Direktivom po poljoprivrednicima

ZAGREB - Vijest da od 1. srpnja ove godine započinje puna primjena tzv. Nitratne direktive Europske unije, koja datira još iz 1991. godine, a odnosi se na zaštitu vode od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora, izazvala je brojne pomutnje i nedoumice među onima koji se bave poljoprivrednom djelatnošću.

Pri ulasku u EU Hrvatskoj je ostavljen četverogodišnji rok za postupnu primjenu i prilagođavanje toj odredbi: zajedničko je stajalište da to razdoblje nije dobro ikorišteno te da bi puna primjena Direktive mogla prouzročiti goleme probleme, pogotovo na povratničkim područjima, gdje poljoprivrednicima kronično nedostaje novca i za najosnovnije potrebe.

Svrha te odredbe je izbjeći prekomjernu upotrebu nitrata i pravilno ih skladištiti, jer radi svojih svojstava oni s lakoćom dospijevaju u podzemne vode i zagađuju ih. Stoga se ograničava koliko ih se po hektaru zemlje smije baciti te se određuje kako ih se i gdje treba čuvati, tumače nam stručnjaci.

- Veće farme i ozbiljniji proizvođači zadovoljavaju ‘Nitratnu direktivu’. Bilo bi ih i više da nije nelegaliziranih objekata, za koje nije bilo moguće ishodovati sredstva za izgradnju ‘laguna’, koje će ubuduće morati napraviti svi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom - upozorava čelnik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

Doista, i podaci potvrđuju da su Nitratnu direktivu zasad uspješno implementirali uglavnom veliki proizvođači, a za većinu malih ona je i dalje totalna nepoznanica, premda će onima koji joj se ne prilagode do 1. srpnja biti uskraćivani poljoprivredni poticaji. Da se misli ozbiljno, pokazuje primjer Francuske gdje su poljoprivrednici imali golemih problema radi nepridržavanja odredbi Direktive.

Nitratna direktiva zadaje prilične probleme Hrvatskoj i njezinim poljoprivrednicima još od ulaska u EU, jer smo po onečišćenju voda iz poljoprivrednih izvora u samom europskom vrhu. Osim što će našim poljoprivrednicima sada problem predstavljati troškovi izgradnje odlagališta stajskog gnojiva, još će im veća muka biti to što je Direktivom ograničena gnojidba dušikom, što će drastično smanjiti prosječne prinose poljoprivrednih kultura, a time i zaradu njihovih proizvođača. Prema Direktivi, unos dušika je ograničen na 210 kilograma po hektaru tokom prve četiri godine članstva u EU-u, te na 170 kg/ha nakon tog razdoblja. To se, radi opterećenja zemlje stajskim gnojivom, reflektira i na vrstu i broj grla stoke koje je moguće imati po hektaru. No, neovisno o veličini, farme moraju biti opremljene vodonepropusnim spremnikom za skladištenje organskih gnojiva, a njihov kapacitet ovisi i o broju stoke i o vremenu skladištenja, pa su tako određena četiri mjeseca čuvanja gnojiva za primorsko, a šest za kontinentalno područje.

Pored neznanja i nedostatka novca, većina poljoprivrednika još nije započela sa zahtjevnom i kompliciranom implementacijom odredbi Direktive i stoga što im se proizvodnja uglavnom svodi na onu za osobne potrebe. Prema rasporedu programa Ruralnog razvoja, raspisivanje natječaja za povlačenje bespovratnih sredstava za primjenu Nitratne direktive očekuje se već 18. travnja, no poljoprivrednici će prijavi morati priložiti svu potrebnu tehničku i projektnu dokumentaciju.

Prema procjenama Europske komisije, za prilagodbu Nitratnoj direktivi hrvatski su poljoprivredni proizvođači samo u prvoj četverogodišnjoj fazi implementacije morali uložiti najmanje 125 milijuna eura. O tome koliko su dobro organizirani i u kojoj su mjeri u mogućnosti zadovoljiti zahtjeve postavljene Direktivom, ovisit će ne samo uspješnost cijelog tog projekta nego i opstanak i razvoj poljoprivrede u pojedinim krajevima Hrvatske.