izbjeglicka kolona Odvjetnička kancelariju Milana Sučevića u centru Beograda izgleda otprilike kao stotine sličnih ovakvih pravničkih ureda bilo gdje u Evropi: ukusno uređena čekaonica s biranim namještajem, ljubazna sekretarica koja odmah s vrata nudi kavu i sok i blaga užurbanost klijenata koji dolaze i odlaze, iz čega je vidljivo da ovaj odvjetnički ured posluje vrlo solidno. Dočekuje me Milan Sučević, čovjek srednjih godina, čvrstog stasa i izraženog ijekavskog govora, koji zvonkim i odrješitim glasom kao da želi naglasiti svoju životnu i profesionalnu postojanost koju nikakva nevolja ne može poljuljati. Odmah se predstavlja riječima da je rođen u Gospiću gdje je završio osnovnu i srednju školu i proveo sretno djetinjstvo. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu i nakon pripravničkog staža postao sudac na Općinskom sudu u Zagrebu.

"Bio sam jedan od najmlađih krivičnih sudaca u Hrvatskoj, s vrlo dobrom statistikom riješenih slučajeva i pohvalama kolega", govori Sučević tonom u kojem nema samohvale, nego se tek naglašavaju respektabilne činjenice kojima se mora vjerovati. Mladi sudac se uskoro oženio i dobio dijete i te četiri godine u Zagrebu, sredinom 1980- ih, smatra svojim vrlo dobrim periodom u privatnom i profesionalnom smislu. A onda je došlo kobno ljeto 1991. godine:

"Otišli smo iz Zagreba krajem avgustu '91. jer sam vidio da se odjednom pojavilo dosta ljudi koje sam poslao u zatvor zbog teških kriminalnih djela i koji su sada na raznim nivoima ušli u organe vlasti. Neki od tih ljudi počeli su u ljeto 1991. da šetaju po sudu u maskirnim uniformama i to je bio za mene znak da počinje ludilo", kaže Sučević.

To ludilo tada je eksplodiralo na svim stranama pa je dotadašnji sudac odlučio da radije bude konobar u Švicarskoj nego da podržava bilo koju verziju nacionalne mržnje u zemlji koja se raspadala pred njegovim očima. Kada je počeo rat, Sučević je mislio, poput mnogih, da će se u Zagreb vratiti nakon mjesec, dva, jer je odgojen da nikoga ne gleda kroz njegovu nacionalnost, vjerujući da ni njega drugi ne doživljavaju na taj način. Nakon osam mjeseci života najamnog radnika u planinskom restoranu u Švicarskoj, Sučević je s porodicom došao u Beograd i postao advokat jer je shvatio da svoje pravničko znanje i iskustvo, bez obzira na rat u njegovoj zemlji, ne može baciti kroz prozor. O tom vremenu Sučević priča:
"Do 1991. ja sam u Hrvatskoj bio sretan, ali onda se ona pretvorila u zemlju u kojoj više nisam mogao i želio živjeti"
"Otrežnjenje je u ratnim danima stiglo dosta brzo. Kada sam iz Švicarske došao u Beograd, čuo sam priče O sebi: da sam postao ratni sudac u Krajini, da sam pucao iz snajpera s krova dvorane 'Lisinski' u Zagrebu, da sam uhapšen i da sam u istražnom zatvoru u Remetincu, i tada sam shvatio kolika je to bila histerija. Zato ne žalim što sam iz Hrvatske otišao iako, ponavljam, nekoliko najboljih godina proveo sam u Zagrebu."

Ni u Srbiji, kako kaže Sučević, tih godina nije bilo bajno; 1991. godine je stigao prvi val izbjeglica, nakon njega i drugi, onda su uslijedile sankcije, pa "Oluja", i bombardiranje 1999., no ono što je prognanom sucu iz Zagreba bilo najvažnije jest što je njegova porodica ostala na okupu, živa i zdrava.

"Svoj stan u Zagrebu sam prodao 1992. za neke smiješne pare, ali sam za to mogao kupiti stan u beogradskom bloku. Za mnom su došli otac, majka i brat; otac mi je obrtnik, ima preko 80 godina, brat je arhitekt i ima vrlo uspješnu građevinsku firmu, tako da se za nas može reći da smo se ovdje uspjeli situirati."

Došavši sredinom 1992. u Beograd, Sučević se uključio u malu armiju visokoobrazovanih Srba koji su donedavno bili na solidnim stručnim položajima u Hrvatskoj, a onda su u jednom danu postali izbjeglice u Srbiji, s neizvjesnom budućnošću i u očajničkoj potrazi za kruhom. Dvadeset pet godina kasnije ta zajednica stručnih ljudi uspjela je izboriti svoje mjesto pod suncem u novoj sredini ili kako kaže Sučević:

"Poznajem jako puno ljudi iz Hrvatske koji su došli u Srbiju i koji su danas ovdje jako uspješni. Odnosno, ti ljudi su i tamo bili uspješni, a ovdje su samo nadogradili svoje znanje i iskustvo. Zastupam barem dvadeset firmi u Srbiji koje vode ljudi koji su došli iz Hrvatske, od građevinarstva, transporta, drvne industrije do kompjutora i informatike. Ironija sudbine je u tome što je Hrvatska želeći se riješiti Srba puno izgubila, a Srbija, koja je prvo doživjela šok misleći da joj je 500 000 ljudi na teret, zapravo profitirala. Hrvatska je ispraznila svoje ruralna područja i tamo danas nema nikog da čuva ovce, a iz gradova su otišle hiljade najsposobnijih ljudi"

BEOGRADSKI LIČANI

Danas Milan Sučević kao advokat zastupa mnogo srpskih i inozemnih firmi, uključujući i brojne firme iz Hrvatske. "U vezi sam s mnogim ljudima u Hrvatskoj, sa sucima i advokatima, a s Brankom Hrvatinom, predsjednikom Vrhovnog suda Hrvatske, dobar sam prijatelj", priča Sučević. Pitamo advokata Sučevića kako on doživljava svoje porijeklo i nacionalnost zbog kojih je, htio-ne htio, morao okrenuti vlastiti život naglavačke, pod pretpostavkom da će on i njegovi ostati živi i na broju:

"Do osmog razreda osnovne škole ja nisam ni znao da sam Srbin, niti mi je to ikada bilo važno; otac mi je komunista, djedovi partizani, odgajan sam na radnim akcijama i u izviđačima gdje se njegovalo bratstvo i jedinstvo. Ono na što sam zaista ponosan je moj zavičaj: nikada neću moći reći da sam Beograđanin nego da sam Ličanin. A taj sam svoj zavičaj izgubio, jer tamo više nema ni tih ljudi ni tih kuća, sve je spaljeno i napušteno, i to jeste moja rana na srcu, jednako kao i Jugoslavija koja se raspala. Sto se tiče Hrvatske, mogu reći da mi se ono najljepše u životu dogodilo u toj zemlji: završio sam škole, oženio se, dobio dijete, zaposlio se i dobio stan. Do 1991. ja sam u toj zemlji bio sretan, ali onda se ona pretvorila u zemlju u kojoj više nisam mogao i nisam želio živjeti. Nije mi žao što sam iz takve Hrvatske otišao."

Advokat Sučević smatra da su naročito posljednjih godina Srbi u Hrvatskoj građani drugog reda i u takvoj zemlji on sigurno ne bi mogao opstati, neprestano zabrinut za sebe i svoju obitelj.

"Zato danas živim u Beogradu, moj sin radi u kancelariji sa mnom, a žena u Ministarstvu rada. Sin nema nikakav odnos prema problemima iz prošlosti niti prema starom kraju. Kada odlazimo u Liku da mu pokažem livade i šumarke gdje sam se igrao kao dijete, sin neće, kaže mi: 'Nemoj, tata, za- glavit ćemo u minskom polju.' On je neka druga generacija, ovdje ima svoje društvo i svoj način razmišljanja. Srpsko pitanje u Hrvatskoj je završeno: tko će da se vrati i na što da se vrati? S čim da počne? Ljudi se tamo vraćaju da uzmu mirovine, da obnove kuće ako mogu i da tamo umru.
To je i demografski završena priča. Drugo, ne mogu zamisliti da bi se neko dijete u Hrvatskoj, danas ili u budućnosti, moglo izjasniti kao Srbin. Bilo bi šikanirano, jer je previše generacija u Hrvatskoj odgojeno na mržnji prema Srbima. Na sljedećem popisu stanovništva bit će jedan do dva posto Srba, i to je to."

Sučević kaže kako su ljudi u Srbiji koji potječu s Banije, Korduna, Like i Dalmacije jako emotivno povezani sa zavičajem, ali se više nikada u njega ne bi vratili. "Evo vam jedan primjer", nastavlja Sučević, "otac jednog mog prijatelja vratio se u svoje selo kraj Drniša. Već nekoliko godina on tamo uzgaja voćke. Posljednji put kada je bio tamo svih četrdeset voćaka posječeno je motornom pilom, a kuća provaljena i opljačkana. Usput, ja sam, recimo, poznavao mesara Mihajla Zeca koji je ubijen pred svojom kućom u Zagrebu 1991. i znam kakvih je on sve problema imao i kroz šta je sve prolazio... Roditeljima moje žene, koji su protjerani nakon 'Oluje', oduzet je stan u Gospiću na koji su imali stanarsko pravo, a za kuću nisu dobili obnovu jer tamo više nisu prijavljeni." Zaključno, Sučević smatra da "sve što su izbjeglice nosili u glavi i što su imali u džepu donijeli su u Srbiju." Mnogi od tih ljudi su uspjeli, kaže on, neki nisu; oni koji nisu uspjeli ili nisu imali sreće ili je to bilo ruralno stanovništvo koje je godinama živjelo po izbjegličkim kampovima.

Nakon svega što se dogodilo advokat Sučević ne misli da je neki narod genetski predodređen da bude loš ili dobar i zato napominje da on nikoga ne mrzi jer je puno toga uradila politika i radi to i dalje. Međutim, mnogi su ljudi izgubili glavu. Za što? "Najradije bih da sam ostao u Zagrebu i radio svoj posao suca i da mi je dijete tamo odraslo i da sam svaki vikend mogao da odem u svoju Liku, da tamo idem na pe- canje i na Velebit. Mene Srbija nije dočekala raširenih ruku; sedam godina sam bio izbjeglica u zemlji koja je bila prepuna jada, pod sankcijama i bombardirana. Morali smo puno raditi i ja i svi moji, i možda smo u svemu tome imali i nešto sreće..."

Na rastanku mi čvrsto pruža ruku, kaže mi jednostavno "Pozdravite Zagreb", a sljedeći klijent već ulazi u njegovu kancelariju. Sekretarica s profesionalnim osmijehom ispraća me do ulaznih vrata. Izlazim na ulicu u hladovinu gustog drvoreda, a blagi lahor donosi miris lipa. Posljednje što vidim prije no što ću se spustiti mirnom ulicom do savskog keja, sin je Milana Sučevića, mladi advokat koji ulazi u svoju plavu Opel Astru i odlazi. Njegovo glatko i zategnuto lice uspješnog čovjeka kao da na indirektan način želi pokazati prezir prema svemu što se dogodilo i u čemu on ni na koji način nije sudjelovao...

Objavljeno u Biltenu br. 9 pod nazivom "Priče iz izbjeglištva: Više od tragedije" kojeg izdaje Srpsko narodno vijeće (SNV) iz Zagreba.   Priče iz izbjeglištva #6: Mogu da glumim i na hrvatskom i na srpskom jeziku
  Priče iz izbjeglištva #7: Politika kao sudbina
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

generacija-1961-1962-srednje-skole-glina-obiljezila-55-godisnjicu-matureGeneracija 1961./1962. Srednje škole Glina obilježila 55. godišnjicu mature
GLINA - U subotu 27. maja 2017., učenici Srednje ekonomske škole Glina, generacija 1961./1962., obilježili su 55. godišnjicu mature.Zvonimir Jeličić,...
prica-koja-traje-skoro-150-godina-ii-dio-radovi-na-i-oko-palaic-mlinaPriča koja traje skoro 150 godina (II-dio) - Radovi na i oko Palaić mlina
Kako rekoh, pored obaveza mlinarenja, ketuši su imali i obaveze održavanja mlina, brane i okolice. Kako sam i sam proveo mnogo vremena u svom djetinjstvu...
poceli-dostavljati-tople-obroke-korisnicima-u-gradu-i-na-seluPočeli dostavljati tople obroke korisnicima u gradu i na selu
PETRINJA - Udruga Pomoć starijim osobama od početka travnja vozi svojim korisnicima svježe pripremljen obrok, ručak koji dostavljamo u domove korisnika,...
prica-koja-traje-skoro-150-godina-i-dio-palaic-mlinPriča koja traje skoro 150 godina ( I - dio ) - Palaić mlin
Kažu da se čovjek uvijek voli vratiti na mjesto koje mu je obilježilo život ili dio života posebno nekim lijepim uspomenama. Prelijep proljetni dan...

Društvo

tribina-izbrisani-srbi-nastavak-etnickog-ciscenjaTribina "Izbrisani Srbi": Nastavak etničkog čišćenja
ZAGREB - Brojka od 67.000 izbrisanih birača srpske nacionalnosti rezultat je selektivne primjene Zakona...
busije-proslavile-slavu-ako-zaboravis-odakle-si-neces-znati-ni-ko-siBusije proslavile slavu: Ako zaboraviš odakle si, nećeš znati ni ko si
BUSIJE - Seme i uspomene, ikone i slave, grumen zavičajne zemlje, kamen iz temelja nekadašnjeg doma,...
potpisani-ugovori-o-izgradnji-261-stana-za-izbeglice-u-13-opstinaPotpisani ugovori o izgradnji 261 stana za izbeglice u 13 opština
VALJEVO - U okviru potprojekta 4 Regionalnog stambenog programa danas su potpisani ugovori za izgradnju...

Novosti

nastavak-sudjenja-kapetanu-draganuNastavak suđenja Kapetanu Draganu
SPLIT - I danas je, pred Županijskim sudom u Splitu, nastavljeno suđenje za ratni zločin Draganu...
na-sudjenju-kapetanu-draganu-svjedoci-pohvalno-o-optuzenomNa suđenju kapetanu Draganu svjedoci pohvalno o optuženom
SPLIT - Pred Županijskim sudom u Splitu, gdje je nastavljeno suđenje za navodni ratni zločin Draganu...
linta-nalozi-za-privodjenje-76-srba-iz-bjelovarskog-kraja-su-nastavak-lova-na-protjerane-srbeLinta: Nalozi za privođenje 76 Srba iz bjelovarskog kraja su nastavak lova na protjerane Srbe
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da odluka hrvatskog pravosuđa da...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

dusanka-popovic-cilj-udruzenja-banijaca-je-da-se-tradicija-prenese-na-mladja-pokoljenjaDušanka Popović : Cilj "Udruženja Banijaca“ je da se tradicija prenese na mlađa pokoljenja
BEOGRAD - U Etnografskom muzeju u Beogradu prethodnog vikenda svečano je obilježen jubilej 10 godina...
izlozbom-nasa-banija-zavicajno-udruzenje-banijaca-obiljezilo-jubilejIzložbom "Naša Banija" Zavičajno udruženje Banijaca obilježilo jubilej
BEOGRAD - Dana 27.5.2017. u Etnografskom muzeju u Beogradu, Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i...
prosirena-kronika-genocidaProširena kronika genocida
VOJNIĆ - "Radio sam svoj seljački i kovački posao"; svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945; Kordun,...
bogatstvo-folklornog-stvaralastva-u-petrinji-po-18-putBogatstvo folklornog stvaralaštva u Petrinji po 18. put
PETRINJA - U organizaciji Folklornog ansambla Petrinjčica, na gradskom Rukometnom igralištu održana je...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

novi-zamjenici-gradonacelnika-grada-glineNovi zamjenici gradonačelnika Grada Gline
GLINA - Stjepan Kostanjević gradonačelnik je Gline već godinu i pol, a povjerenje birača, kao HDZ-ov kandidat, za obnašanje dužnosti gradonačelnika u...
dss-poziva-sve-glasace-da-izadju-na-lokalne-izbore-u-drugom-kruguDSS poziva sve glasače da izađu na lokalne izbore u drugom krugu
ZAGREB - Zbog interesa srpske zajednice i odgovornosti prema srpskom narodu Demokratski savez Srba je pozvao sve glasače da izađu na lokalne izbore u...
sdss-dvor-uspjeh-za-vijece-i-nacelnika-veliki-podbacaj-za-dozupanaSDSS Dvor: Uspjeh za vijeće i načelnika, veliki podbačaj za dožupana
DVOR NA UNI - Izvršni odbor Općinske organizacije SDSS-a Dvor sinoć je analizirao izborni rezultat za načelnika općine, općinsko vijeće i zamjenika...