treci festival NOVI SAD - U organizaciji Saveza Srba iz regiona i Zavičajnog udruženja „Sava Mrkalj” u, do posljednjeg mjesta punom, novosadskom Srpskom narodnom pozorištu održan je Treći festival folklora Srba iz Krajine, Republike Srpske i Federacije BiH.

Izaslanik predsjednika Republike Srbije Nikola Selaković rekao je da je održavanje ovog festivala, kao i sličnih manifestacija koje čuvaju i baštine srpsko nematerijalno nasleđe, preko potrebno.

SELAKOVIĆ: KRAJIŠNICI SU VIJEKOVIMA BRANILI EVROPSKU KULTURU I CIVILIZACIJU

On je dodao da je nužno očuvati pamćenje i sjećanje na teške dane koji svjedoče o krvavim stranicama istorije našeg naroda, ali i na časne, čestite i poštene ljude koji su branili svoje kućne pragove i čitavu civilizaciju.

– Sljedeće godine ovjekovječićemo prvu stogodišnjicu ujedinjenja, možemo reći ubjedljive većine Srba, u jednu državu, a za ove ovdje krajeve Baranje, Bačke, Banata i Srema sa Kraljevinom Srbijom. To je za nas možda najveći datum naše novije istorije. U tom trenutku u tu državu ušli su i drugi krajevi naseljeni našim sunarodnicima zapadno od Drine i Dunava. Veliki Ivo Andrić, vjerujući da je to država za sva vremena i za budućnost, rekao je: „Time se okončalo dugo kretanja našega naroda između klanja i oranja“ – rekao je Selaković konstatujući da su Srbi Krajišnici vijekovima bili u stanju da zapadno od Drine i Dunava brane evropsku kulturu i civilizaciju.

– Naše nematerijalno kulturno nasleđe, a to su igra, pjesma i narodni običaji, jesu ono što je duša naroda, ono što je nevidljivo, ali se čuje. Ono što je tradicija predaka i što je srž srpskog nacionalnog identiteta treba da se pokazuje, zajedno sa jezikom, pismom, religijom, upravo kroz takvo nematerijalno nasleđe, kroz narodnu radinost i kulturu, naročito jedne kategorije koja odavno više ne postoji, a to su ljudi koji su vijekovima čuvali granicu hrišćanske Evrope i koji su na tom svom teškom krvavom poslu izgradili svoju kulturu i dio srpske kulture u pograničnim prostorima– zaključio je Selaković.

BOGDANIĆ: VAŽAN DOGAĐAJ ZA SRBE SA OBJE STRANE DRINE

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i izaslanik predsjednika Republike Srpske Dragan Bogdanić ocijenio je da je ovaj događaj podjednako važan za Srbe sa obje strane Drine i Dunava.

– Mi smo zagledani u Srbiju sa kojom stvaramo veze koje moraju u budućnosti da budu neraskidive i pružamo punu podršku predsjednika Srpske Milorada Dodika i institucija Republike Srpske ovakvim i sličnim manifestacijama – kazao je Bogdanić.

On je napomenuo da je najbitnije očuvati tradiciju i običaje i da se slični festivali moraju održavati i u Srpskoj kako bi se ojačala veza između Srba.

ROŽIĆ: UVIJEK ĆEMO PODRŽAVATI NASLjEĐE NOVOSAĐANA

Govoreći o važnosti održavanja Festivala folklora Srba, član Gradskog vijeća za kulturu Grada Novog Sada, Dalibor Rožić, kazao je da je on jedinstven po svom karakteru i da na specifičan način promoviše tradicionalne vrijednosti.

– Kulturno-umjetnička društva će afirmisati srpsko kulturno nasljeđe, a pošto je to ujedno i nasljeđe velikog broja Novosađana, Gradska uprava za kulturu i Grad Novi Sad podržavaju taj program i tako će biti i u budućnosti – kazao je Rožić.

LINTA: PONOSNI NA REPUBLIKU SRPSKU

linta selakovic Kako je naglasio jedan od domaćina ovog skupa, predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, poruka ovog skupa je važnost očuvanja kulture i tradicije Srba koji su vijekovima živjeli i žive zapadno od Drine i Dunava.

– Naš je narod u HH vijeku doživio ogromna stradanja. Brutalni genocid u zloglasnoj NDH u Drugom svjetskom ratu, etnička čišćenja devedesetih godina. Pola miliona Srba je protjerano sa područja današnje Hrvatske, pola miliona sa područja današnje BiH, ipak u tom zlu desilo se i nešto dobro, a to je činjenica da imamo našu Republiku Srpsku koja čuva i pazi preko milion Srba koji živi u njoj. Svjedoci smo da ovih 27 godina kako iz država koje su nastale na području bivše Jugoslavije dolaze lažne priče da je Srbija agresor, da je srpski narod u današnjoj Hrvatskoj i BiH bio agresor, a da su oni bili samo nevine žrtve koje su vodile oslobodilačke ratove. Mi tu teoriju nikad nećemo prihvatiti i dobro znamo da su glavni krivci za rat bile politike i u Zagrebu i u Sarajevu i to će za nas uvijek ostati tako – rekao je Linta.

On je istakao da festival pokazuje bogatstvo srpskog naroda u cjelini, poručivši da je važno da se očuva raznolikost srpske kulture i da se ona prikazuje u institucijama kao što je Srpsko narodno pozorište.

VLAJINIĆ: 2018. GODINA POSVEĆENA SAVI MRKALjU

zorica vlajinic U ime Zavičajnog udruženja „Sava Mrkalj” obratila se Zorica Vlajinić koja je podsjetila na lik i djelo nepravedno zapostavljenog Srbina sa Korduna.

– Da bi se došlo do pisma koje je danas u upotrebi trebalo je mnogo vremena, a i mnogo pokušaja. Rješenje je prije više od dva vijeka pronašao Sava Mrkalj porijeklom sa Korduna, tadašnje Vojne Krajine. Sa pravom se smatra da je bio jedan od najumnijih Srba sa početka 19. vijeka i prvi reformator srpskog pisma, što potvrđuje i djelo „Salo debeloga jera libo azbukoprotres“ koje je 1810. godine objavio u Budimu, djelo u kojem se zalaže za načelo jedan glas – jedan znak, po sloganu „Piši kao što govoriš“ – rekla je Vlajinićeva koja je najavila da će naredna godina biti posvećena Savi Mrkalju jer se u njoj obilježava 235. godina od rođenja i 185. godina od njegove smrti.

– U njegovom rodnom mjestu Sjeničaku biće postavljena spomen-ploču, u planu je i okrugli sto o Savi Mrkalju kao i druge aktivnosti, izložbe, tribine i predavanja. Iskreno se nadamo da će neka od škola ili ustanova kulture ponijeti ime po Savi Mrkalju – poručila je Zorica Vlajinić.

Publici se predstavilo skoro 300 učesnika programa.

Nastupili su: SKUD “Semberija” Bijeljina, KUD “Krajina” Beograd, KUD “Ćirilo i Metodije” Busije, KUD “Blagoje Parović” Gajdobra, SKC “Vuk Stefanović Karadžić, Bačka Topola, “Veliko kolo” Veternik, KIC “Mladost” Futog, KUD “Sloboda” Rumenka i folklorna sekcija Zavičajnog udruženja “Sava Mrkalj” Novi Sad.

Poseban ton ovom festivalu, kao i prethodnih godina, dao je voditelj večeri Milivoje Beštić.

Organizatori su napomenuli da će se truditi u budućnosti da omasove festival folklora koji je u Novom Sadu postao prepoznatljiv kao tradicionalno okupljanje Srba iz regiona.

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or