Srpkinja iz Banije Srpkinja iz Banije(Uz knjigu i iz knjige "Život i običaji Srba graničara" Nikole Begovića)

Uvodna riječ

Jednom sam, a ima tome blizu 40 godina, za emisiju jedne radio-stanice u Hrvatskoj (u gradu u kome sam živio i radio), za koju sam godinama pisao priloge iz kulture, zapise iz banijskih sela... a često se i uživo javljao, povodom Međunarodnog dana žena napisao i jedan sadržajno malko drugačiji prilog.

Nisam pričao ni šta su žene, ni kad su žene, ni kako su se izborile, ni koliko su ravnopravne, ni šta im je socijalizam dao, donio, nego sam, skupljajući kojekakve stare knjige i knjižice, brošure i druge stare listine, naišao, između ostalog, i na dvije ovakve priče. Priče sa Banije. Pa ih po sjećanju u najkraćem prepričavam.

Prva (iz gornje Banije). Došla cura u novu kuću u koju se udala za svog momka, đuvegiju, i sad je ona mlada, snaša, snaja, snaha, svejedno. Prolaze dani a ona nikako još nije dobila prve batine. Pa se žali strini (ne svojoj, nego đuvegijinoj) otprilike ovim riječima: "Strina, prošlo e već sedam dana, a on mene još nije istuka. El on mene, strina, voli il ne voli?" A strina će na to: "Ma voli te, kako te ne bi voljo. Samo što e bijo zauzet, nije stiga da te istuče. Ćut, ima vremena." I mlada bi zadovoljna. A kad ju je prvi put istukao, a vjerovatno da jeste, ili nije u tom zapisu pisalo ili ja nisam zapamtio.

Druga (čini mi se, ako me sjećanje ne vara, iz donje je Banije): Mlada se takođe žali đuvegijinoj strini (interesantno je da sam nailazio na to da su se mlade najčešće žalile đuvegijinoj strini. I to sam dugo odgonetavao, pa bi se i o tome moglo i malo šire pisati. Jer sam to i donekle riješio. Odnosno shvatio u kom grmu leži zec. Ali sad...): "Strina, on mene ne tuče ki što se žena tuče, nego on mene bije u glavu ki zmiju!" I rastumačim ja kako je u ta davna vremena bilo "normalno", bila tradicija, bio običaj da se mlada istuče, da se zna ko je gospodar, ali ne baš u glavu.

I nekoliko dana poslije emisije i mog priloga u njoj bilo je telefonskih poziva i od poznatih i nepoznatih žena i prijetnji da će one mene u glavu... pa ću da vidim svoga boga. Itd.

Tada nisam imao knjigu "Život i običaji Srba graničara" našeg Banijca Nikole Begovića (o čijem životu i djelu čitaoci imaju prilog i na ovom Sajtu), objavljenu 1887. godine, u Zagrebu, a vjerno izdanje, koje posjedujem, objavilo je Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Zagreb, 2009. godine, a koje su priredili Čedomir Višnjić i Ljiljana Vukašinović. I iz koga čitaocima prenosim o mladi i slijedeće priloge. Iz kojih se vidi kakav je položaj mlade, udate žene (kojoj se u našim krajiškim krajevima i govorilo mlada, snaha, snaja, snaša) i uopšte žene, bio u ta davna vremena. Dok danas imamo i agencije za rodnu ravnopravnost... Pa ne dao bog da se danas sazna da negdje mlada pere svekru noge. A to sam svojim očima gledao. I to ne mlada, nego žena, supruga... itd.

A sada smo "u knjizi" Nikole Begovića.

Podropci

Svaki dućan ima svoj kantar – i svaka kuća svoj adet. Mlada valja da se uputi u domaći život i običaj. Jer mlada je kao navito kolo, o njoj visi sva kuća i sve oko kuće. Dakle, čeljadetu mora se pomoći, pa da ona sve to nadigrati i savladati može. Tu je prva učiteljica svaka duševna svekrva! One se dvije druže prvijeh dana: majka nosi "podropce" u zgradu, tu se mlada slobodnije prihvati za svoj zalogaj! A podrobaca srećom preostane iza svatova baš obilato. Niko u svatove ne ide od gladi, jer se zna kako je otac davno učio sina: "Gđe ručaš, gledaj da kod svoje kuće večeraš." (Pa ovakovi je Srbin gost!) A domaćin spremao je opet toliko, baš da ga stid nije pred sitom braćom.

Elem, preostanci su slatki podropci. Hoće ovo nabluđovanje bogme da potraje baš po koju neđelju dana. Jede mlada sa družinom obično; ali vrlo sramežljivo, malo, i trkimice. – Ovako jede: "U ruku vrže poveći komad, pa zaklopi donjijem prstima, a u prve prste vrže mali zalogajčić. (Baš kanda će se prekrstiti.) Pa omakne šakom u usta, a drugi misle da je samo ono malo njezina hrana." – Od velikoga stida mlada zavati žlicom, pa otkrene se da je drugi ne vide, te tako čak sastavlja žlicu u usta. Ovako će se i prekrstiti, onako "za sebe", a muka je ako mora na ispitu to pred popom učiniti. (Ovako ostanu molitve isprelamane, jer neće od molitve praviti "čegrtaljku"! Ta na svemu i svačemu Srpkinja se vježba u stidu i sramežljivosti. Gotovo u kolijevci stidljivo ona plače... Bar ovo se zove "gukanje".)

Mlada

Čak u gotovijeh tuđinaca – u rimaca – ima nekakova njihova poslovica o srpskoj mladi, i njezinoj stidljivosti lijepoj. Reku: "Srami se kao vlaška mlada." Da, to je svijet taj tamo "emancipiran", te se nama rugaju, evo oni su "slobodnjački"!... Nego majka malo-pomalo razavija stidljivu snašu svoju, pa snaša postaje desna ruka svojoj majci (svekrvi, da ne bude zabune – nap. M. K.), postaje vrstan član svoje kuće! Svaku veče ide snaša prije lijeganja te ljubi svekra i svekrvu u lice i ruke. Na uranku tako isto. Pere svekru noge često. Svakome čeljadetu u kući daje ona imena osobito, i sve radi milovanja i poštovanja.

Imena

Svekra zove mlada "babom", negđe "ćajom" ili "ćaćom"; svekrvu "majkom" – nerođena kao i rođena; zaovu najstariju: "dragom"; mlađu: "dragicom", najmlađu: "milkom"; jetrvu – "nevom"; mlađu – "nekom". Đevera najstarijega: "medom"; mlađega: "brajom"; trećega: "brajenom"; mlađega od đuvegije: "bratom"; najmlađega: "bracom".

Vojna svoga ne zove imenom; nego reče: "On – onaj – moj". I on ju tako zove. Po godinu, a gđekoja i po više uklanja se ispred njega, osobito gđe ko gleda, da se ne bi š njime srela ili suočila. "Odmah čim ga spazi, a ona maom mašimice gleda, kako će pobjeći" – (veli Milan M. Delić).

Mlada u crkvi

Po zakonu našem idu mladijonci osmi dan, u prvu neđelju, u crkvu. Za ovo ima pravilo: "razrješavanje vijenaca". Obred ovaj ja sam gledao. Ovako ide: dođu pred carska vrata kada se javljaju sveti dari. Sveštenik dade njima u desnu ruku zapaljenu voštanicu, u lijevu – vijence. Blagoslovi i trisvetuje, pa jekteniju mirnu, onu sa vjenčavanja. Po tome priklone glave i čita im molitvu propisanu u Trebniku. Za tijem pričesnu molitvu naglas, pričesti ih. Otpust dana.

Ali su naše okolnosti takove da je ovaj obred naš lijepi gotovo ugasio se. – Pa tako je i došlo do toga da mlada čak poslije na veliki god izilazi crkvi svojoj. O Božiću najradije vodi svekrva svoju snau crkvi. Tu se na cjelivanju njih dvije na radost opštu ljube. Po varošima idu mladijonci prve neđelje u crkvu, ma od obreda zakonitoga nema ni traga ni glasa. – (Na žalost!) Eto nemaju toga inovjerci u sebe, pa tako i Srbi hoće da se podavaju za tuđinštinom. (A sve viče: "... Jao! Evo hoće da nas pounijate...)

Pa za sve ovo vrijeme koga gođ srete mlada, ona mora se š njime poljubiti: najprije se pokloni do crne zemlje, pa ljubi u usta, lice, oči, starima ljubi ruku...

(Nastaviće se)
O autoru
Miloš Kordić Miloš Kordić je rođen 1944. godine u Komogovini, na Baniji. U književnosti se javio 1963. godine. Objavljivao je u najznačajnijim listovima i časopisima i u emisijama radio-stanica bivše Jugoslavije, a od 1991. godine - Srbije. Uređivao je listove i časopise, a uredio je i veći broj knjiga drugih autora.

Bio je jedan od pokretača i učesnika u organizaciji više jugoslovenskih i međunarodnih kulturnih manifestacija.

Uvršten je u oko 20 antologija poezije i proze, književnih zbornika, pregleda i antologija književnosti za decu.

Prevođen je na nekoliko jezika. Dobitnik je Nagrade "Sava Mrkalj" Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Zagreb, za 2012. godinu, za poseban doprinos razvoju kulture Srba u Hrvatskoj.

Kordić je do 1991. godine živeo u Sisku, a od tada živi u Beogradu.

Više detalja o autoru


Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

privremena-obustava-prometa-na-granicnom-prelazu-dvor-novi-gradPrivremena obustava prometa na graničnom prelazu Dvor - Novi Grad
DVOR NA UNI - U utorak, 27. juna od 9 do 13 sati, zbog ispitivanja stupnja nosivosti mosta na rijeci Uni privremeno će biti obustavljen promet preko...
u-sumi-brezovica-obiljezen-dan-antifasisticke-borbe-u-hrvatskojU šumi Brezovica obilježen Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj
SISAK - U šumi Brezovica pokraj Siska, kod spomenika Prvom partizanskom odredu, obilježen je 22. lipnja, Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, u spomen na...
vijece-srpske-nacionalne-manjine-grada-petrinje-dobilo-nove-prostorijeVijeće srpske nacionalne manjine Grada Petrinje dobilo nove prostorije
PETRINJA - U prostoru Udruženja obrtnika Petrinja, Glina, Topusko otvorene su nove prostorije Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Petrinje.Što će im...
humani-gest-protojereja-sase-umicevicaHumani gest protojereja Saše Umićevića
PETRINJA - Bez betonskog opsega, samo u iskopanu jamu, na rubnom dijelu parcela sv. Nikole na središnjem groblju u Petrinji, juče u podne pokopana je...

Društvo

dalmatinska-bukovica-pakleni-trougao-radja-buntovnikeDalmatinska Bukovica: Pakleni trougao rađa buntovnike
Dalmatinska Bukovica se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, u trouglu između Knina, Benkovca i Obrovca. O tome...
devastirano-groblje-u-lisicinamaDevastirano groblje u Lisičinama
VOĆIN - Zbog nezakonite sječe stabala, pravoslavno groblje u Lisičinama, selu na području općine Voćin,...
brojni-problemi-naselja-grmovacBrojni problemi naselja Grmovac
GRMOVAC - Uz podršku narodnog poslanika Miodraga Linte dana 15. juna 2017. godine održan je sastanak...

Novosti

plenkovic-nije-tacno-da-je-vlada-odlucila-da-ploca-ostaje-u-jasenovcuPlenković: Nije tačno da je vlada odlučila da ploča ostaje u Jasenovcu
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković demantovao je pisanje hrvatskih medija da sporna spomen-ploča sa...
ostojic-mi-antifasisti-se-moramo-suprotstaviti-zluOstojić: Mi antifašisti se moramo suprotstaviti zlu
ZAGREB - Mi, antifašisti se ne smijemo prebrojavati i tragati za onim u čemu se razlikujemo, nego se...
strbac-interpol-da-upozori-zagrebŠtrbac: Interpol da upozori Zagreb
BEOGRAD - Interpol treba da upozori Hrvatsku da prestane da zloupotrebljava ovu međunarodnu policijsku...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

veljko-ostojic-od-une-do-drineVeljko Ostojić: Od Une do Drine
Od Une do Drineima jedna zemljamome srcu dragaRepublika Srpska joj je imeTu žive naša braćanaš Mile...
odrzano-deseto-jubilarno-banijsko-vece-u-beograduOdržano Deseto jubilarno Banijsko veče u Beogradu
BEOGRAD - Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja Banije, u petak 16. juna 2017. godine u...
kordunas-medju-tulipanima-kratki-espresso“Kordunaš među tulipanima”: Kratki espresso
Ne kaže se bez razloga da život čine sitnice. To su te neke male stvari, rituali, dnevne navike… Mnogi...
u-banjaluci-predstavljena-knjiga-hronika-prognanih-krajisnika-4U Banjaluci predstavljena knjiga "Hronika prognanih Krajišnika 4"
BANJALUKA - U Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci je predstavljena...

Oluja

price-iz-izbjeglistva-popis-imovinePriče iz izbjeglištva: Popis imovine
Čitam ovih dana, spominju opet popis imovine. Sjetih se prvog popisa imovine s početka one prve izbjegličke jeseni. Tiskamo se u redovima, stavljamo na...
price-iz-oluje-putni-nalogPriče iz Oluje: Putni nalog
Treći “olujni” dan je na izmaku. Poslijepodne je prividno mirnije. Polako se spušta veče. Ponovo se čuje razmjena vatre. Tamo iz pravca Turnja uz izrazito...
medju-identifikovanim-srbima-i-branko-stojcevic-i-petar-krnjajicMeđu identifikovanim Srbima i Branko Stojčević i Petar Krnjajić
BEOGRAD - Na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovani su posmrtni ostaci 14 lica srpske nacionalnosti,...

Politika

orkanova-lista-novi-pritisci-na-predstavnike-srbaOrkanova lista: Novi pritisci na predstavnike Srba
SISAK - Desničarska struja u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno nije zadovoljna izborom dožupana iz srpskih redova. Pored bivšeg dožupana Bogdana...
nakon-drugog-kruga-lokalnih-izbora-optimizam-zavladao-u-kninuNakon drugog kruga lokalnih izbora optimizam zavladao u Kninu
KNIN - U drugom krugu lokalnih izbora nezavisni kandidat Marko Jelić ubjedljivo je porazio kandidatkinju HDZ-a za...
buduci-clan-hrvatske-vlade-obecao-uklanjanje-spomen-ploce-u-jasenovcuBudući član hrvatske vlade obećao uklanjanje spomen-ploče u Jasenovcu
ZAGREB - Predrag Štromar iz HNS-a, budući potpredsednik rekonstruisane hrvatske vlade, izjavio je da će sa ulaskom te stranke u vladu pitanje spomen-ploče...