milan pribicevic 1 Umjesto u političare kao Svetozar, Milan Pribićević je otišao u vojnike. Ali i on se bavio narodnom politikom.

U Austro-Ugarskoj, Milan je primlјen u poznatu kadetsku školu u Gracu, u Austriji, i to u „elitni“ puk grofa Kevenhilera. Tu je bilo ne samo Austrijanaca, nego i Čeha i Rumuna i drugih. Milan je ubrzo ušao u „kružok“ oficira naprednih pogleda, koji su se zanimali za politička i socijalna pitanja. Bio je pretplaćen na časopis njemačkih socijal-demokrata "Sozialistische Monatshefte". Među njegovim oficirskim drugovima bilo je i revolucionara. Neki su bili spremali i atentat na prijestolonaslјednika Franju Ferdinanda prilikom manevara u Štajerskoj. U njemu su gledali zatucanog klerikalca i reakcionara. Milan ga je vidio na oficirskom banketu i poslije pričao da je imao mrtve, krokodilske oči. Sedam godina proveo je Milan u austrijskoJ vojsci — tri godine kao vojnik i četiri godine u kadetskoj školi. Godine 1903. po svršenoj vojnoj školi u Gracu, napustio je austrijsku vojsku kao natporučnik.

Milan je tada htio da ode u Ameriku, ali mu je ukraden novac za put. Brat Svetozar, međutim, želio je da on stupi u vojsku Srbije i posluži joj kao dobar poznavalac austrijske vojske. Milan je na to pristao. Dvije godine vukao se postupak njegova otpuštanja iz austrijskog državlјanstva i primanju u srpsko državlјanstvo i vojsku. On je to vrijeme upotrijebio da upozna selo i propješačio je dobar dio Banije, Slavonije i Srijema. Svuda je našao da naše selo živi u potlačenom društvenom položaju, na niskom životnom standardu i na niskom stupnju prosvijećenosti. Plod toga puta bio je niz članaka objavlјenih u zagrebačkom „Srbobranu“ pod naslovom „Selјak naš, brat naš“. Prvi put je obraćena u njima pažnja na pitanje našeg sela sa strane socijalno-političke, a ne samo nacionalne. Milan je napisao članak i za prvi broj novog selјačkog lista „Srpsko kolo“. Ali napisao je u „Srbobranu“ i niz članaka o rusko-japanskom ratu 1904—05. u kojima je dokazivao da će Rusija pretrpjeti poraz, iako je svo javno mišlјenje u nas bilo na strani Rusije i očekivalo njenu pobjedu.

Milan Pribićević - Statut revolucionarne organizacije Južnih Slovena Milan Pribićević - Statut revolucionarne organizacije Južnih SlovenaKonačno je 1905. Milan imenovan za poručnika u jednom srpskom puku u Kruševcu, slučajno mjestu koje je njegov čukundjed kao poručnik u austrijskoj vojsci bio zauzeo sa prethodnicom u ratu cara Josifa II s Turskom 1788—90. Godine 1907. napisao je Milan „Revolucionarni statut“ za revolucionarnu organizaciju u Srbiji „Slovenski jug“. U njemu je, kako je rečeno, tražio ujedinjenje južnih Slavena u jednoj federativnoj republici. To je bio prvi program na Balkanu, koji predviđa federativnu republiku Jugoslaviju, naravno ne socijalističku. Onda je 1908. došla austro-ugarska aneksija Bosne i Hercegovine, te veleizdajnička parnica u Zagrebu protiv Adama i Valerijana Pribićevića i drugova, kojoj je kao osnova poslužio „Revolucionarni statut“ Milana Pribićevića. Iste godine 1908. Milan Pribićević je premješten iz Kruševca u Beograd. Tu je postao sekretar „Narodne odbrane“, čiju je zabranu Austro-Ugarska zahtijevala u ultimatumu Srbiji 1914. godine. Takođe je tada u Srbiji izdan odlični priručnik o austrijskoj vojsci, koji je napisao Milan Pribićević. Godine 1912. Milan je sa Moravskim pukom pošao u Balkanski rat protiv Turaka, kao vođa prethodnice toga puka sve do svršetka rata u Makedoniji. Tada se dobrovolјno prijavio za armiju Stepe Stepanovića, koja je sa Bugarima opsijedala Drinopolјe. U srpsko-bugarskom ratu 1913. Milan se borio kod Krivolaka. Poslije toga vraćen je u Beograd i obolio od tifusa vrlo teške vrste, tako da je jedva ostao živ. Milan je poznavao Gavrila Principa, koji je 1914. u Sarajevu ubio austro-ugarskog prijestolonaslednika Franju Ferdinanda i ženu mu Sofiju. Poznavao je i pukovnika Dragutina Dimitrijevića-Apisa, šefa obavještajne službe srpskog general-štaba i šefa „Crne ruke“, koja je 1903. smaknuvši Aleksandra Obrenovića i ženu mu Dragu dovela Karađorđevića na prijesto Srbije. Apisa još neki optužuju, da je organizovao sarajevski atentat. Ali Milan je bio protiv miješanja vojske u vođenje državne politike i zato je došao u sukob „Crnom rukom“. Ipak, on je protestovao kod srpske Vlade protiv strijelјanja Apisa i drugova 1917. na Solunskom frontu i stoga došao u nemilost. U I svjetskom ratu Milan se borio u svima bitkama, kod Cera, na Gučevu, u slavnoj bici na Rudniku. Na odstupanju 1915. komandovao je zaštitnicom od bugarske granice pa preko Albanije. Austrijanci su mu ucijenili glavu. U ratovima odlikovan je Karađorđevom zvijezdom IV i III stepena i zlatnom medalјom za hrabrost, te se od kapetana popeo do pukovnika. Nikad nije bio ranjen, ali još postoji kapa sa rupom od prošišanog austrijskog metka.

milan pribicevic Sa Solunskog fronta Milan je poslan u Sjedinjene Države da skuplјa dobrovolјce, i to ne samo Srbe, nego i Hrvate i Slovence, za „Jugoslavensku diviziju“ u srpskoj vojsci. Već je tu došao u sukob s vladom, koja je U isto vrijeme htjela da bude i jugoslavenska i srpska. Konačno je prevladala srpska linija i pobijedio je Mihajlo Pupin, koji najprije nije vjerovao u pobjedu saveznika, ali je postao veliko-Srbin kad je 1917. Amerika ušla u rat. Ukupno je dobrovolјaca bilo na Solunskom frontu oko 30.000. Kad je 1918. Narodno vijeće u Zagrebu, kome je Svetozar Pribićević bio potrpedsjednik, tražilo od regenta Aleksandra da Milan dođe kao šef misije srpske vojske u Zagreb, Aleksandar je pozvao Milana, unaprijedio ga za pukovnika i poslao u Zagreb. Uskoro poslije rata Milan je izišao iz vojske.

Milan je prvo pristupio Demokratskoj stranci, koju su vodili Ljuba Davidović i Svetozar Pribićević. Unutar nje i poslije unutar Svetozareve Samostalne demokratske stranke počeo je osnivati „Selјačka vijeća“, kao neku vrstu svoje vlastite organizacije. Godine 1923. napustio je Samostalnu demokratsku stranku i otišao na Kosovo, gdje se naselio kao zemlјoradnik, nedaleko mjesta gdje se poslije naselio Adam. U svome selu Velika Reka otvorio je ambulantu. Da je mogao, doveo bi i električnu struju — na zborovima je često govorio da selo treba elektrificirati. Za one selјake u Velikoj Reci koji su još spavali na zemlјi nabavio je krevete iz Crvenog krsta. Kao poslije Adam, bio je u dobrim odnosima sa mjesnim Albancima. Napustio je aktivnu politiku, ali je 1927. stupio u srpski Savez zemlјoradnika. Iz toga Saveza se poslije izdvojio i sa doktorom Dragolјubom Jovanovićem osnovao „zemlјoradničku lјevicu“ (dr Drago- lјub Jovanović, međutim, nije pristupio Narodno-oslobodilačkom pokretu za vrijeme rata, kako je bio obećao, i bio je suđen poslije rata). Kad je Svetozar pisao svoju knjigu u Parizu protiv diktature, Milan mu je savjetovao da bude što radikalniji. Posjećivao je Svetozara i u internaciji i u emigraciji. Umro je 1937, neko pola godine poslije Svetozara. Na Kosovu je bio dobio „albansku malariju“. Otišao je u Švajcarsku na liječenje, ali srce je izdalo.

Za razliku od Svetozara, Milan je bio mnogostran. On je bio i umjetničke prirode. Stoga je Adam bio za to, da se Milan posveti književnosti i piše priče i romane, od kojih je neke već bio zamislio. U stvari, Milan je počeo pisati još u mladosti. Prve svoje književne pokušaje objavio je u Austriji na njemačkom jeziku: pjesmice, pričice, felјtone. Bio je zavolio jednu Austrijanku, sestru jednog člana svoga „kružoka“ u Gracu. Ovu svoju lјubav i kako joj se oteo objavio je u prvoj svojoj pripovijeci na našem jeziku, napisanoj u stilu danskog pisca Knuta Hamsuna koji je bio njegov uzor, i objavlјenoj u zagrebačkom književnom listu „Vijenac“. Imao je poslije rata, napisan na engleskom, roman sa naslovom „Da i ne“, Duže vremena imao je u planu da napiše roman iz istorije Vojne krajine. Zatim je želio da napiše roman iz života u Baniji iz doba Austro-Ugarske, u kome bi dao portrete naše inteligencije i sredinu onoga doba. Za pisanje romana iz života sela bio je predodređen, kako je pokazala njegova priča iz života kosovskih naselјenika „Državna zemlјa“, objavlјena u „Letopisu Matice srpske" u Novom Sadu. Zamislio je i jedan roman o tome predmetu. Još prije čuvene knjige njemačkog pisca Eriha M. Remarka "Na zapadu ništa novo", Milan je došao na misao o ratnom romanu, u kome je glavni junak desetina vojnika, koji ginu da ih drugi zamijene. Bio je velik u obradi kretanja masa, što je pokazao u poznatom i svuda hvaljenom opisu rata Srbije protiv Turske 1912, ne kao djela političara i generala, već kao djela istorijskog, elementarnog kretanja narodnih masa. Taj opis je iz „Srpskog književnog glasnika" preštampan u Hrvatskoj latinicom. Ali politika je progutala Milanov književni dar.

Milan je imao i za slikarstvo dara, ali ga je, kao i svoj književni dar, zabatalio zbog politike. Ipak njegov temperament nije bio čisto politički, kao Svetozarev, jer se znao na godine povući iz politike. Milan je znao njemački, engleski, francuski i ruski. Volio je duhovitog i pravičnog francuskog viteza Sirana de Beržeraka. Bio je impresioniran Napoleonom, Tomom Masarikom i Lenjinom. Milan je mene prvi, još dok sam bio srednjoškolac, okrenuo u lijevo. Za vrijeme građanskog rata i zapadne oružane intervencije u Rusiji poslije I svjetskog rata, kad je sovjetska konjica došla sve do Varšave i bila odbačena, on me je uvjerio da treba da budem na strani Sovjeta. Milan je bio dobar mačevalac, pa je imao i jedan politički dvoboj u kadetskoj školi u Gracu. Jedan austrijski oficir nazvao je Hrvate „hrvatskim svinjama“, na što ga je Milan pozvao na dvoboj i bio ranjen. Ožilјak na lijevoj strani lubanje nosio je do kraja života. Bio je hrabar vojnik i, kao svaki takav, nije govorio o svojim ratnim djelima. Što se o tome u porodici znalo, čulo se od njegovih podređenih. Ja sam još 1944, među partizanima u Srbiji, slušao o njemu od jednog starog selјaka i bivšeg srpskog vojnika, u čijoj sam kući bio smješten. Milan je silno pazio na čistoću svoju i svojih vojnika, pa se i u ratu svaki dan brijao u rovu, a u civilu je uvijek bio elegantan. Bio je vrlo obrazovan, otmjen, duhovit i lijep čovjek i u starijim godinama. Milana niko nije iznutra poznavao. Po mišljenju našeg čuvenog kipara Ivana Meštrovića on je bio najzagonetniji od svih Pribićevića i ostaqo je neizrađen, nepotpuno izražen u životu.
Tekst je preuzet iz zbornika naučnih i publicističkih radova "Dvor na Uni od prijeslavenskog doba do naših dana"
Autor: Stojan Pribićević
Obrada: Banija Online

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

preobrazenje-u-manastiru-komogovinaPreobraženje u manastiru Komogovina
KOMOGOVINA - Dana 19. avgusta 2017. godine, na praznik Preobraženja Gospodnjeg, Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački g. Gerasim služio je...
petar-ladjevic-petrinja-je-bila-sretno-mjesto-za-odrastanjePetar Lađević: Petrinja je bila sretno mjesto za odrastanje
U okviru projekta pod nazivom “Petrinjci u dijaspori”,  "PS Portal" donosi razgovore sa Petrinjcima koji više ne žive u Petrinji, a cilj je čuti...
ljetno-kino-u-hrvatskoj-kostajniciLjetno kino u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - Naime, nema grada u Hrvatskoj koji nije ove godine priredio svojim građanima ljetnu razonodu u obliku vizualne umjetnosti. Stoga su...
vozila-sa-3-26-promila-alkohola-u-krviVozila sa 3,26 promila alkohola u krvi!
PETRINJA - Juče je oko 9 sati i 5 minuta u Sisačkoj ulici u Petrinji zaustavljen je osobni automobil sisačkih registracija kojim je prije stjecanja prava...

Društvo

protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...
kako-smo-oslobodili-bovicKako smo oslobodili Bović
BOVIĆ - U Mjesnom odboru Bović, koji se nalazi u sastavu općine Vrginmost, prošle subotu je obilježena...
sjecanje-na-ljeto-1942-u-slobostiniSjećanje na ljeto 1942. u Sloboštini
SLOBOŠTINA - U zapadnoslavonskom selu Sloboština, u općini Brestovac, održana je komemoracija za 1368...

Novosti

naucni-skup-hrvatsko-srpski-odnosiNaučni skup "Hrvatsko - srpski odnosi"
GOLUBIĆ - I ove godine, deseti put za redom, organizira se međunarodni znanstveni skup u Golubiću kraj...
sad-velicanje-ustastva-i-antisrpska-osecanja-u-hrvatskojSAD: Veličanje ustaštva i antisrpska osećanja u Hrvatskoj
VAŠINGTON - U novom izveštaju o verskim slobodama, SAD su upozorile na veličanje Nezavisne Države...
odgadja-se-primjena-poreza-na-nekretnineOdgađa se primjena poreza na nekretnine
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT rekao je kako u ovom trenutku u vladajućoj...

Pretraga sajta

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Kultura

visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...
proslava-preobrazenja-u-manastiru-krkaProslava Preobraženja u manastiru Krka
KNIN - Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik posvećen Preobraženju Gospodnjem. Svetim liturgijama...
predstavljen-13-zbornik-radova-gradjanski-rat-u-hrvatskoj-1991-1995-godinePredstavljen 13. zbornik radova „Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995. godine“
BEOGRAD - U izdanju Udruženja Srba iz Hrvatske i Srpskog kulturnog društva Zora izašla je 13....
mladi-iz-srbije-na-kordunuMladi iz Srbije na Kordunu
BEOGRAD - "Zavičajni klub Kordunaša" i ove godine ( 8-mi put za redom) kroz svoj projekat „SAVA MRKALj –...

Oluja

proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....
oprostaj-od-jedne-licke-bakeOproštaj od jedne ličke bake
- Šta piše ovdje?- Ne znam, dijete moje, ja ne znam čitati.- A zašto, baba?- Nijesam išla u školu zbog rata.- Hoće li tako biti i sa mnom?- Ma, neće –...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...