Price iz Gore 1 Kad se popnete na Mali Petrovac (kota 512), vrh PETROVE GORE, osim historijskih iskopina, tragova dubokih šančeva, lijepe prirode i pogleda na Kordun, Baniju, Liku, Gorski kotar, Bosansku Krajinu ... dade se tu još štošta drugoga zanimljivog vidjeti.

Stanite pred iskopine na vrhu Petrovca, golim okom ćete vidjeti da je desni dio koji je očito crkva stariji od “prigrađenog” lijevog dijela. Crkva stoji potpuno na pravcu istok-zapad. Ulaz u crkvu bio je po svemu sudeći na zapadnoj strani (za potrebe "prilagođavanja" ima ulaz sa bočne strane!?), polukružna apstida je na istočnoj strani ruševnog objekta. Crkva je osnovi bizantijskog stila građenja, odnosno ranokršćanska. Prigrađeni, " mlađi" dio uslovno rečeno trebao bi podsjećati na gotiku naknadno "ugrađenim" karakterističnim izduženim špičastim prozorima!? Razgovarao sam gotovo sa svim momcima iz Vojnića koji su radili na iskopinama. Svi odreda tvrde da nikada prilikom kopanja nisu naišli na bilo kakve kamene elemente gotskih ili bilo kojih drugih prozora !!??

 

Tabla sa tlocrtom objekta ne stoji na mjestu gdje bi logično trebala stajati. Ne prati položaj objekta na terenu, nego je sklonuta potuno u lijevu stranu ovoga lokaliteta.

Ne slučajno?

Price iz Gore 4 Na tabli je osnova ili tlocrt samostana sa crkvom namjerno iskošen u odnosu na stvarni položaj objekata. Potpuno nelogično, ali na kraju razumljivo. Bit će vam sve jasnije kada pročitate pažljivije tekst na informativnoj tabli za posjetioce:

- Zlatski samostan Sv. Petra bio je u cijelosti izgrađen u skladu sa potrebama jedne manje redovničke zajednice. Njegovu nesimetričnu tlocrtnu dispoziciju odredila je geomorfologija vršnog platoa Malog Petrovca. Samostan (ukupna površina oko 490 m2) je s južne strane bio određen crkvom Sv. Petra. Samostanska crkva imala je pravokutnu lađu te nešto uže i kraće polukružno zatvoreno svetište. GLAVNI ULAZ U CRKVU NALAZIO SE ZAPADNOJ STRANI JUŽNOG PROČELJA !!! Za razliku od drugih pavlinskih samostana kasno srednjovjekovnog slavonskog prostora, ovaj je zlatski imao samo jedno krilo koje je bilo izravno povezano sa crkvom….

Trebali li još što dodati ili vam je sve jasno?

Ako mislite da je ovo sve slučajnost onda se grdno varate. Grupa hrvatakih povjesničra koju predvodi dr. Milan Kruhek dobro radi svoj posao. To su tzv. “povjesničari čistači”, "brisači", “krojači” ili "retušeri", zovite ih kako hoćete. Povijest prilagođavaju vremenu i potrebama, pa čak i dnevnim.

Ako bi postavili tablu i crtež onako kako bi po svakoj logici trebao stajati, navedete činjenice, onda dođete lako do zaključka da je crkva u osnovi pravoslavna (nije uslovno, ali ulaz joj je na zapadu, a apstida na istoku). A to onda nije dobro. Otkud pravoslavlje u to doba na ovim prostorima, kad se za neku “nultu godinu” za nas Srbe uzima 1526. godina, kad je dio uskoka već bio naseljen na Žumberku?

Price iz Gore 2 Pritisnuti nepobitnim činjenicama teško srca prihvataju tragove pravoslavlja. Napravit će kompromis, te nerado navesti da dio apstide crkve potječe iz vremena nakon mira u Svištovu 1791. godine, kad je svetište pavlinske crkve prenamjenjeno u pravoslavni hram Silaska Svetog Duha. Na tabli se dalje navodi da je nakon te godine došlo do naseljavanja stanovništva u ta granična područja, što je još jedna u nizu, blago rečeno neistina i laži. Vojna Krajina je razvojičena 1881. godine, pa po toj računici Krajišnici su svoju službu u odbrani granice vršili samo 90 godina ???!! Natpisi sa ovakvim tekstom stoje na najudaljenijoj tabli skolnjenoj prema šumi. Najinteresantiji je ipak završni dio teksta gdje između ostaloga stoji:

- Samostan Sv. Petra u zlatu je (za sada) jedini u cijelosti istraženi kasnosrednjevjekovni pavlinski samostan na onodobnome slavonskom prostoru. Po dovršetku radova pravljena je studija kojom je određen način prezentiranja istražene arhitekture. Prema stupnjevanju elemenata kulturnih i povjesnih vrijednosti, odlučeno je kako će pri prezentiranju naglasak biti na pavlinskom samostanu, dok će kasnije pregradnje (čardak i pravoslavni hram) biti prezentirane u smanjenom opsegu... ??!! (čitaj - biti zatrto)

Price iz Gore 3 Mislim da je svaka riječ suvišna. Nakon čitanja ovog završnog teksta, potpuno su jasne metode i krajnje namjere "povjesničara-brisača".

Iznimno je slojevita historija ili povijest, kako god hoćete ovog lokaliteta. Gazili su Petrovac kako stara krajiška pjesma kaže i Turci i kauri... Mnoge vojske prođoše ovuda… U nekim zapisima se spominje da je tu u bronačanom dobu bila gradina Kolipijana. Rimljani su bili u Topuskom, na Petrovcu imali svoje straže... Tu se Svačić, poslijednji hrvatski kralj prema legendi tukao sa Mađarima i poginuo. Spominju se i vitezovi reda Templara u 13. stoljeću. Njihovu crkvu koriste i preuzimaju redovnici Pavlina. Oni su Petrovac potpuno napustili 1558. godine i preselili se trajno u samostan Majke Božje Snježne, na Kamenskom, u okolini Karlovca. Više o tom vremenu piše u knjizi Mr.sc. Filipa Škiljana “Kulturno-historijski spomenici Korduna” (stranica 114 i 115) , izdavač SNV-CHB, Zagreb 2007. godine.


…… Sasvim je sigurno da na Zlatu, kako se i danas zove širi predio oko Petrovca, godine 1328. postoji već uređeni samostan pavlina. Isprava u kojoj se samostan spominje govori o kupnji posjeda Dol za potrebe novog pavlinskog samostana. Svećenik Klement iz Steničnjaka uveo je pavline u posjed na Petrovoj gori.

Samostan je stradao od Turaka već 1445.g., kad su Osmanlije ubili nekoliko redovnika u njemu. Oni koji su preživjeli pobjegli su u samostan u Kamenskom. Ipak, samostan je obnovljen i djeluje do kraja15.stoljeća i u prvim decenijima 16. stoljeća.

Price iz Gore 5 Pavlini su osim s Osmanlijama imali probleme i s plemićima koji su živjeli ispod Zlata. Mnogi su plemići smatrali da je njihovo pravo da koriste šume oko Zlata, pa su redovnici morali potražiti pomoć suda. Godine 1491. uzeli su pavlini u svoje bratstvo Tomu Vojnovića, koji je imao svoj centar u nedalekom Trupinjaku pokraj Vojnića. Budući da su Vojnovići bili plemići, redovnici su od tada imali zaštitu od drugih plemića koji su ih pljačkali. Godine 1494. dobio je zlatski samostan dar od Petra Antolovića iz Perne koji im je ostavio kuću u trgovištu ispod grada Perne (danas Suva Perna) i jedan vinograd. Osim toga, pavlini su u svojoj okolici pobirali i crkvenu desetinu.

Petrovac je konačno nastradao od Turaka 1558.g. zajedno s Pernom, Krstinjom, Kladušom i Vrnogračom i Bojnom. Tomo Nadaždi je tada poslao pavline u Kamensko, a samostan je utvrdio. Zvonik je pretvoren u kulu, a oko zidina su iskopani šanci. Vlastelini iz Perne su se pobunili zbog toga što je Tomo Nadaždi, koji je bio vlasnik Steničnjaka, zauzeo Petrovac i pretvorio ga u svoje vojno uporište. Zbog takve neorganiziranosti i nesuradnje između plemića, građana i svećenstva sasvim je jasno da su Osmanlije lako zauzeli područje Petrove gore.

Nakon gradnje Karlovca dogovoreno je da se postavi straža u Petrovac, ali već 1584.g. Osmanlije su zauzeli ovu važnu kotu s koje su lako mogli kontrolirati područje današnjeg sjevernog Korduna prema rijeci Kupi. Očito je da Osmanlije nisu vojno držali Petrovu goru. Područje između rijeke Kupe i današnje bosanske granice (rijeke Gline) u 16. i prvoj polovini 17. stoljeća bilo je pretežno prazno: bila je to "ničija zemlja"...


Price iz Gore 6 Manastir Krka, jedna uz tri najznačajnije krajiške svetinje uz manastire Krupu i Dragović osnovan je 1345. godine. Posvećen je Svetom Arhangelu Mihailu. Utemeljila ga je princeza Jelena, sestra srpskoga cara Dušana, a žena hrvatskog kneza Mladena drugog Šubića. Manastir Krka je dugo vremena bio najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavlja na ovim zapadnim prostorima. Znači, Krka je osnovana prije Kosovskog boja!

Uz manastir Krku treba posebno spomenuti manastir Rmanj, koji je posvećen Svetom Nikoli. Nalazi se na mjestu gdje se spajaju rijeke Unac i Una u Martin Brodu. Osnovan je 1489. godine, a uz njega se veže ime Katarine Branković koja ga je podigla. Ovo malo, ali vrlo značajano duhovno središte, važno je spomenuti, jer su se mnogi kaluđeri i njihova bratstva sklanjali u njega poslije progona i stradanja (Krupa, Dragović...). Uz to je to bio važan centar, odnosno larva odakle se je sve kretalo u raznim pravcima, pa i na zapad prema Lici, Baniji, Kordunu i Petrovoj gori.

Čudna su imena toponima na ovim prostorima. Govore puno toga. Kad otjeraš narod ostanu toponimi, ostanu nazivi mjesta, šuma, rijeka, vrela… Na Petrovoj gori imate Remetin dol, Monaški put, Manastirsku kosu… Dolje kad se sa Petrovca spustite prema Suvoj Perni, naići ćete na šumsko vrelo. Ne propustite priliku da se napijete hladne i bistre vode sa njega. Vrelo se zove Kaluđerac.

Što se onda ne zove Samostanac?


Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!