ne svojoj, nego đuvegijinoj) otprilike ovim riječima: "Strina, prošlo e već sedam dana, a on mene još nije istuka. El on mene, strina, voli il ne voli?" A strina će na to: "Ma voli te, kako te ne bi voljo. Samo što e bijo zauzet, nije stiga da te istuče. Ćut, ima vremena." I mlada bi zadovoljna. A kad ju je prvi put istukao, a vjerovatno da jeste, ili nije u tom zapisu pisalo ili ja nisam zapamtio.

Druga (čini mi se, ako me sjećanje ne vara, iz donje je Banije): Mlada se takođe žali đuvegijinoj strini (interesantno je da sam nailazio na to da su se mlade najčešće žalile đuvegijinoj strini. I to sam dugo odgonetavao, pa bi se i o tome moglo i malo šire pisati. Jer sam to i donekle riješio. Odnosno shvatio u kom grmu leži zec. Ali sad...): "Strina, on mene ne tuče ki što se žena tuče, nego on mene bije u glavu ki zmiju!" I rastumačim ja kako je u ta davna vremena bilo "normalno", bila tradicija, bio običaj da se mlada istuče, da se zna ko je gospodar, ali ne baš u glavu.

I nekoliko dana poslije emisije i mog priloga u njoj bilo je telefonskih poziva i od poznatih i nepoznatih žena i prijetnji da će one mene u glavu... pa ću da vidim svoga boga. Itd.

Tada nisam imao knjigu "Život i običaji Srba graničara" našeg Banijca Nikole Begovića (o čijem životu i djelu čitaoci imaju prilog i na ovom Sajtu), objavljenu 1887. godine, u Zagrebu, a vjerno izdanje, koje posjedujem, objavilo je Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Zagreb, 2009. godine, a koje su priredili Čedomir Višnjić i Ljiljana Vukašinović. I iz koga čitaocima prenosim o mladi i slijedeće priloge. Iz kojih se vidi kakav je položaj mlade, udate žene (kojoj se u našim krajiškim krajevima i govorilo mlada, snaha, snaja, snaša) i uopšte žene, bio u ta davna vremena. Dok danas imamo i agencije za rodnu ravnopravnost... Pa ne dao bog da se danas sazna da negdje mlada pere svekru noge. A to sam svojim očima gledao. I to ne mlada, nego žena, supruga... itd.

A sada smo "u knjizi" Nikole Begovića.

Podropci

Svaki dućan ima svoj kantar – i svaka kuća svoj adet. Mlada valja da se uputi u domaći život i običaj. Jer mlada je kao navito kolo, o njoj visi sva kuća i sve oko kuće. Dakle, čeljadetu mora se pomoći, pa da ona sve to nadigrati i savladati može. Tu je prva učiteljica svaka duševna svekrva! One se dvije druže prvijeh dana: majka nosi "podropce" u zgradu, tu se mlada slobodnije prihvati za svoj zalogaj! A podrobaca srećom preostane iza svatova baš obilato. Niko u svatove ne ide od gladi, jer se zna kako je otac davno učio sina: "Gđe ručaš, gledaj da kod svoje kuće večeraš." (Pa ovakovi je Srbin gost!) A domaćin spremao je opet toliko, baš da ga stid nije pred sitom braćom.

Elem, preostanci su slatki podropci. Hoće ovo nabluđovanje bogme da potraje baš po koju neđelju dana. Jede mlada sa družinom obično; ali vrlo sramežljivo, malo, i trkimice. – Ovako jede: "U ruku vrže poveći komad, pa zaklopi donjijem prstima, a u prve prste vrže mali zalogajčić. (Baš kanda će se prekrstiti.) Pa omakne šakom u usta, a drugi misle da je samo ono malo njezina hrana." – Od velikoga stida mlada zavati žlicom, pa otkrene se da je drugi ne vide, te tako čak sastavlja žlicu u usta. Ovako će se i prekrstiti, onako "za sebe", a muka je ako mora na ispitu to pred popom učiniti. (Ovako ostanu molitve isprelamane, jer neće od molitve praviti "čegrtaljku"! Ta na svemu i svačemu Srpkinja se vježba u stidu i sramežljivosti. Gotovo u kolijevci stidljivo ona plače... Bar ovo se zove "gukanje".)

Mlada

Čak u gotovijeh tuđinaca – u rimaca – ima nekakova njihova poslovica o srpskoj mladi, i njezinoj stidljivosti lijepoj. Reku: "Srami se kao vlaška mlada." Da, to je svijet taj tamo "emancipiran", te se nama rugaju, evo oni su "slobodnjački"!... Nego majka malo-pomalo razavija stidljivu snašu svoju, pa snaša postaje desna ruka svojoj majci (svekrvi, da ne bude zabune – nap. M. K.), postaje vrstan član svoje kuće! Svaku veče ide snaša prije lijeganja te ljubi svekra i svekrvu u lice i ruke. Na uranku tako isto. Pere svekru noge često. Svakome čeljadetu u kući daje ona imena osobito, i sve radi milovanja i poštovanja.

Imena

Svekra zove mlada "babom", negđe "ćajom" ili "ćaćom"; svekrvu "majkom" – nerođena kao i rođena; zaovu najstariju: "dragom"; mlađu: "dragicom", najmlađu: "milkom"; jetrvu – "nevom"; mlađu – "nekom". Đevera najstarijega: "medom"; mlađega: "brajom"; trećega: "brajenom"; mlađega od đuvegije: "bratom"; najmlađega: "bracom".

Vojna svoga ne zove imenom; nego reče: "On – onaj – moj". I on ju tako zove. Po godinu, a gđekoja i po više uklanja se ispred njega, osobito gđe ko gleda, da se ne bi š njime srela ili suočila. "Odmah čim ga spazi, a ona maom mašimice gleda, kako će pobjeći" – (veli Milan M. Delić).

Mlada u crkvi

Po zakonu našem idu mladijonci osmi dan, u prvu neđelju, u crkvu. Za ovo ima pravilo: "razrješavanje vijenaca". Obred ovaj ja sam gledao. Ovako ide: dođu pred carska vrata kada se javljaju sveti dari. Sveštenik dade njima u desnu ruku zapaljenu voštanicu, u lijevu – vijence. Blagoslovi i trisvetuje, pa jekteniju mirnu, onu sa vjenčavanja. Po tome priklone glave i čita im molitvu propisanu u Trebniku. Za tijem pričesnu molitvu naglas, pričesti ih. Otpust dana.

Ali su naše okolnosti takove da je ovaj obred naš lijepi gotovo ugasio se. – Pa tako je i došlo do toga da mlada čak poslije na veliki god izilazi crkvi svojoj. O Božiću najradije vodi svekrva svoju snau crkvi. Tu se na cjelivanju njih dvije na radost opštu ljube. Po varošima idu mladijonci prve neđelje u crkvu, ma od obreda zakonitoga nema ni traga ni glasa. – (Na žalost!) Eto nemaju toga inovjerci u sebe, pa tako i Srbi hoće da se podavaju za tuđinštinom. (A sve viče: "... Jao! Evo hoće da nas pounijate...)

Pa za sve ovo vrijeme koga gođ srete mlada, ona mora se š njime poljubiti: najprije se pokloni do crne zemlje, pa ljubi u usta, lice, oči, starima ljubi ruku...

(Nastaviće se)
O autoru
Miloš Kordić Miloš Kordić je rođen 1944. godine u Komogovini, na Baniji. U književnosti se javio 1963. godine. Objavljivao je u najznačajnijim listovima i časopisima i u emisijama radio-stanica bivše Jugoslavije, a od 1991. godine - Srbije. Uređivao je listove i časopise, a uredio je i veći broj knjiga drugih autora.

Bio je jedan od pokretača i učesnika u organizaciji više jugoslovenskih i međunarodnih kulturnih manifestacija.

Uvršten je u oko 20 antologija poezije i proze, književnih zbornika, pregleda i antologija književnosti za decu.

Prevođen je na nekoliko jezika. Dobitnik je Nagrade "Sava Mrkalj" Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Zagreb, za 2012. godinu, za poseban doprinos razvoju kulture Srba u Hrvatskoj.

Kordić je do 1991. godine živeo u Sisku, a od tada živi u Beogradu.

Više detalja o autoru


Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

otkriven-i-drugi-provalnik-u-benzinsku-postaju-u-dvoruOtkriven i drugi provalnik u benzinsku postaju u Dvoru
DVOR NA UNI - Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 31-godišnjakom utvrđeno je da je zajedno s 27-godišnjakom u noći sa srijede na četvrtak, 2./3....
paroh-umicevic-pozvao-pomozimo-skolarcima-s-nabavom-skolskog-priboraParoh Umićević pozvao: "Pomozimo školarcima s nabavom školskog pribora!“
PETRINJA - Pravoslavni svećenik petrinjske parohije Saša Umićević još jednom je pokrenuo akciju sakupljanja pomoći za one kojima je ona potrebna. Navikli...
kako-su-rusili-zajednicuKako su rušili zajednicu
GLINA - Masovna ustaška ubijanja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi, koja su praćena uništavanjem svih tragova srpskog postojanja u Glini, njihove duhovne...
obiljezavanje-godisnjice-stradanja-capraskih-srbaObilježavanje godišnjice stradanja capraških Srba
BEOGRAD - Predstavnici "Zavičajnog udruženja Banijaca" položili su vijenac i zapalili svijeće na spomen obilježju u Kaluđerici za sve capraške žrtve....

Društvo

prizivanje-proslosti-u-sumornoj-sadasnjostiPrizivanje prošlosti u sumornoj sadašnjosti
RIĐANE - Selo Riđane nalazi se na području opštine Biskupija, na svega desetak kilometara od Knina....
robinzon-od-vrginmostaRobinzon od Vrginmosta
VRGINMOST - Kada u zapuštenim i uglavnom napuštenim selima i zaseocima Banije i Korduna naiđemo na...
protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...

Novosti

savo-strbac-vasington-o-verskim-slobodama-u-hrvatskojSavo Štrbac: Vašington o verskim slobodama u Hrvatskoj
BEOGRAD - Stejt Department je 15. avgusta ove godine objavio redovni godišnji izveštaj o verskim...
umesto-podela-graditi-poverenje-s-manjinama-koje-su-ugrozene"Umesto podela graditi poverenje s manjinama koje su ugrožene"
ZAGREB - Povodom Dana sećanja na žrtve svih totalitarnih režima, Centar za suočavanje s prošlošću iz...
godisnjica-nestanka-novinara-djure-slavuja-i-ranka-perenicaGodišnjica nestanka novinara Đure Slavuja i Ranka Perenića
ORAHOVAC - Danas se navršava 19 godina od nestanka novinara "Radio Prištine" Đure Slavuja i Ranka...

Kultura

preobrazenje-kao-ohrabrenjePreobraženje kao ohrabrenje
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, kao što to vjekovna tradicija nalaže, veliki broj pravoslavnih...
proglaseni-ovogodisnji-laureati-nagrade-strazilovoProglašeni ovogodišnji laureati nagrade "Stražilovo"
SREMSKI KARLOVCI - U susret 46. Brankovom kolu, žiri ove pesničke institucije, u sastavu: Nenad...
grad-split-ugostio-clanove-udruzenja-srba-iz-hrvatske-nikola-tesla-iz-kragujevcaGrad Split ugostio članove Udruženja Srba iz Hrvatske “Nikola Tesla” iz Kragujevca
SPLIT - SKD “Prosvjeta” pododbor Split u suradnji s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Splita 17....
visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...

Oluja

bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...
proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...