Petar Pjer Križanić  (1890-1962) Petar Pjer Križanić (1890-1962)Petar Pjer Križanić (1890-1962) jedan je od značajnijih predstavnika naše umetničke scene, koji se više od četiri decenije uspešno bavio karikaturom, slikarstvom, ilustracijom, likovnom kritikom i esejistikom. Svojim opusom doprineo je umetničkoj, stilskoj i metodološkoj zrelosti karikature kao likovne discipline u srpskoj i jugoslovenskoj sredini.

Rodio se u Glini 19. maja 1890., a umro u Beogradu 31. januara 1962. Školovao se u Zagrebu, a bio na specijalizaciji u Parizu, Beču i Budimpešti.
Upisao je Višu školu za umjetnost i umjetni obrt 1908., a iste godine započinje i saradnju sa satiričnim časopisom “Koprive”, glasilu Hrvatsko-srpske koalicije, u kome se javnosti prvi put predstavio pod pseudonimom Pjer. Pseudonim „Pjer“ počeo je da koristi kada se prvi put profesionalno „opekao“.

Za vreme Prvog svetskog rata na italijanskom ratištu izdaje 1916. rovovski litografisani humoristički list "Brocak".

Mnoštvo karikatura objavljuje od 1918. do 1922. u "Koprivama", od 1921. do 1922. u zagrebačkom dnevnom listu "Pokret".

Ivo Kušanić: Portret Pjera Križanića Ivo Kušanić: Portret Pjera KrižanićaKritičko bavljenje političkim temama u Austrougarskoj, ali i nakon Prvog svetskog rata, nosilo je ozbiljne konsekvence, te započinje Križanićeva društvena i umet-nička marginalizacija. Stroga cenzura Pjerovih karikatura uticala je na njegovu odluku da se 1922. preseli iz Zagreba u Beograd. Prvo radi za "Novo vreme", a od 1923. za "Politiku". Od kraja 1923. počinje da objavljuje karikature u dnevnom listu “Politika” u kojem će provesti radni vek, sve do penzionisanja 1950. godine.

Naredne godine (1924) putuje u Pariz na specijalizaciju gde se upoznaje sa slikarkom Draginjom Dragom Marić (sestra Sretena Marića), poznatijom kao Liza, s kojom se oženio 1926. godine.

Beogradski opus Pjera Križanića klasifikovan je u tri perioda, koji bi se mogli definisati kao - Jugoslovenski paradoksi (1922-1928), Period cenzure (1929-1934) i Društvene okolnosti (1935-1941). Križaniću je omogućeno da ostvari antologijske primere jugoslovenske karikature, oštrih i eksplicitnih kritičkih poruka i odličnih likovnih rešenja. Dominantna tematika na karikaturama vezana je za međupartijske i unutarpartijske odnose, funkcionisanje birokratije, socijalne prilike, korupciju. Ismevao je i rad Parlamenta, nacionalno-verske probleme, odnos vladajućih partija prema monarhiji. U uslovima ograničenih društveno-političkih sloboda (Šestojanuarska diktatura), ostvario je karikature u domenu međunarodne scene, oštro kritikujući politike velikih svetskih sila i ubrzanu militarizaciju totalitarnih država.

U redakciji "JEŽ"-a, 14. decembra 1961. S leva na desno: Žika M. Jovanović, Nikola Rudić, Pjer Križanić, Dimitrije Živadinović (stoji), Ljubiša Manojlović i Mile Stanković U redakciji "JEŽ"-a, 14. decembra 1961. S leva na desno: Žika M. Jovanović, Nikola Rudić, Pjer Križanić, Dimitrije Živadinović (stoji), Ljubiša Manojlović i Mile StankovićMalo je poznato da je Pjer pre drugog svetskog rata crtao karikature u kojima je ismevao Hitlera. Kad su došli Nemci morao je da se skloni, inače bi stradao. Celo vreme rata proveo je ilegalno na Zlatiboru, kao seljak obučen u srpsku narodnu nošnju. (Ovo mi je ispričao Lazo Sredanović, a celu priču je čuo od Pjera u ličnom susretu, kada ga je jednom prilikom posetio u njegovom stanu. Prim. J.Š.)

Malo je poznat podatak da je Križanić 1911. naslikao mali ikonostas u novosagrađenoj horskoj kapeli crkve manastira Grgetega. Pored toga, bio je jedan od osnivača humorističko-satiričnog časopisa “Ošišani jež” (1935), u kome je publikovao svoje radove. Osim karikaturom, bavio se likovnom kritikom koju je objavljivao u “Politici”, “Riječi” i “Životu”. Bio je član grupe “Oblik” s kojom je izlagao od 1931. do 1937. godine. Posthumno, u njegovu čast, 1967. ustanovljena je nagrada “Pjer”, koju dodeljuje list “Večernje novosti” za doprinos savremenoj novinskoj karikaturi.

Pored domaćih i inostranih političkih prilika, koje je komentarisao svojim prilično raskošnim crtačkim stilom (školovan u Zagrebu, specijalizovao se u Parizu, Beču i Budimpešti), Pjera svakako treba pamtiti i po nekim od najpronicljivijih komentara srpsko-hrvatskih odnosa.

U tekstu "Da vam se predstavim", kojim je opisao svoj život, Pjer je zapisao:

Sasvim pri kraju devetnaestog veka (tačnije u krštenici), ugledao sam svetlo dana u Glini, maloj varošici Hrvatske.

U tom kraju, koji je u političkom rečniku poznat pod imenom Banije, žive izmešani katolici i pravoslavni, ili, kako se oni sami zovu, Srbi i Hrvati.

- Gle onih budala tamo, gde se biju zbog ćirilice i latinice, a mi ne znamo ni jednu, ni drugu. - Gle onih budala tamo, gde se biju zbog ćirilice i latinice, a mi ne znamo ni jednu, ni drugu.Ta dva plemena čuvena su u svetu po tome što već decenijama vode borbu, dokazujući jedni drugima, savršeno istim jezikom, istim argumentima i , štaviše, istim karakterističnim izrazima iz Vukovog rečnika da – nisu jedan narod.

Ja sam plod te mešavine, jer mi otac beše katolički Hrvat a majka pravoslavna Srpkinja. Prema tome, hteo ne hteo, rodio sam se kao Jugosloven.

Sasvim je razumljivo da je, pri takvom stanju duhova u tome kraju, već pri mome rođenju izbio jedan od bezbrojnih srpskohrvatskih sporova.

Kod moje se kolevke obrazovaše dve moćne partije i povede se ogorčena borba oko moga imena.

Srećom, i taj spor, u kome izlomiše bojna koplja Dušan i Krešimir, Lazar i Tomislav, i gde zamalo ne ostadoh nekršten, beše okončan sporazumom.

Po tom sporazumu dobih na krštenju ime Petar, po sv. Petru. Ime isto toliko srpsko-pravoslavno, koliko i katoličko-hrvatsko.

Ali, kao nijedan do sada, tako ni taj sporazum ne beše trajan. U pregovorima oko moga vaspitanja nastadoše nove komplikacije i svađe: hoće li dete biti vaspitano u hrvatskom ili u srpskom duhu.

I dok se u mojoj detinjoj glavi nadmudrivahu Starčevići i Sime Lukini Lazići, Vjekoslavi Klajići i Pante Srećkovići, na slabačkim leđima deliše ljute megdane Obilići i Zrinjski. Pa kad su, najzad, obe partije uvidele da se ovi njihovi idealni patriotsko-pedagoški napori razbijaju o moju tvrdu glavu, pribegoše korupciji.

Jednoga dana iznenadi me ljubazno lice jedne od mojih pravoslavnih tetaka, koja mi slađanim glasom tepaše: “Reci, srce tetkino, da si Srbin. Dobićeš groš.” Ja odlučno izjavim da sam Srbin.

Ali se ni druga strana ne dade nadmudriti, nego posla jednu od katoličkih tetaka koja mi još slađanijim glasom zaguka: “Reci, dušo tetkina, da si Hrvat! Dobićeš dva groša.” Ja se svečano odrečem Srpstva i proglasim se Hrvatom.

To beše prvi honorar za moje političko uverenje.

Kad sam docnije pokušao da moje patriotsko-finansijske spekulacije uprostim, izjavivši se istovremeno Srbinom i Hrvatom, tj. Srbohrvatom, dobio sam batina.

To beše moje prvo političko mučeništvo.

Istoriju toga krštenja i vaspitanja izložio sam i suviše opširno da bih pokazao kako nema krivice do mene što sam ostao pomalo nedokršten i nevaspitan.

To je, ujedno, i razlog što sam se odao zanatu koji nije uvek u skladu sa raspoloženjem mojih bližnjih, ukoliko među ove spadaju i ministri.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

preobrazenje-u-manastiru-komogovinaPreobraženje u manastiru Komogovina
KOMOGOVINA - Dana 19. avgusta 2017. godine, na praznik Preobraženja Gospodnjeg, Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački g. Gerasim služio je...
petar-ladjevic-petrinja-je-bila-sretno-mjesto-za-odrastanjePetar Lađević: Petrinja je bila sretno mjesto za odrastanje
U okviru projekta pod nazivom “Petrinjci u dijaspori”,  "PS Portal" donosi razgovore sa Petrinjcima koji više ne žive u Petrinji, a cilj je čuti...
ljetno-kino-u-hrvatskoj-kostajniciLjetno kino u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - Naime, nema grada u Hrvatskoj koji nije ove godine priredio svojim građanima ljetnu razonodu u obliku vizualne umjetnosti. Stoga su...
vozila-sa-3-26-promila-alkohola-u-krviVozila sa 3,26 promila alkohola u krvi!
PETRINJA - Juče je oko 9 sati i 5 minuta u Sisačkoj ulici u Petrinji zaustavljen je osobni automobil sisačkih registracija kojim je prije stjecanja prava...

Društvo

protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...
kako-smo-oslobodili-bovicKako smo oslobodili Bović
BOVIĆ - U Mjesnom odboru Bović, koji se nalazi u sastavu općine Vrginmost, prošle subotu je obilježena...
sjecanje-na-ljeto-1942-u-slobostiniSjećanje na ljeto 1942. u Sloboštini
SLOBOŠTINA - U zapadnoslavonskom selu Sloboština, u općini Brestovac, održana je komemoracija za 1368...

Novosti

naucni-skup-hrvatsko-srpski-odnosiNaučni skup "Hrvatsko - srpski odnosi"
GOLUBIĆ - I ove godine, deseti put za redom, organizira se međunarodni znanstveni skup u Golubiću kraj...
sad-velicanje-ustastva-i-antisrpska-osecanja-u-hrvatskojSAD: Veličanje ustaštva i antisrpska osećanja u Hrvatskoj
VAŠINGTON - U novom izveštaju o verskim slobodama, SAD su upozorile na veličanje Nezavisne Države...
odgadja-se-primjena-poreza-na-nekretnineOdgađa se primjena poreza na nekretnine
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT rekao je kako u ovom trenutku u vladajućoj...

Pretraga sajta

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Kultura

grad-split-ugostio-clanove-udruzenja-srba-iz-hrvatske-nikola-tesla-iz-kragujevcaGrad Split ugostio članove Udruženja Srba iz Hrvatske “Nikola Tesla” iz Kragujevca
SPLIT - SKD “Prosvjeta” pododbor Split u suradnji s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Splita 17....
visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...
proslava-preobrazenja-u-manastiru-krkaProslava Preobraženja u manastiru Krka
KNIN - Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik posvećen Preobraženju Gospodnjem. Svetim liturgijama...
predstavljen-13-zbornik-radova-gradjanski-rat-u-hrvatskoj-1991-1995-godinePredstavljen 13. zbornik radova „Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995. godine“
BEOGRAD - U izdanju Udruženja Srba iz Hrvatske i Srpskog kulturnog društva Zora izašla je 13....

Oluja

proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....
oprostaj-od-jedne-licke-bakeOproštaj od jedne ličke bake
- Šta piše ovdje?- Ne znam, dijete moje, ja ne znam čitati.- A zašto, baba?- Nijesam išla u školu zbog rata.- Hoće li tako biti i sa mnom?- Ma, neće –...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...