Vjetroelektrane za bolje dane

ERVENIK - Sudeći po onome što je lani napravljeno ali i onome što se planira ove godine, sjevernodalmatinska općina Ervenik – koja, uz istoimeno središte, obuhvaća Mokro Polje, Radučić, Oton i Pađene – jedna je od većih gradilišta Šibensko-kninske županije.

- Prošla je godina bila jako izazovna i teška, ali nakraju i vrlo uspješna – sumira načelnik Ervenika Predrag Burza. U administrativnoj jedinici koja po popisu iz 2011. godine ima 1.105 stanovnika, napokon bi, nakon petnaestak godina ‘papirologije’, trebala započeti i gradnja vjetroparka Krš – Pađene, kompleksa od 47 vjetrenjača na potezu Pađene-Radučić-Mokro Polje. On bi za dvije do tri godine, trebao proizvoditi struju snage 142 megavata koja će se prodavati HEP-u. S obzirom na to da će jedinica lokalne samouprave dobivati jednu lipu od svakog proizvedenog kilovata, Burza računa na 2,5 do tri milijuna kuna godišnjeg prihoda. To su značajna sredstva ima li se na umu da je sadašnji općinski proračun - koji iz godine u godinu ipak raste - 6,5 milijuna kuna.

Ervenički načelnik ističe da vjetroelektrane neće imati štetnog utjecaja na okoliš, ljude i životinje, što je potvrđeno brojnim studijama.

- Ispitivalo se čak mogu li ometati prelet jedne vrste šišmiša čija putanja prolazi tim potezom – napominje Burza, pa dodaje kako očekuje da će se na tom projektu zaposliti ovdašnji ljudi: sada se upravo probijaju putevi do lokacije vjetrenjača, ali će se s početkom gradnje zasigurno otvoriti i potreba za mnogobrojnijom radnom snagom.

No kolikogod planovi bili razumni i optimistični, čini se da u Hrvatskoj ništa ne može proći bez popratnih problema. Planiralo se da 80 posto komponenti kompleksa bude domaće proizvodnje, izrađeno u bivšem pogonu TVIK-a u Kistanjama, ali sve sluti da će ta namjera biti osujećena uslijed tromosti administracije.

- Izgleda da će se sve ipak morati uvoziti, a to će onda omesti zapošljavanje ljudi koje smo namjeravali angažirati na sklapanju komponenti - kaže Burza.

Ervenička općina bilježi uspjehe i u području vodoopskrbne infrastrukture: tako je uz pomoć donacija vlade i vojske SAD-a ondje već postavljeno jedanaest kilometara cijevi, a mreža bi uskoro trebala dobiti uporabnu dozvolu, nakon čega će se vodom opskrbljivati oko dvadesetak posto domaćinstava u dijelovima Radučića i Mokrog Polja.

- Dobro je da radove izvode domaće firme, koje nadziru projekt - ističe načelnik, dodajući da su spomenuta područja dosad bila bez vodovoda, pa su se ljudi morali snalaziti uz pomoć gustijerni i hidrofora, koji su im to olakšali jer je niskonaponska strujna mreža već prije, nasreću, bila obnovljena.

- Preko ljeta, od jula do septembra, dobivali bismo iz robnih zaliha na posudbu cisterne kojima smo domaćinstvima dostavljali vodu. Jednu veliku cisternu vode naplaćujemo sto kuna, koliko iznosi i mjesečni trošak za vodu iz slavine. Vjerujemo da će se vodoopskrbna mreža još proširivati – nagovješćuje Burza.

Lani je iz hrvatskih fondova, na temelju mjera ruralnog razvoja financirano i asfaltiranje deset kilometara nerazvrstanih puteva, a najavljeno je da će isto napokon biti učinjeno i na jedanaest ovdašnjih kilometara makadamskog puta Knin - Obrovac, što je projekt težak 4,683.000 kuna. Općina se pomalo oporavlja od prošlogodišnjih vatrenih stihija koje su gutale sve pred sobom, pa Burza ističe da je od 1. decembra 40 ljudi zaposleno na protupožarnoj preventivi, odnosno širenju šumskih putova za vatrogasni pristup. Ti će javni radovi trajati do 31. maja.

U 2017. godini tridesetak ovdašnjih ljudi privremeno se bilo zaposlilo i na sezonskim poslovima u Nacionalnom parku Krka, na protupožarnim osmatračnicama ili u vatrogastvu. To je mnogim porodicama bar na neko vrijeme olakšalo egzistenciju, pa se iz erveničkoga kraja nije uopće iseljavalo. Tome zasigurno pridonosi porast prihoda vezanih uz turizam, odnosno korist koja se ostvaruje od Nacionalnog parka Krka koji je lani zabilježio 1,3 milijuna posjeta i kojem je jedan od popratnih programa izlet na rijeku Zrmanju.

Na Zrmanju je prije dvije godine organizirano stiglo 200 turista, lani 750, a ove je godine svoj dolazak samo dosad najavilo njih dvije hiljade u 40 autobusa. Na riječnoj ih obali ovdašnji žitelji dočekuju s folklorom i domaćom hranom, jer je turizam dobar pokretač ekološke proizvodnje voća i povrća, stočarstva i vinogradarstva.

- Imamo vrlo uspješnih OPG-ova, ali je problem to što je danas na općinskom području puno manje stoke sitnog zuba nego nekad: prije tridesetak godina imali smo 120 hiljada grla, a sada tek hiljadu-dvije – kaže Burza, koji se nada da će se stočni fond povećati, a s njime i druge poljoprivredne aktivnosti.

U erveničkom kraju trenutačno živi 40 učenika osnovnih i srednjih škola: osnovci se školuju u Kninu i Kistanjama, a među srednjoškolcima ima i polaznika Srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu. Svima njima općinske vlasti nastoje pomoći barem u nabavci udžbenika, pribora i opreme, a kako bi se ovdašnje generacije međusobno zbližile i kvalitetno provodile vrijeme, s mještanima Kistanja formiran je zajednički KUD Bukovica, koji vrlo često svojim nastupima razgaljuje uglavnom starije stanovništvo cijeloga toga kraja. Upravo su vremešniji žitelji bili razlog pridruživanja erveničke općine programu ‘Zaželi’, koji se financira iz EU-fondova a jedan mu je od ciljeva i zapošljavanje žena starijih od 50 godina.

- Prijavili smo se za taj program s projektom zapošljavanja deset gerontodomaćica na dvije godine – objašnjava Burza jedan od načina na koji se Ervenik bori i protiv nezaposlenosti.

Na kraju razgovora, ervenički načelnik ističe dobru suradnju s državnim institucijama, ali i s vlastima susjedne zemlje, Srbije, odakle ovome kraju također dolazi pomoć i podrška; u tom su smislu, kaže, posebno dobri odnosi uspostavljeni sa srpskim općinama Inđija i Stara Pazova.