Petar Pjer Križanić  (1890-1962) Petar Pjer Križanić (1890-1962)Petar Pjer Križanić (1890-1962) jedan je od značajnijih predstavnika naše umetničke scene, koji se više od četiri decenije uspešno bavio karikaturom, slikarstvom, ilustracijom, likovnom kritikom i esejistikom. Svojim opusom doprineo je umetničkoj, stilskoj i metodološkoj zrelosti karikature kao likovne discipline u srpskoj i jugoslovenskoj sredini.

Rodio se u Glini 19. maja 1890., a umro u Beogradu 31. januara 1962. Školovao se u Zagrebu, a bio na specijalizaciji u Parizu, Beču i Budimpešti.
Upisao je Višu školu za umjetnost i umjetni obrt 1908., a iste godine započinje i saradnju sa satiričnim časopisom “Koprive”, glasilu Hrvatsko-srpske koalicije, u kome se javnosti prvi put predstavio pod pseudonimom Pjer. Pseudonim „Pjer“ počeo je da koristi kada se prvi put profesionalno „opekao“.

Za vreme Prvog svetskog rata na italijanskom ratištu izdaje 1916. rovovski litografisani humoristički list "Brocak".

Mnoštvo karikatura objavljuje od 1918. do 1922. u "Koprivama", od 1921. do 1922. u zagrebačkom dnevnom listu "Pokret".

Ivo Kušanić: Portret Pjera Križanića Ivo Kušanić: Portret Pjera KrižanićaKritičko bavljenje političkim temama u Austrougarskoj, ali i nakon Prvog svetskog rata, nosilo je ozbiljne konsekvence, te započinje Križanićeva društvena i umet-nička marginalizacija. Stroga cenzura Pjerovih karikatura uticala je na njegovu odluku da se 1922. preseli iz Zagreba u Beograd. Prvo radi za "Novo vreme", a od 1923. za "Politiku". Od kraja 1923. počinje da objavljuje karikature u dnevnom listu “Politika” u kojem će provesti radni vek, sve do penzionisanja 1950. godine.

Naredne godine (1924) putuje u Pariz na specijalizaciju gde se upoznaje sa slikarkom Draginjom Dragom Marić (sestra Sretena Marića), poznatijom kao Liza, s kojom se oženio 1926. godine.

Beogradski opus Pjera Križanića klasifikovan je u tri perioda, koji bi se mogli definisati kao - Jugoslovenski paradoksi (1922-1928), Period cenzure (1929-1934) i Društvene okolnosti (1935-1941). Križaniću je omogućeno da ostvari antologijske primere jugoslovenske karikature, oštrih i eksplicitnih kritičkih poruka i odličnih likovnih rešenja. Dominantna tematika na karikaturama vezana je za međupartijske i unutarpartijske odnose, funkcionisanje birokratije, socijalne prilike, korupciju. Ismevao je i rad Parlamenta, nacionalno-verske probleme, odnos vladajućih partija prema monarhiji. U uslovima ograničenih društveno-političkih sloboda (Šestojanuarska diktatura), ostvario je karikature u domenu međunarodne scene, oštro kritikujući politike velikih svetskih sila i ubrzanu militarizaciju totalitarnih država.

U redakciji "JEŽ"-a, 14. decembra 1961. S leva na desno: Žika M. Jovanović, Nikola Rudić, Pjer Križanić, Dimitrije Živadinović (stoji), Ljubiša Manojlović i Mile Stanković U redakciji "JEŽ"-a, 14. decembra 1961. S leva na desno: Žika M. Jovanović, Nikola Rudić, Pjer Križanić, Dimitrije Živadinović (stoji), Ljubiša Manojlović i Mile StankovićMalo je poznato da je Pjer pre drugog svetskog rata crtao karikature u kojima je ismevao Hitlera. Kad su došli Nemci morao je da se skloni, inače bi stradao. Celo vreme rata proveo je ilegalno na Zlatiboru, kao seljak obučen u srpsku narodnu nošnju. (Ovo mi je ispričao Lazo Sredanović, a celu priču je čuo od Pjera u ličnom susretu, kada ga je jednom prilikom posetio u njegovom stanu. Prim. J.Š.)

Malo je poznat podatak da je Križanić 1911. naslikao mali ikonostas u novosagrađenoj horskoj kapeli crkve manastira Grgetega. Pored toga, bio je jedan od osnivača humorističko-satiričnog časopisa “Ošišani jež” (1935), u kome je publikovao svoje radove. Osim karikaturom, bavio se likovnom kritikom koju je objavljivao u “Politici”, “Riječi” i “Životu”. Bio je član grupe “Oblik” s kojom je izlagao od 1931. do 1937. godine. Posthumno, u njegovu čast, 1967. ustanovljena je nagrada “Pjer”, koju dodeljuje list “Večernje novosti” za doprinos savremenoj novinskoj karikaturi.

Pored domaćih i inostranih političkih prilika, koje je komentarisao svojim prilično raskošnim crtačkim stilom (školovan u Zagrebu, specijalizovao se u Parizu, Beču i Budimpešti), Pjera svakako treba pamtiti i po nekim od najpronicljivijih komentara srpsko-hrvatskih odnosa.

U tekstu "Da vam se predstavim", kojim je opisao svoj život, Pjer je zapisao:

Sasvim pri kraju devetnaestog veka (tačnije u krštenici), ugledao sam svetlo dana u Glini, maloj varošici Hrvatske.

U tom kraju, koji je u političkom rečniku poznat pod imenom Banije, žive izmešani katolici i pravoslavni, ili, kako se oni sami zovu, Srbi i Hrvati.

- Gle onih budala tamo, gde se biju zbog ćirilice i latinice, a mi ne znamo ni jednu, ni drugu. - Gle onih budala tamo, gde se biju zbog ćirilice i latinice, a mi ne znamo ni jednu, ni drugu.Ta dva plemena čuvena su u svetu po tome što već decenijama vode borbu, dokazujući jedni drugima, savršeno istim jezikom, istim argumentima i , štaviše, istim karakterističnim izrazima iz Vukovog rečnika da – nisu jedan narod.

Ja sam plod te mešavine, jer mi otac beše katolički Hrvat a majka pravoslavna Srpkinja. Prema tome, hteo ne hteo, rodio sam se kao Jugosloven.

Sasvim je razumljivo da je, pri takvom stanju duhova u tome kraju, već pri mome rođenju izbio jedan od bezbrojnih srpskohrvatskih sporova.

Kod moje se kolevke obrazovaše dve moćne partije i povede se ogorčena borba oko moga imena.

Srećom, i taj spor, u kome izlomiše bojna koplja Dušan i Krešimir, Lazar i Tomislav, i gde zamalo ne ostadoh nekršten, beše okončan sporazumom.

Po tom sporazumu dobih na krštenju ime Petar, po sv. Petru. Ime isto toliko srpsko-pravoslavno, koliko i katoličko-hrvatsko.

Ali, kao nijedan do sada, tako ni taj sporazum ne beše trajan. U pregovorima oko moga vaspitanja nastadoše nove komplikacije i svađe: hoće li dete biti vaspitano u hrvatskom ili u srpskom duhu.

I dok se u mojoj detinjoj glavi nadmudrivahu Starčevići i Sime Lukini Lazići, Vjekoslavi Klajići i Pante Srećkovići, na slabačkim leđima deliše ljute megdane Obilići i Zrinjski. Pa kad su, najzad, obe partije uvidele da se ovi njihovi idealni patriotsko-pedagoški napori razbijaju o moju tvrdu glavu, pribegoše korupciji.

Jednoga dana iznenadi me ljubazno lice jedne od mojih pravoslavnih tetaka, koja mi slađanim glasom tepaše: “Reci, srce tetkino, da si Srbin. Dobićeš groš.” Ja odlučno izjavim da sam Srbin.

Ali se ni druga strana ne dade nadmudriti, nego posla jednu od katoličkih tetaka koja mi još slađanijim glasom zaguka: “Reci, dušo tetkina, da si Hrvat! Dobićeš dva groša.” Ja se svečano odrečem Srpstva i proglasim se Hrvatom.

To beše prvi honorar za moje političko uverenje.

Kad sam docnije pokušao da moje patriotsko-finansijske spekulacije uprostim, izjavivši se istovremeno Srbinom i Hrvatom, tj. Srbohrvatom, dobio sam batina.

To beše moje prvo političko mučeništvo.

Istoriju toga krštenja i vaspitanja izložio sam i suviše opširno da bih pokazao kako nema krivice do mene što sam ostao pomalo nedokršten i nevaspitan.

To je, ujedno, i razlog što sam se odao zanatu koji nije uvek u skladu sa raspoloženjem mojih bližnjih, ukoliko među ove spadaju i ministri.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

na-obalama-une-i-kupe-nadjene-troblonske-mineNa obalama Une i Kupe nađene troblonske mine
HRVATSKA DUBICA - U nedjelju, 25. juna , na obalama rijeka Une i Kupe pronađene su mine. U Hrvatskoj Dubici na lijevoj obali Une pronađena je trenutna...
u-matijevicima-asfatirane-dve-uliceU Matijevićima asfaltirane dve ulice
DVOR NA UNI - Žitelje naselja Matijevići obradovao je završetak radova na dva, za njih važna, infrastrukturna projekta.Ministarstvo regionalnog razvoja i...
privremena-obustava-prometa-na-granicnom-prelazu-dvor-novi-gradPrivremena obustava prometa na graničnom prelazu Dvor - Novi Grad
DVOR NA UNI - U utorak, 27. juna od 9 do 13 sati, zbog ispitivanja stupnja nosivosti mosta na rijeci Uni privremeno će biti obustavljen promet preko...
u-sumi-brezovica-obiljezen-dan-antifasisticke-borbe-u-hrvatskojU šumi Brezovica obilježen Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj
SISAK - U šumi Brezovica pokraj Siska, kod spomenika Prvom partizanskom odredu, obilježen je 22. lipnja, Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, u spomen na...

Društvo

kocevici-kod-bukovice-porodicnom-slogom-protiv-nedacaKočević kod Bukovice: Porodičnom slogom protiv nedaća
U selu Kočević, u krševitom dijelu Bukovice na granici s Likom, živi četveročlana...
volonterski-kamp-u-vrginmostu-okuplja-veliki-broj-mladih-iz-citavog-svijetaVolonterski kamp u Vrginmostu okuplja veliki broj mladih iz čitavog svijeta
VRGINMOST - Međunarodni volonterski kamp "Suncokret" Centra za razvoj zajednice u Vrginmostu zasigurno...
mirovine-na-cekanjuMirovine na čekanju
ZAGREB - Preporuka Međunarodne organizacije rada (MOR) prema kojoj Hrvatska nije dužna isplatiti...

Novosti

nista-od-spomen-ploce-ustaskom-koljacuNišta od spomen-ploče ustaškom koljaču
ZAGREB - Najavljeno postavljanje ploče ustaškom koljaču Juri Francetiću, koje je trebalo da bude u...
hrvati-duguju-srbima-35-milijardi-dolaraHrvati duguju Srbima 35 milijardi dolara
BEOGRAD - Srbi iz Hrvatske, 22 godine od okončanja rata, i dalje vode u Zagrebu i drugim gradovima...
dss-trazi-od-plenkovica-skidanje-ploce-u-jasenovcu-pupovac-ploca-ce-biti-uklonjenaDSS traži od Plenkovića skidanje ploče u Jasenovcu, Pupovac: Ploča će biti uklonjena
ZAGREB - Predsednik najuticajnije opozicione SDP Davor Bernardić izjavio je da je teško išta očekivati...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

ako-izgubimo-ijekavicu-drugi-ce-nam-oduzeti-knjizevnostAko izgubimo ijekavicu, drugi će nam oduzeti književnost
BEOGRAD - Odbor za standardizaciju srpskog jezika održao je juče sednicu na kojoj su izneti...
veljko-ostojic-kucni-pragVeljko Ostojić: Kućni prag
Ispod naših starih vrelanalaze se banijska selaŽirovac mi srcu dragtu je moj kućni pragNe može ni jedna...
price-kapetana-svrdla-postarPriče Kapetana Svrdla: Poštar
Svako malo veće selo na Kordunu koje je držalo dosebe imalo je dućan, pa tako i moje,lijepa četvrtasta...
veljko-ostojic-od-une-do-drineVeljko Ostojić: Od Une do Drine
Od Une do Drineima jedna zemljamome srcu dragaRepublika Srpska joj je imeTu žive naša braćanaš Mile...

Oluja

price-iz-izbjeglistva-kad-vidis-petoricuPriče iz izbjeglištva: Kad vidiš petoricu...
Gledam tu neku veče film. Građanski rat u Americi. „Južnjaci“ se povlače. Na čelu prašnjave kolone jaši general Lee. Posmatram ih, nekako me podsjećaju na...
price-iz-izbjeglistva-nadzornikPriče iz izbjeglištva: Nadzornik
Već se i ja slabije sjećam. Čini mi se da smo pasoše...ovaj putovnice, mislim i lične karte, da ne kažem osobne išli dizati u neko selo. To je bilo negdje...
price-iz-izbjeglistva-popis-imovinePriče iz izbjeglištva: Popis imovine
Čitam ovih dana, spominju opet popis imovine. Sjetih se prvog popisa imovine s početka one prve izbjegličke jeseni. Tiskamo se u redovima, stavljamo na...

Politika

gradonacelnik-dalibor-biscan-27-o-prvim-potezima-i-planovima-u-hrvatskoj-kostajniciGradonačelnik Dalibor Bišćan (27) o prvim potezima i planovima u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - 27-godišnji Dalibor Bišćan (HDZ), novi je gradonačelnik Hrvatske Kostajnice. Uvjerljivo je u prvom krugu izbora pobijedio...
orkanova-lista-novi-pritisci-na-predstavnike-srbaOrkanova lista: Novi pritisci na predstavnike Srba
SISAK - Desničarska struja u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno nije zadovoljna izborom dožupana iz srpskih redova. Pored bivšeg dožupana Bogdana...
nakon-drugog-kruga-lokalnih-izbora-optimizam-zavladao-u-kninuNakon drugog kruga lokalnih izbora optimizam zavladao u Kninu
KNIN - U drugom krugu lokalnih izbora nezavisni kandidat Marko Jelić ubjedljivo je porazio kandidatkinju HDZ-a za...