TRI LJETNA NASTUPA NENADA GRUJIČIĆA U ZAVIČAJU
Nenad Grujicic SREMSKI KARLOVCI - Naredne dane, Nenad Grujičić će provesti u nastupima na obali rijeke Sane, u Oštroj Luci i Priejdoru, na stazama svoga djetinjstva. Osnovnu i srednju školu završio je u Gomjenici i Prijedoru, a svojim pjesničkim i umjetničkim djelom ostao vezan za zavičaj.

Prvog avgusta, nastupiće na poznatoj pjesničkoj manifestaciji ''Šušnjar 2017'', u Oštroj Luci, gdje je inače istoimenu nagradu primio prije petnaest godina za knjigu izabranih pjesama ''I otac i mati'' u izdanju Matice srpske iz Novog Sada.

Već narednog dana, drugog avgusta, kao glavni gost, nastupiće u Prijedoru, u ''Galeriji 96'', na promociji novog, drugog po redu broja časopisa za književnost i umetnost ''Srp'', koji mu je u rubrici ''Prijedloga za lektiru'' objavio poemu ''Pokrivanje kuće''. Trećeg avgusta, očekuje se njegov pjesnički nstup u Kozarskoj Dubici.

Dvanaestog avgusta, pak, u okviru ''Kulturnog lјeta'' u Prijedoru, Nenad Grujičić će, po pozivu kneza Radovana Egića, svojom besjedom svečano otvoriti ''Dragotinjske večeri 2017'', jedinstvenu kulturnu manifestaciju u jedinoj kneževini na Balkanu, u mjestu Dragotinja na Kozari. Inače, Grujičić je 2005. godine na čuvenim ''Književnim susretima na Kozari'' dobio prestižnu nagradu ''Skender Kulenović'' za knjigu izabranih i novih pjesama, ''Svetlost i zvuci'', u izdanju Srpske književne zadruge iz Beograda.
 
Prvi odlasci na ''Šušnjar''?

– Bilo je to daleke 1979. godine, kada sam na ovoj slavnoj pesničkoj manifstaciji sreo i upoznao Duška Trifunovića, ali i Jovu Tontića i Dušana Praću, pjesnike koji su kao mještani bili među osnivačima ove pjesničke manifestacije. Nažalost, sve trojica nisu više među zemalјski živima. Pjesnički ''Šušnjar'' je jedno od naših najvažnijih nadahnuća i sastajališta, gde se prisjećamo biblijske tragedije 5500 umorenih Srba na ovoj podgmečkoj tački u Drugom svjetskom ratu. U slavu života i lјudske pobjede nad ništavilom, kazivaću svoju poemu ''Pokrivanje kuće'', koja govori o podizanju čovjeka iz pepela, o feniksovskoj snazi neprestanog obnavlјanja ognjišta i doma.

Nastupi u Potkozarju, u Prijedoru?

Prijedor je meni što Vranje – Bori Stankoviću ili Dablin – Džemsu Džojsu. Značajan dio svoga pjesničkog i proznog stvaralaštva posvetio sam svjetlosti i zvucima djetinjstva. To su neprolazne arkadijske slike koje ovjenčavaju svaki umjetnički čin u melodiji maternjega jezika. Na promociji književnog časopisa ''Srp'' u Prijedoru planiram takođe da govorim poemu ''Pokrivanje kuće'', čije su slike nikle u mojim djetinjim očima što su posmatrale oca Draška, ojkačkog viteza u Potkozarju, koji je imao i ulogu vikala, to jest, ''čađe'' prilikom pokrivanja tek podignute nove kuće. To postavlјanje darova, peškira i košulјa, na tek posječenu lјeskovu veliku granu na golim gredama tek podignutog krova dok uz ojkačku pjevaniju pristiže crijep iz ruke u ruku okuplјenog svijeta na nesvakidašnjoj svečanosti, ovjekovječeno je u ovoj poemi kao prirodni poetsko-pozorišni čin. A s druge strane lica života, i prolaznosti naše lјudske, vijenac ispisanih imena sa prezimenom Grujičić nalazi na monumentalnom spomeniku na Kozari, što govori o porodičnim tragovima moje loze u velikoj srpskoj tragediji iz Drugog svjetskog rata tokom neprijatelјske ofanzive, to jest, napada njemačke armade i ustaške nemani na goloruki srpski narod i djecu. Grandiozan je junački partizanski proboj kroz đavolјi obruč fašističkih zveri, proboj koji toj čuvenoj bici daje oreol antičke epopeje. Bez izražene svijesti o ovom istorijskom događaju od prije 75 godina, besmisleno je posjetiti Kozaru, a pogotovo ''Književne susrete na Kozari'', koji su kao ideja i praksa nastali na temelјu pomenute kozarske epopeje.

Dolazak u Gornju Dragotinju kod Prijedora na festival srpske narodne kulture?

Radujem se dolasku u ovo znamenito mjestašce moga zavičaja. Značajan broj pjevača ojkače iz Dragotinje, naročito iz porodice Turudija, učestvovao je mojoj prvoj umjetničko-dokumentarnoj televizijskoj emisiji ''Ojkača – vjekovna pjesma Potkozarja'', 1989-1990. godine, kada je televizija Novi Sad napravila veliki bum sa tom emisijom na jugoslovenskom i širem prostoru. A godinu dana potom, 1991. godine, u Ohridu, na ''Smotri jugoslovenskog radija'', novosadska emisija ''Od bećarca do ojkače'', čiji sam bio pisac scenarija, osvojila je prvo mjesto. I, evo, tri decenije poslije prvog izdanja knjige ''Ojkača'' (1988), u izdanju Radio-televizije Srbije i Brankovog kola krajem lјeta pojaviće se nova antologija krajiških ojkača ''Pjevaj, ori, prozore otvori'', koja će po prvi put donijeti i spisak od 1440 pjevača ojkače od sredine devetnaestog vijeka do današnjih dana. Uspio sam sa svojim brojnim saradnicima aa iznjedrim riznicu imena zaboravlјenih običnih lјudi koje je krasio ofrejsko- slavujanski dar pjevanja vjekovne ojkače na prostoru Bosanske Krajine, Banije, Korduna, Like i Dalmatinske zagore do Jadranskog mora. Knjiga će donijeti 2000 ojkača u rimovanom deseteračkom dvostihu. Na ''Dragotinjskim večerima'' ću, pored ostaloga, osvijetliti i ojkački fenomen u Potkozarju.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or