Žene sa Banije - foto: D. Savić Žene sa Banije - foto: D. Savić(Uz knjigu i iz knjige "Život i običaji Srba" graničara Nikole Begovića; nastavak)

Posao mladin

Svaku večer mora izuvati svekra i đevera starijega, a ujutro do dana satire i očisti obuću, prinese svakome svoju, vodu i češalj. Zatim loži vatru, čisti kuću, ide po vodu na bunar. Ovako pjevaju svatovi na prvo:



Otvor' majko, obor-dvore!
Eto ide sinak tvoj,
I za njime snašica!
Za snašicom metlica!
Za metlicom vatrica!
Za vatricom vodica!

Mlada namiruje blago, čisti staje, unosi drva, pa bogme i nacijepa drva; prede, rubine pere, vodi konje u brnači; kopa; sijeno suši, pomaže trpati vozove; žanje, goni konje u vršaju. Itd. U svačem mora slušati svekrvu, što joj gođ ona zapovijeda: što će raditi, i kamo će ići. Majka je mladin "ađutant"! – Kuću svojata, na uvrijede odvažno odvratiće: "Ovđe sam ja moju krv prolila!"

(Ovdje, kod ove posljednje rečenice, neko će pomisliti da se tu radi o tome kako je mlada svojim trudom i radom u kući u koju se udala krv prolila. Jer tako se i kaže za onoga ko se negdje naradio, narmbao, što bi kazali nekad kod mene – u Komogovini, petrinjskoj Jošavici, Begovićevim Begovićima, pa i po mnogim krajevima nekadašnje Banije. Može i tako da bude. Ali mlada je ipak kratko vrijeme u toj svojoj novoj kući pa nije ni stigla da prolije svoju krv, odnosno toliko svoje krvi. Nego sam i sam još u ranijoj mladosti čuo nešto o tome, ali ne povodom rečenice iz Begovićeve knjige, nego o tome što se takođe odnosi na prolivanje krvi, od jednog starijeg i mudrog čovjeka, i zaključio, kad sam prvi put pročitao i tu Begovićevu rečenicu, da se tu možda i ne radi samo o tome, tom mukotrpnom i teškom radu, tom prolivanju krvi, nego da mlada u kući i na kuću u koju se udala stiče određeno pravo prolivanjem krvi svoje nevinosti – radi se o prvoj bračnoj noći. Pa je ta kuća odsad i njena, gotovo je kao i njeno sveto i doživotno mjesto. Tako sam to čuo baš u Komogovini, a to me zanimalo, pa sam to otprilike tako i upamtio. Samo što je Nilola Begović, kao svešteno lice i katiheta, bio fin pa nije ulazio u te, takve detalje. Međutim, danas je drugo vrijeme... a i odavno je sve manje prolivene krvi u prvoj bračnoj noći... – nap. M. K.)

Prijetnja

Mlada se boji svoga đuvegije , mati je uči tome još kod kuće. Ovo je postalo zakonom: u crkvi Sv. apostola zapovijeda: "Žena da bojit sja svojego muža." Mati na polasku utvrđuje nju: "Boj se Boga, pa muža." Strogi ljudi vrlo grubo urade: priprave okraću palicu, pa meću pod uzglavlje, gđe će ona ležati. A još crnje: neki izbiju kukavicu prvo veče, "jedanput zauvijek". Čak na polasku zet se oprašta sa tazbinom, i govori:
 
"Vala tastu
Na časti
A punici
Na đevojci:
Ako bude dobra
Neće biti modra!"

Mladin spomen

Svatovi moraju nešto "ukrasti" u curinoj kući, pa ovo predadu poslije njojzi. Đever ponese sa sobom onaj pladanj sa koga je mlada u zgradi jela (kod "Podropaca" je o tome bilo riječi – nap. M. K.), i čašu iz koje je pila. Ove stvari čuva ona, i hvali se majki svojoj sa tijem šaljivim "kontrabandom". – (Nije lijepo ime "krađa"; ali za to ne ide se na tužbu, niti se takove stvari traže natrag od njezinoga roda.)

Iz "Svatovskih pjesama" iz poglavlja "Ženidba", iz Begovićeve knjige:

Cura neće za paura

Da zna cura što je paurija,
Ne bi ćela za paura poći,
U paura niđe ništa nema:
Nego jedna kola okovana;
I četiri konja potkovana,
Dva su tuđa, dva njegova n'jesu.

Djevojka i zmija

Đevojka je žuti neven brala,
U nevenu ljuta zmija spava,
Đevojka joj crne oči vadi,
Pa ih nosi zanadžiji Jovi:
"Zanadžija, tako ti zanata,
Na dar tebi oči od zmijice,
Pa mi sakuj devet prstenova,
I desetu burmicu od zlata,
Što li tebi i ostane zlata,
Okreni ga sebi oko vrata."
Al' govori zanadžija Jovo:
Boga tebi, lijepa đevojko,
Na dar tebi jedno povjesamce,
Pa ti otkaj gaće i košulju,
Što li tebi i ostane platna,
Okreni ga sebi u darove."

(Ove pjesme, uz više drugih u ovoj knjizi – nap. M. K., pribilježio je pop Luka Mandić na Meminskoj... Meminska je selo na Baniji. Narod je govorio i Memska – nap M. K.)

Jasenje

Pred kućom momkovom nakupi se svijeta pa uvate kolo. Đeverovi izvedu đevojku, ona rdži jabuku načičkanu sa novcima, stane usred kola okrenuta licem kući đuvegijinoj. Pjesmovođe žene i djevojke, dvije a dvije povedu jasenje ovako:
 
Oj redom redom, jasenje!
U ovom dvoru veselje!
Sav mu tereg veseli,
Jovina majka najbolje!
Koja je Jovu rodila.
(Svaki se red ponavlja.)

(Vjerujem da mnogi znaju onu narodnu pjesmu "Trepetljika trepetala / puna bisera / aj, oni naši bijeli dvori / puni veselja ..." i njene dalje riječi. I neću reći da je autor tih stihova našao inspiraciju u knjizi Nikole Begovića, vjerovatno je da nikad nije ni čuo za nju, nego ću o ovome: šta je narodni pjevač mislio pod "jasenjem", a šta je autor "Trepetljike..." mislio kad kaže "trepetljika trepetala..." Trepetljika nije nikakva svjetiljka, lampa, lampuš, već botanički: jasen, jasika, pa i topola. Njihovo lišće gotovo da neprestano treperi. A pogotovo na laganom povjetarcu – nap. M. K.)
...
I, na primjer, i ovu:

Lijepa Maro, ti ne žali majke,
UJove ti bolju majku kažu.
Lijepa Mara sokak počistila;
Po sokaku kule izvodila;
Na kulama bosiljak sijala;
Na Jovinu sreću namijenila;
(Cio red se ponavlja.)
Ako Jovo dobre sreće bude:
S večera će bosiljak niknuti,
Do ponoći od tri pera biti,
Do zore tri vijenca saviti:
Jedan vijenac: kumu, đuvegiji;
Drugi vijenac: snaši, đeverovma!
Treći vijenac: gospodi svatovma!

(Običaj ovaj drži se u Kostajnici, Dubici, Jasenovcu, Zrinju i onamo dalje. Ma ovamo gore pominje se u pjesmi samo ime "Jasenje"; ali nemaju ovakova običaja. Ja sam ovaj običaj uvrstio u srpske narodne pjesme "iz Like i Banije", pa kako se malo znade za nj, to ga ovđe i opet dodajem. Jer ide na ovo mjesto.)

A kad mlada zatrudni, a i o tome je u ovoj knjizi dosta riječi, Begović piše i ovo:

"... Svi u kući i na djelu susretaju trudnu ženu sa osobitim osjećanjem i poštovanjem. Od teškoga rada i napora svi ju štede i zamijene. Ma od običnoga rada i posla ona se neće da klone, nego se od prirodne tromosti otimlje. 'Zdravije je po mater i dijete.' Pjesma meće materi u usta njezino žensko dostojanstvo, pa je mati u tome i dosta samoživa. Ona voli da rodi žensko dijete, zato i kazuje to na pjesmici:

Nešto mi se po trbuvu valja:
Čini mi se da će biti tkalja:
Ili tkalja ili navijalja?
Ili svome babi izuvalja?"

Eto, tako veli umni Nikola Begović. Iako se ponovo ipak sve svodi na želju da se rodi žensko, da jednog dana bude mlada, da izuva babu, da mu pere noge... Mučenica, a šta drugo!


O autoru
Miloš Kordić Miloš Kordić je rođen 1944. godine u Komogovini, na Baniji. U književnosti se javio 1963. godine. Objavljivao je u najznačajnijim listovima i časopisima i u emisijama radio-stanica bivše Jugoslavije, a od 1991. godine - Srbije. Uređivao je listove i časopise, a uredio je i veći broj knjiga drugih autora.

Bio je jedan od pokretača i učesnika u organizaciji više jugoslovenskih i međunarodnih kulturnih manifestacija.

Uvršten je u oko 20 antologija poezije i proze, književnih zbornika, pregleda i antologija književnosti za decu.

Prevođen je na nekoliko jezika. Dobitnik je Nagrade "Sava Mrkalj" Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Zagreb, za 2012. godinu, za poseban doprinos razvoju kulture Srba u Hrvatskoj.

Kordić je do 1991. godine živeo u Sisku, a od tada živi u Beogradu.

Više detalja o autoru


Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

otkriven-i-drugi-provalnik-u-benzinsku-postaju-u-dvoruOtkriven i drugi provalnik u benzinsku postaju u Dvoru
DVOR NA UNI - Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 31-godišnjakom utvrđeno je da je zajedno s 27-godišnjakom u noći sa srijede na četvrtak, 2./3....
paroh-umicevic-pozvao-pomozimo-skolarcima-s-nabavom-skolskog-priboraParoh Umićević pozvao: "Pomozimo školarcima s nabavom školskog pribora!“
PETRINJA - Pravoslavni svećenik petrinjske parohije Saša Umićević još jednom je pokrenuo akciju sakupljanja pomoći za one kojima je ona potrebna. Navikli...
kako-su-rusili-zajednicuKako su rušili zajednicu
GLINA - Masovna ustaška ubijanja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi, koja su praćena uništavanjem svih tragova srpskog postojanja u Glini, njihove duhovne...
obiljezavanje-godisnjice-stradanja-capraskih-srbaObilježavanje godišnjice stradanja capraških Srba
BEOGRAD - Predstavnici "Zavičajnog udruženja Banijaca" položili su vijenac i zapalili svijeće na spomen obilježju u Kaluđerici za sve capraške žrtve....

Društvo

prizivanje-proslosti-u-sumornoj-sadasnjostiPrizivanje prošlosti u sumornoj sadašnjosti
RIĐANE - Selo Riđane nalazi se na području opštine Biskupija, na svega desetak kilometara od Knina....
robinzon-od-vrginmostaRobinzon od Vrginmosta
VRGINMOST - Kada u zapuštenim i uglavnom napuštenim selima i zaseocima Banije i Korduna naiđemo na...
protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...

Novosti

savo-strbac-vasington-o-verskim-slobodama-u-hrvatskojSavo Štrbac: Vašington o verskim slobodama u Hrvatskoj
BEOGRAD - Stejt Department je 15. avgusta ove godine objavio redovni godišnji izveštaj o verskim...
umesto-podela-graditi-poverenje-s-manjinama-koje-su-ugrozene"Umesto podela graditi poverenje s manjinama koje su ugrožene"
ZAGREB - Povodom Dana sećanja na žrtve svih totalitarnih režima, Centar za suočavanje s prošlošću iz...
godisnjica-nestanka-novinara-djure-slavuja-i-ranka-perenicaGodišnjica nestanka novinara Đure Slavuja i Ranka Perenića
ORAHOVAC - Danas se navršava 19 godina od nestanka novinara "Radio Prištine" Đure Slavuja i Ranka...

Kultura

preobrazenje-kao-ohrabrenjePreobraženje kao ohrabrenje
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, kao što to vjekovna tradicija nalaže, veliki broj pravoslavnih...
proglaseni-ovogodisnji-laureati-nagrade-strazilovoProglašeni ovogodišnji laureati nagrade "Stražilovo"
SREMSKI KARLOVCI - U susret 46. Brankovom kolu, žiri ove pesničke institucije, u sastavu: Nenad...
grad-split-ugostio-clanove-udruzenja-srba-iz-hrvatske-nikola-tesla-iz-kragujevcaGrad Split ugostio članove Udruženja Srba iz Hrvatske “Nikola Tesla” iz Kragujevca
SPLIT - SKD “Prosvjeta” pododbor Split u suradnji s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Splita 17....
visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...

Oluja

bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...
proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...