imotske vile Prividi se i pričuje neuku čovjeku vrlo lako. Ali hoće i učenome da se priviđa i pričuje. Ovo sam ja slušao od jednijeh, kao i od drugijeh. Pokojni doktor Petar Matić poznat je u našem narodu. Tako pripovijedaše mi ovakovu jednu nepriliku svoju: "Bio sam, govoraše Petar, u Bjelovaru sindikom, pa u to doba oglasila se bijaše na Dišniku (selo; kad se od Garešnice krene cestom prema Bjelovaru, pa poslije dva kilometra skrene se lijevo i nakon šest kilometara stigne se u to selo – nap. M. K.) opasna unija. Posvađali se onuda lјudi radi neke nove crkve svoje: jedni htjeli da grade crkvu na nekome čistome mjestu, a drugi opet htjeli da nazidaju samo gotove ruševine svoga staroga manastira. Prkos oteo maha, te oni poruče u Križevce, da im dođe unijatski vladika. Pa je svršeno. Doista stari vladika Gajo Smičiklas podigao se na taj daleki put.

Nego ja ne mogao trpiti, već uzmem svoju ženu, te po noći na kolima ošinemo put Dišnika. Mjesečina je bila. U šumi nekoj zabasasmo; pa tražeći puta zbunio sam se. Tu mi se prividilo: vidim bijelu ženu i ona stoji. Nikako da skinem oči, ne mogu da se umirim. Pitam žene: da li ona vidi tu vilu? Žena kaže da ne vidi. I krstio sam se; ali opet vila preda mnom. I razgovaram samog sebe da je to sjen od mjesečine u šumi. Ali ništa ne pomaže. – Nabasasmo nekako na pravi put, te pođosmo dalјe. U kolima govorim sa ženom: '.. Vidiš ženo, ti ništa ne viđe, a ja i pretrnuo, Jadna moja škola, filozofija i sva prava... sve je to ništa. Čovjek ostane u neprilici opet taj samo slabački stvor!' Jesmo pomirili Dišničane, te su oni okanili se, i – vladiku unijatskoga odbili od sebe. Ma nas dvoje sretno smo povratili se, a da nas niko nije uhvatio na našem pobožnome revnovanju za pravoslavije i lijepo Srbinstvo..."  

Na Perni neki starac Ćiro Knežević toliko puta pričao mi je da je on je vidio vilu kod svoga mlina na potoku Perni "sva je u bjelini, ima gvozdene zube". – Drugi to isto drže, pa dodaju: da vile imaju na glavi zlatnu kapu, raščešlјane kose niz pleća, imaju krila i kozije noge. (Oko Korjenice.) Priviđa se na rskrsnicama, igraju vile kolo, lijepo pjevaju, hoće da ti pamet zanesu svojom pjesmom. – Na njihovo kolo ko nagazi, taj može smrtno da oboli. – Nego čovjek može vilu da uhvati, ujagmi joj košulјu na kupanju, pa ona mu se predaje. Neki su se ženili sa vilom, i porod imali š njome. Ali ona gleda vavjek kako bi pobjegla, samo ako ujagmi svoju košulјu. Vidarice vile poznate su.

Pričuti se može na snu i na javi. Eto zove te neko po imenu, a ne vidiš nikoga. (Ovo se je meni više puta događalo za mladosti moje. U doba školskoga odmora hodio sam rado među pastire, te sam se š njima igrao. Pa rastajući se od njih a na pripeci preko pustoga polјa sam samcat idući, to mi se je pričulo.) – Kazuju da se nije dobro obazirati, niti odazivati. To zovu vile.

Ima mijesta stalnijeh na kojima se priviđa i pričuje. Ovakova su mjesta "Šareni most" na vodi Sunji, u Umetiću. Ovakove su "veleške bare", i na most na Krivaji, kraj Kukuruzara, onamo blizu Kostajnice. Tuda se priviđa koza, prasac, pas, konj. I već domaća životinja. Malo koje selo da nema svoje "vrzino kolo". U svijema narodnijem umotvorinama narod poznaje svakojake prividi i različne presenetnje. Pomiješao se san i java zbunjena, pa tako strah hvata za oči.

Vrlo je lijepo pokojni Vuk natpisao u svojoj knjizi Život i običaji naroda srpskoga ovaj

izmišlјeni svijet: "Vjerovanje u stvari kojijeh nema." Ovo je zaista lijepo, jer svega toga privida nema! Ta nabliže poznato je da pijan čovjek vidi u dvoje, nijesu mu oči parice, od jednoga stakla on vidi – dva. U ognjištini bolesnik priviđa svakojake strave i nakaze. – (Zdravi ne priviđa!) 
 
Vile

Vile se rađaju. Po lјetu na bukovoj grančici nju mati rodi, i tu je povije u zeleno lišće. Obično rađa se kad sunce sija i kišica rominja. Reku djeca: "Rodila se vila." Pada li jača kiša, onda reku: "Tuče vrag svoju mater." – Vile imaju i svoja imena. Ravijojla je srpska vila, ona pomaže Kralјevića Marka, i sada je kod njega u pećini.

Ko ulomi vilinu gračicu uoči Sv. Đurđa, taj je sretan. Na toj grančici mala vila suncem se umiva, a rosicom napaja. Pod krilom nosi vila obično nož svoj. Ovo su noži "iz potaje". Ovako je Marko bio pastir, pa naišao kraj bunara na vilino čedo, a njemu pripeklo sunce u čelo. Marko nije znao da je to vilino dijete, ali on usiječe lisnatu granu, pa udario više glave djetinje, te načinio lad nad kolijevkom. Za ovu lјubav vila je Marku dala junaštvo. Stoga je Marko najveći junak, a dotle nije on bio, već kao i drugi pastiri.

Vile mogu pomoći, a mogu one i lјuto naškoditi, ko im se zamjeri. – Ako je konj mršav i grive usukane, za toga konja reku da je vilovan: "Vile ga jašu i taru, te ne može primati mesa na se." Obilaze vile oko kuće, hoće ukrasti muško dijete, odvedu ga sa sobom u goru, pa tu ga uče svačemu što one već znaju. Otvorači, vračari, coprijaši, ovi dolaze iz te škole. Zovu ih i "vilenjacima". Oni su bolešlјivi, kržlјavi, poplašeno gledaju, malo jedu, i sve se pezaju, jer se boje vila. – Coprijaši utvaraju se da mogu razgoniti oblake, nose svoju čarobnu metlu.

Vještice

vjestica Vještice su ženske. Na ženi se poznaje koja je vještica: ako je brkata, gustijeh obrva, ide pogurena, oči joj utonule u glavu – he, to ti je vještica. Ona se može u svašta pretvoriti: u kokoš, kuju, i već tako. Prokleta je, iz groba izilazi, te otkapa za svoja nedjela. Kao kuja s krmcima se otima na koritu za među, jer nije dala kapi mlijeka ni siroti ni mravu. Duševna planinka sagradi sebi kod Boga svakim svojijem dobrim djelom po zlatnu stolicu.

Koja je vještica, ona ima svoju mast. U bočici drži ovu mast pod prijekladom kraj vatre. Ovom se masti ona uveče namaže ispod pazuha i ispod kolјena i govori za sebe: "Ni o kladu ni o panj, ni o drvo ni o kamen, ni o krušku Todorovu." Ovako spremna pr'nuće na badžu, pa odleti na metli na Klek. Tamo se one sastaju, tu igraju i vragolišu. – One se boje ponoći i pijetlova. Luk, osobito češnjak, njima smrdi. Ko ne jede bijeloga luka taj je vještica, ili već viještac. Drugoga suda njima nema.

Vještice upadaju u kuću uveče kad se lučka upali. Na malu djecu napadaju, pa im srce izjedu. Stoga matere čuvaju djecu, mažu ih bijelim lukom, zadijevaju nož u kolijevku. Vještice se jako boje. Na leptira paze uveče. To je vještica, pa vještica.

Priča se: "Bio čojek pa imao ženu đavolastu. Ova žena bila vještica. Jednom učinio se čojek svečera da spava, a ona se opremala na Klek. Mazala se, i čitala svoju vražiju molitvu. Čojek sve vidio, ma samo nije pravo upamtio kako ona govori. Otišla ona kroz badžu, a on ustane, uzme masti pa se namaže, oće da ide za njom, da vidi što one tamo rade. Jadan naopako sve govorio, pa mu bilo baš naopako. Reče: "I o kladu i o panj, i o drvo, i o kamen, i o krušku Todorovu." Nјega ponijela mast i metla, ali se sav isprebio, te jedva za mrtvijeh kukavica dovukao se kući, pa legao kraj vatre, bolan ječi. – Pita njega sjutradan žena, da što je njemu? On kaže njojzi sve po redu, grdi nju do trista vragova. Ona će njemu: "Muči, čoječe, proće to, ali više neću ni ja tijem putem. Sad mi ne pomaže."

Vještice nose sa sobom uzdu, koga udare svojom uzdom, taj se stvori u konja pa one jašu na njemu. Ovako je jedna jašila, ma konj se otrgao, te je uzdom nju dovatio, pa ona se stvorila u kobilu. Otide kumu kovaču, tu je potkuje u sve četiri noge. Sjutradan ta žena leži a njojzi potkove prišabarene na nogama i na rukama. (Ove priče nemaju ni kraja ni konca. Da puknem od smija koliko toga znade naš Milan M. Delić; ali ovđe i ovoliko je dosta od bijede...)

(Nastaviće se)
(Iz knjige "Život i običaji Srba graničara" Nikole Begovića, SKD Prosvjeta, Zagreb, 2009, prvi put objavlјena 1887, u Zagrebu)

 Vezane vijesti:
  Prividi (2)
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

petar-ladjevic-petrinja-je-bila-sretno-mjesto-za-odrastanjePetar Lađević: Petrinja je bila sretno mjesto za odrastanje
U okviru projekta pod nazivom “Petrinjci u dijaspori”,  "PS Portal" donosi razgovore sa Petrinjcima koji više ne žive u Petrinji, a cilj je čuti...
ljetno-kino-u-hrvatskoj-kostajniciLjetno kino u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - Naime, nema grada u Hrvatskoj koji nije ove godine priredio svojim građanima ljetnu razonodu u obliku vizualne umjetnosti. Stoga su...
vozila-sa-3-26-promila-alkohola-u-krviVozila sa 3,26 promila alkohola u krvi!
PETRINJA - Juče je oko 9 sati i 5 minuta u Sisačkoj ulici u Petrinji zaustavljen je osobni automobil sisačkih registracija kojim je prije stjecanja prava...
slava-kola-srpskih-sestara-parohije-kostajnickeSlava kola srpskih sestara parohije kostajničke
HRVATSKA KOSTAJNICA - U subotu 12. avgusta 2017.god. „kolo srpskih sestara“ parohije kostajničke već treću godinu zaredom proslavilo je svoju zaštitnicu...

Društvo

protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...
kako-smo-oslobodili-bovicKako smo oslobodili Bović
BOVIĆ - U Mjesnom odboru Bović, koji se nalazi u sastavu općine Vrginmost, prošle subotu je obilježena...
sjecanje-na-ljeto-1942-u-slobostiniSjećanje na ljeto 1942. u Sloboštini
SLOBOŠTINA - U zapadnoslavonskom selu Sloboština, u općini Brestovac, održana je komemoracija za 1368...

Novosti

naucni-skup-hrvatsko-srpski-odnosiNaučni skup "Hrvatsko - srpski odnosi"
GOLUBIĆ - I ove godine, deseti put za redom, organizira se međunarodni znanstveni skup u Golubiću kraj...
sad-velicanje-ustastva-i-antisrpska-osecanja-u-hrvatskojSAD: Veličanje ustaštva i antisrpska osećanja u Hrvatskoj
VAŠINGTON - U novom izveštaju o verskim slobodama, SAD su upozorile na veličanje Nezavisne Države...
odgadja-se-primjena-poreza-na-nekretnineOdgađa se primjena poreza na nekretnine
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT rekao je kako u ovom trenutku u vladajućoj...

Pretraga sajta

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

banijski info portal gif

Kultura

visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...
proslava-preobrazenja-u-manastiru-krkaProslava Preobraženja u manastiru Krka
KNIN - Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik posvećen Preobraženju Gospodnjem. Svetim liturgijama...
predstavljen-13-zbornik-radova-gradjanski-rat-u-hrvatskoj-1991-1995-godinePredstavljen 13. zbornik radova „Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995. godine“
BEOGRAD - U izdanju Udruženja Srba iz Hrvatske i Srpskog kulturnog društva Zora izašla je 13....
mladi-iz-srbije-na-kordunuMladi iz Srbije na Kordunu
BEOGRAD - "Zavičajni klub Kordunaša" i ove godine ( 8-mi put za redom) kroz svoj projekat „SAVA MRKALj –...

Oluja

proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....
oprostaj-od-jedne-licke-bakeOproštaj od jedne ličke bake
- Šta piše ovdje?- Ne znam, dijete moje, ja ne znam čitati.- A zašto, baba?- Nijesam išla u školu zbog rata.- Hoće li tako biti i sa mnom?- Ma, neće –...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...