Žene sa Banije - foto: D. Savić Žene sa Banije - foto: D. Savić(Uz knjigu i iz knjige "Život i običaji Srba" graničara Nikole Begovića; nastavak)

Posao mladin

Svaku večer mora izuvati svekra i đevera starijega, a ujutro do dana satire i očisti obuću, prinese svakome svoju, vodu i češalj. Zatim loži vatru, čisti kuću, ide po vodu na bunar. Ovako pjevaju svatovi na prvo:



Otvor' majko, obor-dvore!
Eto ide sinak tvoj,
I za njime snašica!
Za snašicom metlica!
Za metlicom vatrica!
Za vatricom vodica!

Mlada namiruje blago, čisti staje, unosi drva, pa bogme i nacijepa drva; prede, rubine pere, vodi konje u brnači; kopa; sijeno suši, pomaže trpati vozove; žanje, goni konje u vršaju. Itd. U svačem mora slušati svekrvu, što joj gođ ona zapovijeda: što će raditi, i kamo će ići. Majka je mladin "ađutant"! – Kuću svojata, na uvrijede odvažno odvratiće: "Ovđe sam ja moju krv prolila!"

(Ovdje, kod ove posljednje rečenice, neko će pomisliti da se tu radi o tome kako je mlada svojim trudom i radom u kući u koju se udala krv prolila. Jer tako se i kaže za onoga ko se negdje naradio, narmbao, što bi kazali nekad kod mene – u Komogovini, petrinjskoj Jošavici, Begovićevim Begovićima, pa i po mnogim krajevima nekadašnje Banije. Može i tako da bude. Ali mlada je ipak kratko vrijeme u toj svojoj novoj kući pa nije ni stigla da prolije svoju krv, odnosno toliko svoje krvi. Nego sam i sam još u ranijoj mladosti čuo nešto o tome, ali ne povodom rečenice iz Begovićeve knjige, nego o tome što se takođe odnosi na prolivanje krvi, od jednog starijeg i mudrog čovjeka, i zaključio, kad sam prvi put pročitao i tu Begovićevu rečenicu, da se tu možda i ne radi samo o tome, tom mukotrpnom i teškom radu, tom prolivanju krvi, nego da mlada u kući i na kuću u koju se udala stiče određeno pravo prolivanjem krvi svoje nevinosti – radi se o prvoj bračnoj noći. Pa je ta kuća odsad i njena, gotovo je kao i njeno sveto i doživotno mjesto. Tako sam to čuo baš u Komogovini, a to me zanimalo, pa sam to otprilike tako i upamtio. Samo što je Nilola Begović, kao svešteno lice i katiheta, bio fin pa nije ulazio u te, takve detalje. Međutim, danas je drugo vrijeme... a i odavno je sve manje prolivene krvi u prvoj bračnoj noći... – nap. M. K.)

Prijetnja

Mlada se boji svoga đuvegije , mati je uči tome još kod kuće. Ovo je postalo zakonom: u crkvi Sv. apostola zapovijeda: "Žena da bojit sja svojego muža." Mati na polasku utvrđuje nju: "Boj se Boga, pa muža." Strogi ljudi vrlo grubo urade: priprave okraću palicu, pa meću pod uzglavlje, gđe će ona ležati. A još crnje: neki izbiju kukavicu prvo veče, "jedanput zauvijek". Čak na polasku zet se oprašta sa tazbinom, i govori:
 
"Vala tastu
Na časti
A punici
Na đevojci:
Ako bude dobra
Neće biti modra!"

Mladin spomen

Svatovi moraju nešto "ukrasti" u curinoj kući, pa ovo predadu poslije njojzi. Đever ponese sa sobom onaj pladanj sa koga je mlada u zgradi jela (kod "Podropaca" je o tome bilo riječi – nap. M. K.), i čašu iz koje je pila. Ove stvari čuva ona, i hvali se majki svojoj sa tijem šaljivim "kontrabandom". – (Nije lijepo ime "krađa"; ali za to ne ide se na tužbu, niti se takove stvari traže natrag od njezinoga roda.)

Iz "Svatovskih pjesama" iz poglavlja "Ženidba", iz Begovićeve knjige:

Cura neće za paura

Da zna cura što je paurija,
Ne bi ćela za paura poći,
U paura niđe ništa nema:
Nego jedna kola okovana;
I četiri konja potkovana,
Dva su tuđa, dva njegova n'jesu.

Djevojka i zmija

Đevojka je žuti neven brala,
U nevenu ljuta zmija spava,
Đevojka joj crne oči vadi,
Pa ih nosi zanadžiji Jovi:
"Zanadžija, tako ti zanata,
Na dar tebi oči od zmijice,
Pa mi sakuj devet prstenova,
I desetu burmicu od zlata,
Što li tebi i ostane zlata,
Okreni ga sebi oko vrata."
Al' govori zanadžija Jovo:
Boga tebi, lijepa đevojko,
Na dar tebi jedno povjesamce,
Pa ti otkaj gaće i košulju,
Što li tebi i ostane platna,
Okreni ga sebi u darove."

(Ove pjesme, uz više drugih u ovoj knjizi – nap. M. K., pribilježio je pop Luka Mandić na Meminskoj... Meminska je selo na Baniji. Narod je govorio i Memska – nap M. K.)

Jasenje

Pred kućom momkovom nakupi se svijeta pa uvate kolo. Đeverovi izvedu đevojku, ona rdži jabuku načičkanu sa novcima, stane usred kola okrenuta licem kući đuvegijinoj. Pjesmovođe žene i djevojke, dvije a dvije povedu jasenje ovako:
 
Oj redom redom, jasenje!
U ovom dvoru veselje!
Sav mu tereg veseli,
Jovina majka najbolje!
Koja je Jovu rodila.
(Svaki se red ponavlja.)

(Vjerujem da mnogi znaju onu narodnu pjesmu "Trepetljika trepetala / puna bisera / aj, oni naši bijeli dvori / puni veselja ..." i njene dalje riječi. I neću reći da je autor tih stihova našao inspiraciju u knjizi Nikole Begovića, vjerovatno je da nikad nije ni čuo za nju, nego ću o ovome: šta je narodni pjevač mislio pod "jasenjem", a šta je autor "Trepetljike..." mislio kad kaže "trepetljika trepetala..." Trepetljika nije nikakva svjetiljka, lampa, lampuš, već botanički: jasen, jasika, pa i topola. Njihovo lišće gotovo da neprestano treperi. A pogotovo na laganom povjetarcu – nap. M. K.)
...
I, na primjer, i ovu:

Lijepa Maro, ti ne žali majke,
UJove ti bolju majku kažu.
Lijepa Mara sokak počistila;
Po sokaku kule izvodila;
Na kulama bosiljak sijala;
Na Jovinu sreću namijenila;
(Cio red se ponavlja.)
Ako Jovo dobre sreće bude:
S večera će bosiljak niknuti,
Do ponoći od tri pera biti,
Do zore tri vijenca saviti:
Jedan vijenac: kumu, đuvegiji;
Drugi vijenac: snaši, đeverovma!
Treći vijenac: gospodi svatovma!

(Običaj ovaj drži se u Kostajnici, Dubici, Jasenovcu, Zrinju i onamo dalje. Ma ovamo gore pominje se u pjesmi samo ime "Jasenje"; ali nemaju ovakova običaja. Ja sam ovaj običaj uvrstio u srpske narodne pjesme "iz Like i Banije", pa kako se malo znade za nj, to ga ovđe i opet dodajem. Jer ide na ovo mjesto.)

A kad mlada zatrudni, a i o tome je u ovoj knjizi dosta riječi, Begović piše i ovo:

"... Svi u kući i na djelu susretaju trudnu ženu sa osobitim osjećanjem i poštovanjem. Od teškoga rada i napora svi ju štede i zamijene. Ma od običnoga rada i posla ona se neće da klone, nego se od prirodne tromosti otimlje. 'Zdravije je po mater i dijete.' Pjesma meće materi u usta njezino žensko dostojanstvo, pa je mati u tome i dosta samoživa. Ona voli da rodi žensko dijete, zato i kazuje to na pjesmici:

Nešto mi se po trbuvu valja:
Čini mi se da će biti tkalja:
Ili tkalja ili navijalja?
Ili svome babi izuvalja?"

Eto, tako veli umni Nikola Begović. Iako se ponovo ipak sve svodi na želju da se rodi žensko, da jednog dana bude mlada, da izuva babu, da mu pere noge... Mučenica, a šta drugo!


O autoru
Miloš Kordić Miloš Kordić je rođen 1944. godine u Komogovini, na Baniji. U književnosti se javio 1963. godine. Objavljivao je u najznačajnijim listovima i časopisima i u emisijama radio-stanica bivše Jugoslavije, a od 1991. godine - Srbije. Uređivao je listove i časopise, a uredio je i veći broj knjiga drugih autora.

Bio je jedan od pokretača i učesnika u organizaciji više jugoslovenskih i međunarodnih kulturnih manifestacija.

Uvršten je u oko 20 antologija poezije i proze, književnih zbornika, pregleda i antologija književnosti za decu.

Prevođen je na nekoliko jezika. Dobitnik je Nagrade "Sava Mrkalj" Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Zagreb, za 2012. godinu, za poseban doprinos razvoju kulture Srba u Hrvatskoj.

Kordić je do 1991. godine živeo u Sisku, a od tada živi u Beogradu.

Više detalja o autoru


Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

u-sumi-na-podrucju-petrinje-pronadjena-ubojita-sredstvaU šumi na području Petrinje pronađena ubojita sredstva
PECKI - U mjestu Pecki, na petrinjskom području, u šumi su pronađena odbačena razna ubojita sredstva. Dolaskom policijskog službenika protueksplozijske...
dusan-vuckovic-iz-trnovca-samovanje-srca-udarnickogDušan Vučković iz Trnovca: Samovanje srca udarničkog
TRNOVAC - Pišući o sudbinama i životu povratnika na Baniji i Kordunu, susretali smo ljude različitih zanimanja i profesija - od poljoprivrednika, kovača,...
nova-zaposljavanja-u-drvnom-centru-glinaNova zapošljavanja u Drvnom centru Glina
GLINA - Otvaranjem novog pogona kogeneracije u drvnom centru, Glina postaje prvi energetski neovisni grad u Hrvatskoj. Tako su stvoreni i preduvjeti za...
u-naredne-tri-godine-bice-uredjena-katastarska-opcina-glinaU naredne tri godine biće uređena Katastarska općina Glina
GLINA - U Gradskoj upravi Grada Gline gradonačelnik Stjepan Kostanjević održao je radni sastanak s predstavnicima Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda...

Društvo

optimizam-u-devedeset-i-drugojOptimizam u devedeset i drugoj
BENKOVAC - Pored benkovačkog hrama posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju, koji datira još iz davne 1590....
obiljezena-75-godisnjica-proboja-na-petrovoj-goriObilježena 75. godišnjica proboja na Petrovoj gori
PETROVA GORA - Podno spomenika Vojina Bakića na Petrovoj gori danas je obilježena godišnjica...
veljun-do-mostica-u-dva-puticaVeljun: Do mostića dva putića
VELJUN - Za vrijeme prošlotjedne komemoracije u Veljunu lokalni stanovnici obraćali su se saborskom...

Novosti

strbac-zagreb-uz-pomoc-zakona-nastavlja-progon-srbaŠtrbac: Zagreb uz pomoć zakona nastavlja progon Srba
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni je da je tihi...
hho-pokusao-demantovati-brojku-od-67-496-izbrisanih-srbaHHO pokušao demantovati brojku od 67.496 izbrisanih Srba
ZAGREB - Iako se činilo da je nedavni tekst u zagrebačkim "Novostima" o više od 67.000 Srba izbrisanih...
alo-hrvati-iskopavaju-i-pale-kosti-mrtvih-srbaALO: Hrvati iskopavaju i pale kosti mrtvih Srba!
KNIN - Srpska groblja u Kninu prekopana, a kosti spaljene! Kako „Alo!“ saznaje, u poslednjih deset dana...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

banijac-milan-pribicevic-inspiracija-americkoj-umetniciBanijac Milan Pribićević inspiracija američkoj umetnici
BEOGRAD - U Muzeju primenjene umetnosti (MPU) u Beogradu u toku je izložba "Srbija, rat i plakat...
veljko-ostojic-uspomene-nekeVeljko Ostojić: Uspomene neke
Bio sam u rodnom krajuNašao sam kuću staru,Banijaca nema višePo svijetu se raselišeOj Banijo tebi...
kuca-kulture-u-bjelovaruKuća kulture u Bjelovaru
BJELOVAR - U Bjelovaru je otvorena Kuća kulture srpske zajednice grada Bjelovara i...
prividi-1Prividi (1)
Prividi se i pričuje neuku čovjeku vrlo lako. Ali hoće i učenome da se priviđa i pričuje. Ovo sam ja...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

pupovac-srbi-ulaze-u-deset-zupanijaPupovac: Srbi ulaze u deset županija
ZAGREB - Predsednik Srpskog narodnog veća i potpredsednik SDSS-a Milorad Pupovac kaže za RTS da su rezultati lokalnih izbora u Hrvatskoj veoma dobri za...
farsa-od-izbora-u-hrvatskoj-srbi-na-njivu-hrvati-ih-izbace-sa-spiskaFarsa od izbora u Hrvatskoj: Srbi na njivu, Hrvati ih izbace sa spiska
ZAGREB - Jedino što srpski narod u Hrvatskoj može da očekuje posle lokalnih izbora je da i dalje bude žrtva političkih obračuna. Mostov ministar...
intenzivna-kampanja-sdss-a-na-banijiIntenzivna kampanja SDSS-a na Baniji
GLINA - U Sisačko-moslavačkoj županiji srijeda je bila jedan od intenzivnijih dana predizborne kampanja. Kandidat za zamjenika župana Bogdan Rkman zajedno...