MEMINSKA - Za postradale Srbe 06.10.1944. u ustaškom pokolju u 17 Banijskih sela: Živaja, Šaš, Slovinci, Kostreši, Papići, Jasenovčani, Čapljani, Pobrđani , Meminske (mala, srednja i gornja) Rausovac, Donji i Gornji Hrastovac, te srpski dijelovi Timaraca, Utolice, Mračaja, Cerovljana, Novoselaca, molitveni pomen služio je u crkvi Sv.Nikola u Meminskoj Gosp. Slaviša Simaković, protojerej-Stavrofor Kostajničko-Dubičke parohije.
Molitveni pomen i sjećanje organizovali su VSNM Opština: Sunja, Hrv.Dubica, Majur i grupa potomaka sa SPCO Kostajničko-Dubičke parohije. Za sadašnje prilike koje imamo sa virusom korone i uz poštivanje predviđenih mjera odziv srodnika postradalih, članova vijeća i predsjednika vijeća je solidan.
Okupljenima se obratio i pozdravio prisutne Predsjednik VSNM Hrv.Dubice Milinko Simić. Podsjetio na događaj od prije 76 godina kada su ustaše iz Jasenovca i Dubičkih krečana i domaće ustaše krenule na goloruki narod. Ustaška akcija pod radnim nazivom „Opkoli,obori, zakolji“ planirana je pažljivo na svim nivoima NDH vlasti. Bližio se kraj rata, Beograd je bio pred oslobođenjem kao i drugi krajevi Jugoslavije. Srbe je trebalo istrebiti, naneti im što veće gubitke imajući u vidu neke buduće događaje. Tog oktobarskog dana 1944 postradalo je više od 1200 ljudi, većinom djece i žena. (Podatak od 1200 pobijenih, zaklanih i odvedenih u Jasenovac, Dubičke krečane, Stazu i dr. može biti veći, potvrdila komisija OOSK Gornji Hrastovac u izvještaju od 07.06.1960. Komisijom je rukovodio Pero Drakulić). Stradanje Banijskog naroda moglo je biti i veće da partizanske jedinice nisu presjekle ustaški obruč kod Gornjeg Hrastovca i prebacile narod na oslobođeni prostor. Najžešći sukob između partizana i ustaša bio je kod sela Kostrići. Pomoći za pobijene i odvedene nije bilo. Ustaše su krenule sa pljačkom i palenjem kuća.
Simić je prisutne podsjetio na Jaspersovo razmatranje o krivici Nijemaca za vrijeme Trećeg Rajha koje je napisao u vrijeme Nirnberškog procesa, to razmatranje moglo bi se primijeniti na NDH i Pavelićev režim. Postoje nekoliko korijena genocida nad Srbima, a dva su najvažnije i to ideologija Rimokatoličeke crkve i hrvatska pravaška ideologija. Tražeći srž zla dolazimo i do Ambroza Kuzmića upravnika imanja Zagrebačke biskupije, koji je zapisao 1700 godine, da bi bilo bolje sve Srbe poklati nego naseljavati. Još tada su postojale ideje o uništenju pravoslavnih Srba. Građanski rat 1991 isprovocirala je tadašnja hrvatska vlast, koja je zaratila protiv svojih građana srpske nacionalnosti. Rezultat toga je progon više stotina hiljada Srba, pljačka imovine, stanova penzija i dr. Porušeno je oko 3000 spomenika ŽFT i NOB. Varaju se oni koji misle da će se uklanjanjem tragova spomenika i grobnica zaboraviti zločin. Tragedija Srba u Hrvatskoj je duboko urezana u memoriju Srba.
Ovih mjeseci se govori o izmirenju te će i srpske žrtve dobiti odgovarajući pijetet. Imamo dobrih primjera izmirenja većih nacija kao Francuza i Nijemaca u oba svjetska rata. Mi smo svi za izmirenje ali imamo i rezervu jer neki zločini nisu izvršeni od strane Srba a pripisani Srbima. Važno pitanje je za čiji račun i u ime koga je izvršen zločin. Treba se nešto reći i o secesiji RH koja je prerasla u oružani konflikt. Pobuna protiv državnog okvira u kome se nalazila RH je u suprotnosti sa međunarodnom pravom. Nonsens je Srbima pripisivati agresiju na RH. Predstavnici RH, političari i dr. vrše obmanjivačko izvrtanje činjenica. Tu se radi o izvrtanju sopstvene misli, osjećanja i stavova. Kad god neko namjerno izvrće bilo kakve činjenice on će nužno izvrnuti sopstevno stanje duha. Rezultat građanskog rata je progon Srba sa Banije. Banija je doživjela demografski slom, industrija je uništena. Izgubljena su radna mjesta i t. d. Hrvati napuštaju takvu državu i uspostavljeni sistem.
{galerija}Meminska_parastos_2020{/galerija}
Simić je podsjetio okupljene na obavezu da poštujemo naše žrtve. Obavezni smo da održavamo kulturu sjećanja. Naše dostojanstvo nas na to obavezuje. Stradanje Srba iz Banijskog trokuta prošle godine obilježili smo postavljanjem krsta u porti crvke Sv. Nikole. Ideja je da se postavi ploča sa natpisom, nakon prikupljanja podataka o broju žrtva. Pomene ćemo održavati svake godine.
Simić se zahvalio prisutnima na dolasku na molitveni pomen. Posebno je zahvalio Predsjedniku VSNM Sunja, Gosp. Peri Kuzmanoviću na pripremi porte povodom ovog događaja i posluženju. Ove godine na pomenu nije bio prisutan Gosp. Rak Milan, te mi želimo mnogo uspjeha na prikupljanju podataka o stradanju našeg naroda. Iako su pozvani, izostalo je prisustvo zamjenika načelnika biranih od Srba iz opština Kostajnice,Majura, Dubice i Sunje. Banijci vodite računa koga birate.
Simić se posebno zahvalio na Gosp. Slaviši Simakoviću na služenoj molitvi i spremnosti SPC da učestvuje u događajima koji su bitni za Srbe.
"Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja"
