budimir milojko BEOGRAD - Srpski narod u Hrvatskoj, do donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22. decembra 1990. godine, bio je suveren i konstitutivan. Proglašenjem Srba za nacionalnu manjinu, uz ostalo, stvoren je i razlog za izbijanje građanskog rata u Hrvatskoj. Da bi zaštitili biološki opstanak od politike koja je išla za tim da Srbi budu svedeni na statističku i politričku zanemarlјivu činjenicu formirana je Republika Srpska Krajina (RSK). Od početka 1992. na osnovu Vensova plana, RSK nalazila se pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Ali bez obzira na tu činjenicu hrvatske oružane snage vršile su stalne napade na zaštićenu zonu, sve do završnih operacija „Blјesak“ i „Oluja“ u maju i avgustu 1995. godine. Za vrijeme građanskog rata od 1991. do 1995. iz Hrvatske je protjerano gotovo pola miliona Srba.

Od završetka građanskog rata iako se na izborima u Hrvatskoj mjenjala vlast odnos prema Srbima se nije promijenio. Na osnovu diskriminatorskih zakona koje je donio hrvatski Sabor nasilno su im oduzeta imovinska i sva druga građanska prava i pretvoreni su u građane drugog reda. Iako je Hrvatska potpisala više međunarodnih i bileteralnih ugovora u kojima se obavezala da poštuje građanska prava svojih sugrađana srpske nacionalnosti ona se toga nije pridržavala. Umjesto da uslјedi kazna nagrađena je prijemom u članstvo Evropske unije. Do povratka Srba nije došlo jer je bio selektivan i nije omogućavao da se vrate svi oni koji su to želјeli.

Hrvatska je jedina od bivših republika SFRJ ukinula stanarsko pravo i tako oštetila više od 30.000 nosioca stanarskog prava. Umjesto toga 2003. godine donijela je Program stambenog zbrinjavanja koji nikako ne može biti supstitucija za oduzeta stanarska prava jer je to humanitarna a ne pravna kategorija. Dovedeno je u pitanje raspolaganje imovinom oko 1.000 vlasnika objekata koji ne mogu slobodno raspolagati svojim kućama koje su uselјene od strane privremenih korisnika. Što se same obnove tiče oni koji nisu u mogućnosti radi ekonomskih razloga da se vrate u obnovlјene kuće sudovi pokreću postupak radi vraćanja sredstava sa zateznim kamatama uz nadoknadu parničnih troškova. Više od 50.000 penzionera izbjeglih iz Hrvatske još uvijek očekuju isplatu dospjelih a neisplaćenih penzija za period u kome nisu primali nikakve penzije po bilo kom osnovu. Neriješeno je pitanje dinarske i devizne štednje za oko 10.000 štediša čiji su se štedni ulozi nalazili u „Jugobanci“. Što se tiče polјoprivrednog zemlјištva na osnovu odluke sudova država Hrvatska se upisuje kao vlasnik a brišu se Srbi kao raniji vlasnici. Suđenje po optužnicama za ratne zločine i tajne optužnice su etnički motivisane i pristrasne, kao i česti pojedinačni napadi na Srbe, što sprečava povratak i unosi nesigurnost među one koji žive u Hrvatskoj. Najbolniji problem su spora ekshumacija i identifikacija nestalih lica a posmrtni ostaci godinama se nalaze na Institutu za sudsku medicinu u Zagrebu.
Prem usvojenom Zakonu o prebivalištu svi oni koji su uzeli državlјanstvo druge države, izgubili su ranije prebivalište čime je stavlјena sramna tačka na etničko čišćenje Srba iz Hrvatske. Uz navedeno još treba spomenuti i nepoštovanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojim je predviđena ravnopravna upotreba jezika i pisma nacionalne manjine na području opština i gradova gdje živi više od trećina stanovništva. Iluzorno je i govoriti o primjeni ovog zakona kada je u pitanju zapošlјavanje u organima državne uprave.

Srbi u Hrvatskoj u poslјednje dvije decenije spadaju u najugroženije nacionalne manjine u Evropi. Smatralo se da će nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju i dolaska socijaldemokratskih političkih snaga na vlast, njihova prava biti pobolјšana. Međutim to se nije dogodilo. Nјihova prava ne samo da nisu pobolјšana, nego u poslјednje vreme u Hrvatskoj vlada takva srbofobična atmosfera da nekad podsjeća na 1990-u i dolazak HDZ-a i Franje Tuđmana na vlast. To je posebno došlo do izražaja nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora kada je formirana nova hrvatska Vlada na čelu sa HDZ-om. Iznova je istitucianizovana politika mržnje na osnovu ideologije koja je prouzrokovala biološki nestanak gotovo milion Srba, Jevreja i Roma za vrijeme postojanja Nezavisne države Hrvatske u toku Drugog svjetskog rata.

Država Srbija mora više da se angažuje da pobolјša status srpskog naroda u Hrvatskoj. Ona kao matica svih Srba mora prvo da gleda interes svog naroda koji je u ovom slučaju ugrožen pa tek onda dobrosusjedske odnose, bez obzira kolika joj je potrebna podrška Zagreba na putu u EU. Evropa takođe treba više da se uklјuči u rješavanje problema srpske manjine, pogotovo što je Hrvatska postala njena punopravna članica. Srbi koji danas žive u Hrvatskoj i njihovi politički predstavnici takođe moraju da imaju čvršći i odlučniji stav. Moraju da budu jedinstveni i da pre svega rade na pobolјšanju svog statusa i položaja povratnika a ne da gledaju svoje pojedinačne interese.

Srbi sa prostora današnje Hrvatske su veoma važan dio srpskog bića na Balkanu koji je prošao kroz velika stradanja u prošlom vijeku. Ne smije se dozvoliti da taj narod nestane već moraju svi da ulože energiju i sredstva da bi Srbi u Hrvatskoj konačno ostvarili prava koja im pripadaju.

Milojko Budimir,
predsjednik Asocijacije izbegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!