Promovisana knjiga Đorđa Brujića "Glinska srijeda"

Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, u Srpskoj kući u Podgorici, organizovala je još jednu Akademsku tribinu, u okviru koje je predstavljena nagrađivana zbirka poezije Đorđa Brujića „Glinska srijeda“.

Osim autora, o njegovoj poeziji su govorili urednik tribine Budimir Dubak, potpredsjednica UKCG Milica Kralj, književnik Miljan Nikolić, dok je odabrane pjesme čitao novinar i urednik Dragan Alorić. Tribinu je otvorio književnik Budimir Dubak istakavši da je za ovu knjigu poezije Brujić dobio nagradu „Svetosavski zlatnik“ za najbolje djelo objavljeno u Književnoj zadruzi Srpskog narodnog vijeća prošle godine, te da je pjesnik svjedok stradanja srpskog naroda u Hrvatskoj, odakle je u koloni kao izbjeglica došao u Podgoricu.

„On u svojoj poeziji na osoben način svjedoči o našem udesu, progonu i izgonu, starijem i novom. I u ovoj knjizi „Glinska srijeda“ on nastavlja svoja kazivanja o tom usudu srpskog naroda, pjevajući iz tragičnog kolektivnog i ličnog iskustva. Pjesnik na tužnom hodočašću obilazi stratišta, koja su, ustvari, pakao na zemlji, svjedočeći o stradanjima srpskog naroda, koji je žrtva ustaških zločina. Cijela knjiga Đorđa Brujića prožeta je bolom i užasom zbog stradanja koje se ponavlja kao mučenička istorija“, kazao je Dubak.

Potpredsjednica Udruženja književnika Crne Gore Milica Kralj kazala je da je knjiga „Glinska srijeda“ i podsjetnik i opomena, i upozorenje i, nadasve, metafizičko opelo srpskim žrtvama.

„I to ne samo onima koji su mučki, jezivo, užasavajuće i užasno, stravno i stravično, zlo i zločinački umoreni na najbestidniji, najbestijalniji, na monstruozan način 29. jula 1941. godine u Glini, mjestu na Baniji, u pravoslavnoj crkvi. Razlog srboumorstva, razlog uvijek isti, zbirna narastajuća jednačina smrti – nezamisliva, nepojamna, neprestana, neprekinuta mržnja i mrzost prema srpskom narodu. Pjesnik Brujić kao moto, ispred svakog od sedam ciklusa, citatima o stradanju i tragizmu, istinitom poetskom riječju – svjedočanstvom – koja nisu samo uvod u naredni stradalno-patnički krug, već i potresno svjedočanstvo o tragizmu ovog prostora, odnosno uvid u dubinsko poniranje u neshvatljivu, neobjašnjivu, nedokučivu dramu kratkovječnog trajanja i tisućljetnog negiranja opstajanja i postojanja svega onog bivstva sa srpskim predznakom“, kazala je, između ostalog, Kralj.

„Glinska srijeda“ donosi pročišćenje od zemnog trajanja, od nepravdi počinjenih u ime onih koji upravljaju svijetom, od tavorenja i razaranja ličnog uporišta, zavičaja iz koga potiče pjesnik, donosi otvaranje ka spoznaji i oprostu za počinjeno, kazao je u svom izlaganju književnik Miljan Nikolić.

„Jezik pjesama Đorđa Brujića ogleda se u pronađenim, rijetkim spojevima pojmova iz svijeta zastalog na granici upamćenog govora, iz sjenika vrbe, huka ispod raklje, vječne nesanice i drugih zatomljenih mjesta u biću koja vode ka poznavanju govora kakvog danas rijetko srećemo u svakodnevnoj razmjeni informacija, slojevitog i višeznačnog spektra čulnosti datog u autentičnoj poetici ovog pjesnika srpskog jezika. Brujić svjesno u svojoj zreloj fazi poseže za klasičnim pjesničkim oblicima, nastojeći da svom izrazu tako podari oblik i formu koja jezik ustrojava na višem redu semantičke organizacije, kao svojevrsan čin otpora sve većoj proizvoljnosti u savremenoj upotrebi govora“, rekao je Nikolić.

Na kraju tribine autor Đorđe Brujić se zahvalio učesnicima koji su govorili o njegovoj poeziji, kao i dr Momčilu Vuksanoviću, predsjedniku UO Konferencije srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, koja i organizuje Akademske tribine, zatim Srpskom nacionalnom savjetu Crne Gore, Književnoj zadruzi Srpskog narodnog vijeća iz Podgorice, čiju je nagradu za najbolju knjigu godine nedavno dobio.

„Knjiga „Glinska srijeda“ je asocijacija na Eliotovu „Čistu sredu“, odatle je potekla ideja da je ovako nazovem. Zašto? Zato što je svake srijede u Glini održavan vašar na kom su se okupljali Srbi Korduna i Banije i trgovali kao na svim mještanskim vašarima, i upravo na ta dva dana, utorak i srijedu, desio se ovaj pokolj od skoro 2.000 ljudi u crkvi u Glini, jer su ih tada pohvatali na licu mjesta. Ono što nisu uhvatili u Glini, pohvatali su po selima Korduna. Ja sam u ovoj knjizi nastojao da budem fotoreporter, ali sam zakasnio nekih 80 godina, pa sam krenuo da pišem, da kroz riječi oslikavam ono što sam od djetinjstva slušao u svojoj kući. Znači, želja mi je bila da kroz riječi donesem sliku“, kazao je Brujić.

Đorđe Brujić (Karlovac, 7. decembar 1967) srpski je književnik, pjesnik i književni kritičar. Studirao je srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu.

Bio je glavni i odgovorni urednik Studenta, časopisa studenata Filozofskog fakulteta u Petrinji, zamjenik glavnog i odgovornog urednika i urednik za poeziju časopisa za književnost Stvaranje iz Podgorice, urednik izdavačke djelatnosti Srpskog kulturnog društva Prosvjeta iz Zagreba, urednik i novinar u dnevnim novinama Pobjeda, Dan i Glas Crnogorca iz Podgorice, Politika i Tanjug iz Beograda, urednik je u magazinu Srpske novine iz Podgorice.

Poeziju, oglede i književnokritičke tekstove objavljivao je u dnevnim novinama, periodici i elektronskim publikacijama: Letopis Matice srpske, Književne novine, Trag, Koraci, Stvaranje, Prosvjeta, Srpski glas, Ljetopis SKD Prosvjeta, Dometi, Književnost, Jedinstvo iz Prištine, Dan, Pobjeda, Glas Crnogorca, Srpske novine iz Podgorice, Srpski jug, Balkanski književni glasnik, Slovo, Ovdje, Svetigora, Naše slovo, Dnevnik, Narodni srpski kalendar SKD Prosvjeta Zagreb.

Dobitnik je nagrada: Dragan Kordić SKD Sava Mrkalj, nagrade Stvaranja, Vidovdanske nagrade UKCG, Uspenjske nagrade UKRS, Luka Milovanov SPKD Prosvjeta Republika Srpska, Povelje za knjigu godine, Hrišćanske povelje HANU – Podgorica, nagrade Udruženja novinara Crne Gore i drugih nagrada, povelja i priznanja.

Član je Matice srpske iz Novog Sada, Udruženja književnika Crne Gore, Srpske književne zadruge iz Beograda, Udruženja književnika Republike Srpske, redakcije Književnih novina iz Beograda, Udruženja novinara Crne Gore i Saveza novinara Srbije i Crne Gore.

Djela su mu prevođena na ruski, francuski, engleski, albanski, makedonski, bugarski i rumunski jezik.

Podsjetimo, Akademske tribine, uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, organizuje Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona.

Tekst: Saša Jevrić

Foto: Bojan Bulatović