imotske vile Prividi se i pričuje neuku čovjeku vrlo lako. Ali hoće i učenome da se priviđa i pričuje. Ovo sam ja slušao od jednijeh, kao i od drugijeh. Pokojni doktor Petar Matić poznat je u našem narodu. Tako pripovijedaše mi ovakovu jednu nepriliku svoju: "Bio sam, govoraše Petar, u Bjelovaru sindikom, pa u to doba oglasila se bijaše na Dišniku (selo; kad se od Garešnice krene cestom prema Bjelovaru, pa poslije dva kilometra skrene se lijevo i nakon šest kilometara stigne se u to selo – nap. M. K.) opasna unija. Posvađali se onuda lјudi radi neke nove crkve svoje: jedni htjeli da grade crkvu na nekome čistome mjestu, a drugi opet htjeli da nazidaju samo gotove ruševine svoga staroga manastira. Prkos oteo maha, te oni poruče u Križevce, da im dođe unijatski vladika. Pa je svršeno. Doista stari vladika Gajo Smičiklas podigao se na taj daleki put.

Nego ja ne mogao trpiti, već uzmem svoju ženu, te po noći na kolima ošinemo put Dišnika. Mjesečina je bila. U šumi nekoj zabasasmo; pa tražeći puta zbunio sam se. Tu mi se prividilo: vidim bijelu ženu i ona stoji. Nikako da skinem oči, ne mogu da se umirim. Pitam žene: da li ona vidi tu vilu? Žena kaže da ne vidi. I krstio sam se; ali opet vila preda mnom. I razgovaram samog sebe da je to sjen od mjesečine u šumi. Ali ništa ne pomaže. – Nabasasmo nekako na pravi put, te pođosmo dalјe. U kolima govorim sa ženom: '.. Vidiš ženo, ti ništa ne viđe, a ja i pretrnuo, Jadna moja škola, filozofija i sva prava... sve je to ništa. Čovjek ostane u neprilici opet taj samo slabački stvor!' Jesmo pomirili Dišničane, te su oni okanili se, i – vladiku unijatskoga odbili od sebe. Ma nas dvoje sretno smo povratili se, a da nas niko nije uhvatio na našem pobožnome revnovanju za pravoslavije i lijepo Srbinstvo..."  

Na Perni neki starac Ćiro Knežević toliko puta pričao mi je da je on je vidio vilu kod svoga mlina na potoku Perni "sva je u bjelini, ima gvozdene zube". – Drugi to isto drže, pa dodaju: da vile imaju na glavi zlatnu kapu, raščešlјane kose niz pleća, imaju krila i kozije noge. (Oko Korjenice.) Priviđa se na rskrsnicama, igraju vile kolo, lijepo pjevaju, hoće da ti pamet zanesu svojom pjesmom. – Na njihovo kolo ko nagazi, taj može smrtno da oboli. – Nego čovjek može vilu da uhvati, ujagmi joj košulјu na kupanju, pa ona mu se predaje. Neki su se ženili sa vilom, i porod imali š njome. Ali ona gleda vavjek kako bi pobjegla, samo ako ujagmi svoju košulјu. Vidarice vile poznate su.

Pričuti se može na snu i na javi. Eto zove te neko po imenu, a ne vidiš nikoga. (Ovo se je meni više puta događalo za mladosti moje. U doba školskoga odmora hodio sam rado među pastire, te sam se š njima igrao. Pa rastajući se od njih a na pripeci preko pustoga polјa sam samcat idući, to mi se je pričulo.) – Kazuju da se nije dobro obazirati, niti odazivati. To zovu vile.

Ima mijesta stalnijeh na kojima se priviđa i pričuje. Ovakova su mjesta "Šareni most" na vodi Sunji, u Umetiću. Ovakove su "veleške bare", i na most na Krivaji, kraj Kukuruzara, onamo blizu Kostajnice. Tuda se priviđa koza, prasac, pas, konj. I već domaća životinja. Malo koje selo da nema svoje "vrzino kolo". U svijema narodnijem umotvorinama narod poznaje svakojake prividi i različne presenetnje. Pomiješao se san i java zbunjena, pa tako strah hvata za oči.

Vrlo je lijepo pokojni Vuk natpisao u svojoj knjizi Život i običaji naroda srpskoga ovaj

izmišlјeni svijet: "Vjerovanje u stvari kojijeh nema." Ovo je zaista lijepo, jer svega toga privida nema! Ta nabliže poznato je da pijan čovjek vidi u dvoje, nijesu mu oči parice, od jednoga stakla on vidi – dva. U ognjištini bolesnik priviđa svakojake strave i nakaze. – (Zdravi ne priviđa!) 
 
Vile

Vile se rađaju. Po lјetu na bukovoj grančici nju mati rodi, i tu je povije u zeleno lišće. Obično rađa se kad sunce sija i kišica rominja. Reku djeca: "Rodila se vila." Pada li jača kiša, onda reku: "Tuče vrag svoju mater." – Vile imaju i svoja imena. Ravijojla je srpska vila, ona pomaže Kralјevića Marka, i sada je kod njega u pećini.

Ko ulomi vilinu gračicu uoči Sv. Đurđa, taj je sretan. Na toj grančici mala vila suncem se umiva, a rosicom napaja. Pod krilom nosi vila obično nož svoj. Ovo su noži "iz potaje". Ovako je Marko bio pastir, pa naišao kraj bunara na vilino čedo, a njemu pripeklo sunce u čelo. Marko nije znao da je to vilino dijete, ali on usiječe lisnatu granu, pa udario više glave djetinje, te načinio lad nad kolijevkom. Za ovu lјubav vila je Marku dala junaštvo. Stoga je Marko najveći junak, a dotle nije on bio, već kao i drugi pastiri.

Vile mogu pomoći, a mogu one i lјuto naškoditi, ko im se zamjeri. – Ako je konj mršav i grive usukane, za toga konja reku da je vilovan: "Vile ga jašu i taru, te ne može primati mesa na se." Obilaze vile oko kuće, hoće ukrasti muško dijete, odvedu ga sa sobom u goru, pa tu ga uče svačemu što one već znaju. Otvorači, vračari, coprijaši, ovi dolaze iz te škole. Zovu ih i "vilenjacima". Oni su bolešlјivi, kržlјavi, poplašeno gledaju, malo jedu, i sve se pezaju, jer se boje vila. – Coprijaši utvaraju se da mogu razgoniti oblake, nose svoju čarobnu metlu.

Vještice

vjestica Vještice su ženske. Na ženi se poznaje koja je vještica: ako je brkata, gustijeh obrva, ide pogurena, oči joj utonule u glavu – he, to ti je vještica. Ona se može u svašta pretvoriti: u kokoš, kuju, i već tako. Prokleta je, iz groba izilazi, te otkapa za svoja nedjela. Kao kuja s krmcima se otima na koritu za među, jer nije dala kapi mlijeka ni siroti ni mravu. Duševna planinka sagradi sebi kod Boga svakim svojijem dobrim djelom po zlatnu stolicu.

Koja je vještica, ona ima svoju mast. U bočici drži ovu mast pod prijekladom kraj vatre. Ovom se masti ona uveče namaže ispod pazuha i ispod kolјena i govori za sebe: "Ni o kladu ni o panj, ni o drvo ni o kamen, ni o krušku Todorovu." Ovako spremna pr'nuće na badžu, pa odleti na metli na Klek. Tamo se one sastaju, tu igraju i vragolišu. – One se boje ponoći i pijetlova. Luk, osobito češnjak, njima smrdi. Ko ne jede bijeloga luka taj je vještica, ili već viještac. Drugoga suda njima nema.

Vještice upadaju u kuću uveče kad se lučka upali. Na malu djecu napadaju, pa im srce izjedu. Stoga matere čuvaju djecu, mažu ih bijelim lukom, zadijevaju nož u kolijevku. Vještice se jako boje. Na leptira paze uveče. To je vještica, pa vještica.

Priča se: "Bio čojek pa imao ženu đavolastu. Ova žena bila vještica. Jednom učinio se čojek svečera da spava, a ona se opremala na Klek. Mazala se, i čitala svoju vražiju molitvu. Čojek sve vidio, ma samo nije pravo upamtio kako ona govori. Otišla ona kroz badžu, a on ustane, uzme masti pa se namaže, oće da ide za njom, da vidi što one tamo rade. Jadan naopako sve govorio, pa mu bilo baš naopako. Reče: "I o kladu i o panj, i o drvo, i o kamen, i o krušku Todorovu." Nјega ponijela mast i metla, ali se sav isprebio, te jedva za mrtvijeh kukavica dovukao se kući, pa legao kraj vatre, bolan ječi. – Pita njega sjutradan žena, da što je njemu? On kaže njojzi sve po redu, grdi nju do trista vragova. Ona će njemu: "Muči, čoječe, proće to, ali više neću ni ja tijem putem. Sad mi ne pomaže."

Vještice nose sa sobom uzdu, koga udare svojom uzdom, taj se stvori u konja pa one jašu na njemu. Ovako je jedna jašila, ma konj se otrgao, te je uzdom nju dovatio, pa ona se stvorila u kobilu. Otide kumu kovaču, tu je potkuje u sve četiri noge. Sjutradan ta žena leži a njojzi potkove prišabarene na nogama i na rukama. (Ove priče nemaju ni kraja ni konca. Da puknem od smija koliko toga znade naš Milan M. Delić; ali ovđe i ovoliko je dosta od bijede...)

(Nastaviće se)
(Iz knjige "Život i običaji Srba graničara" Nikole Begovića, SKD Prosvjeta, Zagreb, 2009, prvi put objavlјena 1887, u Zagrebu)

 Vezane vijesti:
  Prividi (2)
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

glina-ulaze-se-u-proizvodnju-u-poduzetnickoj-zoni-zeljezaraGLINA: Ulaže se u proizvodnju u Poduzetničkoj zoni “Željezara”
GLINA - Grad Glina zaključio je s najpovoljnijim ponuditeljem Šumarstvom Vis d.o.o. Glina ugovore o zakupu poslovnog prostora u Poduzetničkoj zoni...
uspomene-djeda-radeUspomene djeda Rade
DVOR NA UNI - Nedaleko Dvora, u Ćorama, prva naseljena kuća s desne strane je ona Rade Savića. Kada dolazite u selo Ćore, djeda Radu obavezno ćete zateći...
u-sumi-na-podrucju-petrinje-pronadjena-ubojita-sredstvaU šumi na području Petrinje pronađena ubojita sredstva
PECKI - U mjestu Pecki, na petrinjskom području, u šumi su pronađena odbačena razna ubojita sredstva. Dolaskom policijskog službenika protueksplozijske...
dusan-vuckovic-iz-trnovca-samovanje-srca-udarnickogDušan Vučković iz Trnovca: Samovanje srca udarničkog
TRNOVAC - Pišući o sudbinama i životu povratnika na Baniji i Kordunu, susretali smo ljude različitih zanimanja i profesija - od poljoprivrednika, kovača,...

Društvo

busije-slave-20-godina-od-nastankaBusije slave 20 godina od nastanka
Busije, za koje kažu da je najveće izbjegličko naselje u Srbiji, u sredu 24. maja 2017. godne...
partizanske-kuce-starePartizanske kuće stare
PETROVA GORA - Veliki novinari i velike kamere, važni dužnosnici i još važniji predsjednici, još jednom...
optimizam-u-devedeset-i-drugojOptimizam u devedeset i drugoj
BENKOVAC - Pored benkovačkog hrama posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju, koji datira još iz davne 1590....

Novosti

linta-pokusaj-izbegavanja-odgovornosti-za-srusene-kuceLinta: Pokušaj izbegavanja odgovornosti za srušene kuće
BEOGRAD - Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao poslednje brisanje traga Srba,...
strbac-zagreb-uz-pomoc-zakona-nastavlja-progon-srbaŠtrbac: Zagreb uz pomoć zakona nastavlja progon Srba
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni je da je tihi...
hho-pokusao-demantovati-brojku-od-67-496-izbrisanih-srbaHHO pokušao demantovati brojku od 67.496 izbrisanih Srba
ZAGREB - Iako se činilo da je nedavni tekst u zagrebačkim "Novostima" o više od 67.000 Srba izbrisanih...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

prividi-2Prividi (2)
Mora i noćnica I ovo su rod vještica. Mora i noćnica razlikuju se u tome: mora se, sasne, djecu malu, a...
banijac-milan-pribicevic-inspiracija-americkoj-umetniciBanijac Milan Pribićević inspiracija američkoj umetnici
BEOGRAD - U Muzeju primenjene umetnosti (MPU) u Beogradu u toku je izložba "Srbija, rat i plakat...
veljko-ostojic-uspomene-nekeVeljko Ostojić: Uspomene neke
Bio sam u rodnom krajuNašao sam kuću staru,Banijaca nema višePo svijetu se raselišeOj Banijo tebi...
kuca-kulture-u-bjelovaruKuća kulture u Bjelovaru
BJELOVAR - U Bjelovaru je otvorena Kuća kulture srpske zajednice grada Bjelovara i...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

lokalni-izbori-sdss-osvojio-najvise-glasova-srbaLokalni izbori: SDSS osvojio najviše glasova Srba
ZAGREB - Rezultati lokalnih izbora pokazali su da je SDSS ostao najjača srpska stranka, ali i da će njen vrh, i pored osvajanja nekih novih pozicija,...
bjelajac-mijenja-rkmana-na-mjestu-dozupana-tepsic-i-arbutina-u-drugom-kruguBjelajac mijenja Rkmana na mjestu dožupana, Tepšić i Arbutina u drugom krugu
DVOR NA UNI - Bogdan Rkman, dosadašnji dožupan Sisačko-moslovačke županije, izgubio je od Dušana Bjelajca iz DSS-a, a SDSS je, prije svega zahvaljujući...
pupovac-srbi-ulaze-u-deset-zupanijaPupovac: Srbi ulaze u deset županija
ZAGREB - Predsednik Srpskog narodnog veća i potpredsednik SDSS-a Milorad Pupovac kaže za RTS da su rezultati lokalnih izbora u Hrvatskoj veoma dobri za...