milan pribicevic 1 Umjesto u političare kao Svetozar, Milan Pribićević je otišao u vojnike. Ali i on se bavio narodnom politikom.

U Austro-Ugarskoj, Milan je primlјen u poznatu kadetsku školu u Gracu, u Austriji, i to u „elitni“ puk grofa Kevenhilera. Tu je bilo ne samo Austrijanaca, nego i Čeha i Rumuna i drugih. Milan je ubrzo ušao u „kružok“ oficira naprednih pogleda, koji su se zanimali za politička i socijalna pitanja. Bio je pretplaćen na časopis njemačkih socijal-demokrata "Sozialistische Monatshefte". Među njegovim oficirskim drugovima bilo je i revolucionara. Neki su bili spremali i atentat na prijestolonaslјednika Franju Ferdinanda prilikom manevara u Štajerskoj. U njemu su gledali zatucanog klerikalca i reakcionara. Milan ga je vidio na oficirskom banketu i poslije pričao da je imao mrtve, krokodilske oči. Sedam godina proveo je Milan u austrijskoJ vojsci — tri godine kao vojnik i četiri godine u kadetskoj školi. Godine 1903. po svršenoj vojnoj školi u Gracu, napustio je austrijsku vojsku kao natporučnik.

Milan je tada htio da ode u Ameriku, ali mu je ukraden novac za put. Brat Svetozar, međutim, želio je da on stupi u vojsku Srbije i posluži joj kao dobar poznavalac austrijske vojske. Milan je na to pristao. Dvije godine vukao se postupak njegova otpuštanja iz austrijskog državlјanstva i primanju u srpsko državlјanstvo i vojsku. On je to vrijeme upotrijebio da upozna selo i propješačio je dobar dio Banije, Slavonije i Srijema. Svuda je našao da naše selo živi u potlačenom društvenom položaju, na niskom životnom standardu i na niskom stupnju prosvijećenosti. Plod toga puta bio je niz članaka objavlјenih u zagrebačkom „Srbobranu“ pod naslovom „Selјak naš, brat naš“. Prvi put je obraćena u njima pažnja na pitanje našeg sela sa strane socijalno-političke, a ne samo nacionalne. Milan je napisao članak i za prvi broj novog selјačkog lista „Srpsko kolo“. Ali napisao je u „Srbobranu“ i niz članaka o rusko-japanskom ratu 1904—05. u kojima je dokazivao da će Rusija pretrpjeti poraz, iako je svo javno mišlјenje u nas bilo na strani Rusije i očekivalo njenu pobjedu.

Milan Pribićević - Statut revolucionarne organizacije Južnih Slovena Milan Pribićević - Statut revolucionarne organizacije Južnih SlovenaKonačno je 1905. Milan imenovan za poručnika u jednom srpskom puku u Kruševcu, slučajno mjestu koje je njegov čukundjed kao poručnik u austrijskoj vojsci bio zauzeo sa prethodnicom u ratu cara Josifa II s Turskom 1788—90. Godine 1907. napisao je Milan „Revolucionarni statut“ za revolucionarnu organizaciju u Srbiji „Slovenski jug“. U njemu je, kako je rečeno, tražio ujedinjenje južnih Slavena u jednoj federativnoj republici. To je bio prvi program na Balkanu, koji predviđa federativnu republiku Jugoslaviju, naravno ne socijalističku. Onda je 1908. došla austro-ugarska aneksija Bosne i Hercegovine, te veleizdajnička parnica u Zagrebu protiv Adama i Valerijana Pribićevića i drugova, kojoj je kao osnova poslužio „Revolucionarni statut“ Milana Pribićevića. Iste godine 1908. Milan Pribićević je premješten iz Kruševca u Beograd. Tu je postao sekretar „Narodne odbrane“, čiju je zabranu Austro-Ugarska zahtijevala u ultimatumu Srbiji 1914. godine. Takođe je tada u Srbiji izdan odlični priručnik o austrijskoj vojsci, koji je napisao Milan Pribićević. Godine 1912. Milan je sa Moravskim pukom pošao u Balkanski rat protiv Turaka, kao vođa prethodnice toga puka sve do svršetka rata u Makedoniji. Tada se dobrovolјno prijavio za armiju Stepe Stepanovića, koja je sa Bugarima opsijedala Drinopolјe. U srpsko-bugarskom ratu 1913. Milan se borio kod Krivolaka. Poslije toga vraćen je u Beograd i obolio od tifusa vrlo teške vrste, tako da je jedva ostao živ. Milan je poznavao Gavrila Principa, koji je 1914. u Sarajevu ubio austro-ugarskog prijestolonaslednika Franju Ferdinanda i ženu mu Sofiju. Poznavao je i pukovnika Dragutina Dimitrijevića-Apisa, šefa obavještajne službe srpskog general-štaba i šefa „Crne ruke“, koja je 1903. smaknuvši Aleksandra Obrenovića i ženu mu Dragu dovela Karađorđevića na prijesto Srbije. Apisa još neki optužuju, da je organizovao sarajevski atentat. Ali Milan je bio protiv miješanja vojske u vođenje državne politike i zato je došao u sukob „Crnom rukom“. Ipak, on je protestovao kod srpske Vlade protiv strijelјanja Apisa i drugova 1917. na Solunskom frontu i stoga došao u nemilost. U I svjetskom ratu Milan se borio u svima bitkama, kod Cera, na Gučevu, u slavnoj bici na Rudniku. Na odstupanju 1915. komandovao je zaštitnicom od bugarske granice pa preko Albanije. Austrijanci su mu ucijenili glavu. U ratovima odlikovan je Karađorđevom zvijezdom IV i III stepena i zlatnom medalјom za hrabrost, te se od kapetana popeo do pukovnika. Nikad nije bio ranjen, ali još postoji kapa sa rupom od prošišanog austrijskog metka.

milan pribicevic Sa Solunskog fronta Milan je poslan u Sjedinjene Države da skuplјa dobrovolјce, i to ne samo Srbe, nego i Hrvate i Slovence, za „Jugoslavensku diviziju“ u srpskoj vojsci. Već je tu došao u sukob s vladom, koja je U isto vrijeme htjela da bude i jugoslavenska i srpska. Konačno je prevladala srpska linija i pobijedio je Mihajlo Pupin, koji najprije nije vjerovao u pobjedu saveznika, ali je postao veliko-Srbin kad je 1917. Amerika ušla u rat. Ukupno je dobrovolјaca bilo na Solunskom frontu oko 30.000. Kad je 1918. Narodno vijeće u Zagrebu, kome je Svetozar Pribićević bio potrpedsjednik, tražilo od regenta Aleksandra da Milan dođe kao šef misije srpske vojske u Zagreb, Aleksandar je pozvao Milana, unaprijedio ga za pukovnika i poslao u Zagreb. Uskoro poslije rata Milan je izišao iz vojske.

Milan je prvo pristupio Demokratskoj stranci, koju su vodili Ljuba Davidović i Svetozar Pribićević. Unutar nje i poslije unutar Svetozareve Samostalne demokratske stranke počeo je osnivati „Selјačka vijeća“, kao neku vrstu svoje vlastite organizacije. Godine 1923. napustio je Samostalnu demokratsku stranku i otišao na Kosovo, gdje se naselio kao zemlјoradnik, nedaleko mjesta gdje se poslije naselio Adam. U svome selu Velika Reka otvorio je ambulantu. Da je mogao, doveo bi i električnu struju — na zborovima je često govorio da selo treba elektrificirati. Za one selјake u Velikoj Reci koji su još spavali na zemlјi nabavio je krevete iz Crvenog krsta. Kao poslije Adam, bio je u dobrim odnosima sa mjesnim Albancima. Napustio je aktivnu politiku, ali je 1927. stupio u srpski Savez zemlјoradnika. Iz toga Saveza se poslije izdvojio i sa doktorom Dragolјubom Jovanovićem osnovao „zemlјoradničku lјevicu“ (dr Drago- lјub Jovanović, međutim, nije pristupio Narodno-oslobodilačkom pokretu za vrijeme rata, kako je bio obećao, i bio je suđen poslije rata). Kad je Svetozar pisao svoju knjigu u Parizu protiv diktature, Milan mu je savjetovao da bude što radikalniji. Posjećivao je Svetozara i u internaciji i u emigraciji. Umro je 1937, neko pola godine poslije Svetozara. Na Kosovu je bio dobio „albansku malariju“. Otišao je u Švajcarsku na liječenje, ali srce je izdalo.

Za razliku od Svetozara, Milan je bio mnogostran. On je bio i umjetničke prirode. Stoga je Adam bio za to, da se Milan posveti književnosti i piše priče i romane, od kojih je neke već bio zamislio. U stvari, Milan je počeo pisati još u mladosti. Prve svoje književne pokušaje objavio je u Austriji na njemačkom jeziku: pjesmice, pričice, felјtone. Bio je zavolio jednu Austrijanku, sestru jednog člana svoga „kružoka“ u Gracu. Ovu svoju lјubav i kako joj se oteo objavio je u prvoj svojoj pripovijeci na našem jeziku, napisanoj u stilu danskog pisca Knuta Hamsuna koji je bio njegov uzor, i objavlјenoj u zagrebačkom književnom listu „Vijenac“. Imao je poslije rata, napisan na engleskom, roman sa naslovom „Da i ne“, Duže vremena imao je u planu da napiše roman iz istorije Vojne krajine. Zatim je želio da napiše roman iz života u Baniji iz doba Austro-Ugarske, u kome bi dao portrete naše inteligencije i sredinu onoga doba. Za pisanje romana iz života sela bio je predodređen, kako je pokazala njegova priča iz života kosovskih naselјenika „Državna zemlјa“, objavlјena u „Letopisu Matice srpske" u Novom Sadu. Zamislio je i jedan roman o tome predmetu. Još prije čuvene knjige njemačkog pisca Eriha M. Remarka "Na zapadu ništa novo", Milan je došao na misao o ratnom romanu, u kome je glavni junak desetina vojnika, koji ginu da ih drugi zamijene. Bio je velik u obradi kretanja masa, što je pokazao u poznatom i svuda hvaljenom opisu rata Srbije protiv Turske 1912, ne kao djela političara i generala, već kao djela istorijskog, elementarnog kretanja narodnih masa. Taj opis je iz „Srpskog književnog glasnika" preštampan u Hrvatskoj latinicom. Ali politika je progutala Milanov književni dar.

Milan je imao i za slikarstvo dara, ali ga je, kao i svoj književni dar, zabatalio zbog politike. Ipak njegov temperament nije bio čisto politički, kao Svetozarev, jer se znao na godine povući iz politike. Milan je znao njemački, engleski, francuski i ruski. Volio je duhovitog i pravičnog francuskog viteza Sirana de Beržeraka. Bio je impresioniran Napoleonom, Tomom Masarikom i Lenjinom. Milan je mene prvi, još dok sam bio srednjoškolac, okrenuo u lijevo. Za vrijeme građanskog rata i zapadne oružane intervencije u Rusiji poslije I svjetskog rata, kad je sovjetska konjica došla sve do Varšave i bila odbačena, on me je uvjerio da treba da budem na strani Sovjeta. Milan je bio dobar mačevalac, pa je imao i jedan politički dvoboj u kadetskoj školi u Gracu. Jedan austrijski oficir nazvao je Hrvate „hrvatskim svinjama“, na što ga je Milan pozvao na dvoboj i bio ranjen. Ožilјak na lijevoj strani lubanje nosio je do kraja života. Bio je hrabar vojnik i, kao svaki takav, nije govorio o svojim ratnim djelima. Što se o tome u porodici znalo, čulo se od njegovih podređenih. Ja sam još 1944, među partizanima u Srbiji, slušao o njemu od jednog starog selјaka i bivšeg srpskog vojnika, u čijoj sam kući bio smješten. Milan je silno pazio na čistoću svoju i svojih vojnika, pa se i u ratu svaki dan brijao u rovu, a u civilu je uvijek bio elegantan. Bio je vrlo obrazovan, otmjen, duhovit i lijep čovjek i u starijim godinama. Milana niko nije iznutra poznavao. Po mišljenju našeg čuvenog kipara Ivana Meštrovića on je bio najzagonetniji od svih Pribićevića i ostaqo je neizrađen, nepotpuno izražen u životu.
Tekst je preuzet iz zbornika naučnih i publicističkih radova "Dvor na Uni od prijeslavenskog doba do naših dana"
Autor: Stojan Pribićević
Obrada: Banija Online

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

na-obalama-une-i-kupe-nadjene-troblonske-mineNa obalama Une i Kupe nađene troblonske mine
HRVATSKA DUBICA - U nedjelju, 25. juna , na obalama rijeka Une i Kupe pronađene su mine. U Hrvatskoj Dubici na lijevoj obali Une pronađena je trenutna...
u-matijevicima-asfatirane-dve-uliceU Matijevićima asfaltirane dve ulice
DVOR NA UNI - Žitelje naselja Matijevići obradovao je završetak radova na dva, za njih važna, infrastrukturna projekta.Ministarstvo regionalnog razvoja i...
privremena-obustava-prometa-na-granicnom-prelazu-dvor-novi-gradPrivremena obustava prometa na graničnom prelazu Dvor - Novi Grad
DVOR NA UNI - U utorak, 27. juna od 9 do 13 sati, zbog ispitivanja stupnja nosivosti mosta na rijeci Uni privremeno će biti obustavljen promet preko...
u-sumi-brezovica-obiljezen-dan-antifasisticke-borbe-u-hrvatskojU šumi Brezovica obilježen Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj
SISAK - U šumi Brezovica pokraj Siska, kod spomenika Prvom partizanskom odredu, obilježen je 22. lipnja, Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, u spomen na...

Društvo

kocevici-kod-bukovice-porodicnom-slogom-protiv-nedacaKočević kod Bukovice: Porodičnom slogom protiv nedaća
U selu Kočević, u krševitom dijelu Bukovice na granici s Likom, živi četveročlana...
volonterski-kamp-u-vrginmostu-okuplja-veliki-broj-mladih-iz-citavog-svijetaVolonterski kamp u Vrginmostu okuplja veliki broj mladih iz čitavog svijeta
VRGINMOST - Međunarodni volonterski kamp "Suncokret" Centra za razvoj zajednice u Vrginmostu zasigurno...
mirovine-na-cekanjuMirovine na čekanju
ZAGREB - Preporuka Međunarodne organizacije rada (MOR) prema kojoj Hrvatska nije dužna isplatiti...

Novosti

nista-od-spomen-ploce-ustaskom-koljacuNišta od spomen-ploče ustaškom koljaču
ZAGREB - Najavljeno postavljanje ploče ustaškom koljaču Juri Francetiću, koje je trebalo da bude u...
hrvati-duguju-srbima-35-milijardi-dolaraHrvati duguju Srbima 35 milijardi dolara
BEOGRAD - Srbi iz Hrvatske, 22 godine od okončanja rata, i dalje vode u Zagrebu i drugim gradovima...
dss-trazi-od-plenkovica-skidanje-ploce-u-jasenovcu-pupovac-ploca-ce-biti-uklonjenaDSS traži od Plenkovića skidanje ploče u Jasenovcu, Pupovac: Ploča će biti uklonjena
ZAGREB - Predsednik najuticajnije opozicione SDP Davor Bernardić izjavio je da je teško išta očekivati...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

ako-izgubimo-ijekavicu-drugi-ce-nam-oduzeti-knjizevnostAko izgubimo ijekavicu, drugi će nam oduzeti književnost
BEOGRAD - Odbor za standardizaciju srpskog jezika održao je juče sednicu na kojoj su izneti...
veljko-ostojic-kucni-pragVeljko Ostojić: Kućni prag
Ispod naših starih vrelanalaze se banijska selaŽirovac mi srcu dragtu je moj kućni pragNe može ni jedna...
price-kapetana-svrdla-postarPriče Kapetana Svrdla: Poštar
Svako malo veće selo na Kordunu koje je držalo dosebe imalo je dućan, pa tako i moje,lijepa četvrtasta...
veljko-ostojic-od-une-do-drineVeljko Ostojić: Od Une do Drine
Od Une do Drineima jedna zemljamome srcu dragaRepublika Srpska joj je imeTu žive naša braćanaš Mile...

Oluja

price-iz-izbjeglistva-kad-vidis-petoricuPriče iz izbjeglištva: Kad vidiš petoricu...
Gledam tu neku veče film. Građanski rat u Americi. „Južnjaci“ se povlače. Na čelu prašnjave kolone jaši general Lee. Posmatram ih, nekako me podsjećaju na...
price-iz-izbjeglistva-nadzornikPriče iz izbjeglištva: Nadzornik
Već se i ja slabije sjećam. Čini mi se da smo pasoše...ovaj putovnice, mislim i lične karte, da ne kažem osobne išli dizati u neko selo. To je bilo negdje...
price-iz-izbjeglistva-popis-imovinePriče iz izbjeglištva: Popis imovine
Čitam ovih dana, spominju opet popis imovine. Sjetih se prvog popisa imovine s početka one prve izbjegličke jeseni. Tiskamo se u redovima, stavljamo na...

Politika

gradonacelnik-dalibor-biscan-27-o-prvim-potezima-i-planovima-u-hrvatskoj-kostajniciGradonačelnik Dalibor Bišćan (27) o prvim potezima i planovima u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - 27-godišnji Dalibor Bišćan (HDZ), novi je gradonačelnik Hrvatske Kostajnice. Uvjerljivo je u prvom krugu izbora pobijedio...
orkanova-lista-novi-pritisci-na-predstavnike-srbaOrkanova lista: Novi pritisci na predstavnike Srba
SISAK - Desničarska struja u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno nije zadovoljna izborom dožupana iz srpskih redova. Pored bivšeg dožupana Bogdana...
nakon-drugog-kruga-lokalnih-izbora-optimizam-zavladao-u-kninuNakon drugog kruga lokalnih izbora optimizam zavladao u Kninu
KNIN - U drugom krugu lokalnih izbora nezavisni kandidat Marko Jelić ubjedljivo je porazio kandidatkinju HDZ-a za...