Salon je prvi put početkom 80-ih godina prošlog vijeka organizovan u Kninu i od tada održava se već blizu tri decenije. Kontinuitet ove izložbe na kratko je prekinut 1995. godine zbog progona, ali je ona nastavila svoje trajanje i na prostoru Republike Srbije gdje je izbjegao najveći dio Srba iz Krajine.
Uprkos tragičnoj sudbini srpskog naroda, ovi lјudi okuplјeni oko „Krajiškog likovnog salona“, odlučili su da se predstave javnosti u Srbiji, ali gledajući na to kao na jedan od načina da svoj zavičaj otrgnu od zaborava, bilo da je riječ o crkvama i manastirima, gradovima, selima, pejsažima, licima, uspomenama na djetinjstvo... Nјima su se ubrzo pridružili i oni umjetnici koji su porijeklom sa prostora Krajine, a potom i likovni stvaraoci iz Republike Srpske, Srbije... Neki od njih učestvovali su i ove godine u radu likovne kolonije „Umjetničkog bratstva manastira Krke“ koja traje već dvadeset godina. Glavne odlike „Krajiškog likovnog salona“ danas čine zaista veliki broj radova, širok spektar tema i likovnih pristupa, ali prije svega velika zainteresovanost kako izlagača tako i publike za ovu izložbu, koju će i ove godine, osim u Beogradu, publika moći vidjeti u Kragujevcu, Pančevu, Novom Sadu...
Više od 100 autora svoje ideje i stavove iskazali su u najraznovrsnijim materijalima i tehnikama, od onih klasičnih poput mermera, mozaika ili ulјa, grafike, sve do digitalne fotografije. I ove godine, na izložbi zajedno izlažu kako afirmisani umjetnici, neka od najpoznatijih imena srpske likovne scene, tako i mladi autori koji su rođeni znatno poslije osnivanja ovog Salona.
Nagrada salona „Boris Markoš Mingo“ za likovno stvaralaštvo mladih, ove godine je dodijelјena Teodori Balabanović za sliku „Majstor“. Ova nagrada se tradicionalno dodjelјuje u znak sjećanja na mladog umjetnika, koji je poginuo braneći Krajinu 1991. godine.
Generalni sekretar Udruženja Milojko Budimir, prof.