Stranci u domovini

ZAGREB (SNV) - Nakon proljetne pauze saborski zastupnici krenuli su s radom. Prije nove sjednice održano je aktualno prijepodne na kojem je SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac postavio pitanje ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću: što misli poduzeti kako bi se riješio problem stjecanja prava vlasništva stana za bivše nositelje stanarskog prava (BNSP) koji nisu državljani RH, te pronašao model kojim bi se uklonile zapreke i ispravila nepravda prema njima.
- Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stranim državljanima u 27 država članica EU omogućeno je da po jednakim uvjetima, kao i hrvatski državljani, bez pravnih prepreka kupuju i stječu pravo vlasništva na nekretninama u RH. Za strane državljane izvan EU, kao i državljane bivših republika SFRJ, i dalje su na snazi pravne i administrativne prepreke za stjecanje prava vlasništva. Od njih se traži postojanje uvjeta reciprociteta između RH i država čiji su državljani i postupak za ishođenje suglasnosti Ministarstva pravosuđa.
Sve to dodatno otežava, usporava i opterećuje ionako dugotrajne postupke za kupnju stana i sjecanja prava vlasništva, za BNSP bez hrvatskog državljanstva. Unatoč činjenici da su živjeli u RH, ulagali i doprinosili u fondove (stambene, mirovinske, zdravstvene), te plaćali sve druge obveze u Hrvatskoj, te i sada žive u njoj, tretiraju se kao potpuni stranci, te su time dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na sve druge građane EU. Iako Odlukom Vlade RH o prodaji stanova u vlasništvu RH za BNSP u statusu stranca nema zapreke za kupnju stana, oni ipak ne mogu steći pravo vlasništva dok ne pribave suglasnost Ministarstva pravosuđa. – rekao je MIlorad Pupovac.

Ministar Orsat Miljenić je naveo da je načelo reciprociteta institut koji se napušta u zemljama EU, te je pokrenut postupak u tom smjeru za promjenu hrvatskog zakona.

- Uskoro će cijela ta situacija biti riješena. U međuvremenu revidiramo status sa svakom državom posebno. Pritom inzistiramo da hrvatski državljani u toj drugoj zemlji mogu stjecati nekretnine isto kao i državljani te zemlje – rekao je ministar Miljenić.

Željezničari na cesti

U sklopu saborske rasprave o prijedlogu Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga, zastupnik Mile Horvat je istakao kako će bez posla ostati, ili je već ostalo, 107 od 208 zaposlenih u HŽ Kargu, na relaciji Sektor zapad – željeznička trasa od Karlovca do Pule, a trećina njih su pripadnici srpske zajednice.

- Na primjer, na Željezničkom kolodvoru u Ogulinu više ne radi niti jedan radnik srpske nacionalnosti od 66 tamošnjih zaposlenika. Ovakva situacija nezaposlenosti na području Ogulina, Moravica i Gomirja u Gorskom Kotaru se ne reflektira isto kao u nekoj razvijenijoj sredini. Na tim područjima ljudi su radili i na pilanama koji su također propale. I kad to sve vidimo, svi ti ljudi definitivno nemaju šansu da ponovno rade i imaju nekakvu perspektivu. Mi sada razgovaramo o nekim drugim stvarima, a ne o ovim primarnim temama, o sudbinama ljudi koji su ovakvom regresijom u HŽ-u ostali danas na ulici – navodi Mile Horvat.

U ime kluba SDSS-a Mile Horvat na raspravi o Konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti na radu izlaganje je započeo riječima – "donosimo Zakon o zaštiti na radu, a ne damo ljudima da rade".

- Bitno je da podvođenje nacionalnog zakonodavstva a priori po direktivi EU ne smije da bude na štetu korisnika. Prema podacima od 1999. do 2011. godine poginulo je 734 radnika, a evidentirano je 138 hiljada ozljeda na radu. Smatramo da radnik mora biti zaštićen te ćemo uložiti amandman na članak 25. i tražiti da se pored ozljeda na radu i profesionalnih bolesti uvrsti i bolest u vezi sa radom, kao element objektivne odgovornosti poslodavca. Mislimo i da u članku 51. treba jasno definirati mobing. Također, smatramo da treba "olabaviti" odredbu o 0,0 posto dopuštenih promila alkohola u krvi na radnom mjestu, te ćemo dati podršku amandmanu da se "zacementirana" nula povisi na postotak za koji struka odredi da je poželjan. Isto tako mislimo da je potrebno uključiti i sindikalnu komponentu u proces izbora povjerenika zaštite na radu – zaključuje Horvat.

AUTOR: Mirna Jasić