Petrova Gora Kad gledaš Bakićev spomenik na Petrovoj gori, pomalo podsjeća na nas, ljude ovoga kraja i narod kome pripadamo. Obogaljen, opljačkan, obezglavljen, sjeban…al opet stoji uspravan (da li i narod !?). Ima u njemu nešto roguljaškog. Nešto od onih koji gotovo goloruki krenuše na ustaške puške i čije kosti leže u kamenoj kripti na platou ispred njega. Ima u njemu odvažnosti i hrabrosti momaka Miška Breberine pred polazak u proboj. Da je bilo po volji 110. Karlovačkoj, 137. Dugoreškoj, 143. Ogulinskoj i ostalim pukovnijama i brigadama, davno bi on ”lego”. Dugo ga gledaše preko Kupe kako bljeska na zalasku sunca. I sami se začudiše kako se lako na njega popeše. Popeti se na vrh Perove gore je više od ratne pobjede i “zapišavanja terena”.

Al, nije tu masu lako razbucati. Trebale bi tone eksploziva. Njegova monumentalna masa i grandioznost su ga spasile sudbine koju je doživio Bakićev spomenik na Kamenskoj narodu Slavonije podignut pod imenom "Spomenik pobjedi naroda Slavonije". Rađen je u obliku krilatih i lisnatih formi. To je inače bilo najveće apstraktno umjetničko djelo 20. stoljeća. Minran je do temelja. Ana Munk - docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - odsjek za povijest umjetnosti kaže za spomenik na Petrovoj gori.... “Da je kojim slučajem Bakićev spomenik izgrađen na Manhattanu, bio bi hvaljen koliko i skulpturalno oblikovana arhitektura Guggenheimova muzeja Franka Lloyda Wrighta u New Yorku. No, ne živimo u društvu kontinuiteta sjećanja niti, što je još važnije, živimo u doba kada je formalna kvaliteta umjetničkog djela jedini kriterij njegove vrijednosti i značenja
petrova gora
Ako je vjerovati podatcima na koje sam negdje naletio u njegovu izgradnju utrošeno je 7.700 m₃ betona, 4200 m₂ nehrđajućeg čelika (rostfrei) kojim je obložen, tone željeza za armaturu...Po nekim današnjim procjenama cijena izvođenja, sa svim predviđenim sadržajima iznosila bi približno 4.5 miliona eura.

Održano je dosta okruglih stolova, izneseno ideja i mišljenja o njegovoj budućnosti. Stvarnost je nešto drugo. Ostaje činjenica da se to moglo u početku devastacije uspješno spriječiti. Bilo je načina, da je bilo interesa za to. Danas očekivati da neko obnavlja partizanski spomenik i meće ga u nekakvu funkciju je čista fikcija. Hrvatska da i ima novaca, kao što ih nema, nebi ga obnavljala. Izgleda da će sve ostati na našim sjećanjima i nama će ostati uvijek onako blještav i sjajan. Drugi bi najrađe da ga i nema, kad već i nemaš šta skinuti sa njega. Jedino je i tako kakav je dobar za vlasnike mnogobrojnih antena i odašiljača koji ga već više od dvadestak godina koriste Za neupućenije, najam za antenski odašiljač koji je lociran na privatnom zemljištu je oko 500 eura mjesečno ???! Pa kad to zbrojiš sa antenama, puta mjeseci, odnosno godina, dobiješ cifru da te glava zaboli. Sve to je postavljeno na divlje bez i jedne dozvole ili pitanja. Ja ne mogu spojiti na divlje struju za jednu sijalicu, ali HRT, HV i Radio-Banovina i provajderi mobilne telefonije više je nego očito da mogu?! To samo ima kod nas. Ta sredstva je općina mogla iskoristiti za njegovu zaštitu i dovođenje u nekakvu namjenu. Ali…

Početak bilo kakve priče su papiri. Mnogo ljudi to i ne zna. Glavnina spomenika leži na katastarkoj čestici koja pripada općini Vrginmost. Lijevi dio podnožja , ulaz u gospodarske sadržaje i kancelarije uprave je na području općine Vojnić. Na asfaltnom igralištu u dodir te dvije općine dolazi i treća novoformirana općina Topusko. Da bi se bilo što uradilo treba spomenik izuzeti na jednu jedinstvenu katastarsku česticu. To znači mjenjati općinsku granicu, to znači mjenjati županijsku granicu, i još mnogo toga…Bilo je neke priče oko toga svega. Dokle je to došlo. Sigurnio nije daleko …
petrova gora 1
Spomenik revolucije koji se nalazi na Velikom Petrovacu na koti 507 m (to ima samo kod nas prevrnutih i nesagnanih “Mićana” da Veliki Petrovac bude niži od Malog Petrovca, kota 512 m. !?) ima dubok, jak i stabilan temelj, što mu nalaže jedinstverna konstrukcija i razvedene statičke površine. Za razliku od spomenika, mi smo imali plitak i slabašk temelj, odnosno korijenje. Zato se nismo uspjeli ophrvati nedaćama, i istinski ukorjeniti. Šibani vjetrovima, ratovima, nedaćama svih vrsta koje prate život na granici, na ovom komadu posne zemlje. Nju je umjesto kiše redovito natapala krv!

Ima i ona narodna mudrost i izreka.:

- Ne procjenjuj drvo po krošnji, 
nego po korijenu!

Možda je naše drvo djelovalo zdravo, krošnja listala, lišće s proljeća zelenilo ….Naročito u vrijeme izmedju dva zadnja rata (Jebeš zemlju i narod kojoj su ratovi orjentiri. Nema zadnjeg rata, ne postoji zadnji rat ovdje!). Korijenje se silom ispreplelo sa dušmaskim.

Bože, kako duboko proročanski zvuče stihovi pjesme Enesa Kiševića iz pjesme napisane i govorene povodom otvorenja spomenika na Petrovoj gori:

… Nemoj se začuditi goro Petrova 
Ako ti jednoga proljeća rođeno lišće dođe sa sjekirama
Ne smij se hrastovlje staro
Takav je postao svijet …

Nisu nas porušilie hladne zimske bure. Nije nas porušio ni olujni vjetar (neki kažu uz pomoć američkog HARP-a) smiley-laughing. Nas je uništila neprestana sječa i gaženje naših korijena. Znaju oni koji dolaze sa sjekerama koliko je korijen važan i koliko muke imaš sa njim. I kad srušiš stablo iz korjena zna nići novo.

Al treba biti pošten pa reći, koštala nas je i vlastita trulost. Najgora je ona koja se ne vidi, ona na srčiki. U sred drveta, u srcu. Uz to i pavetina se obavila.

Kako ono kaže naš Gojko u svojim memoarima na samom početku:

- Pavetinom nazivaju u mom zavičaju svaku biljku puzavicu, npr. bršljan. Za razliku od ljudi-puzavaca, pavetina može da se popne na vrh stabla. Pavetina obavije i pokrije cijelo stablo tako da se više ne raspoznaje njegova prava priroda. Može da mu ispije sav sok i da uništi život u drvetu. Lakše je iskorijeniti stablo nego pavetinu.

Pozdrav ma gdje bili s

VRH PETROVE, 
U VIJEK ISTE GORE MATERE ...

(stihovi M. Nožinića pisca, pjesnika sa Banije, uklesani kružno na poklopcu spomen kosturnice na Petrovcu).
Napisao: ŽELJKO KRESOJEVIĆ
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or