Doseljavanje na Baniju– Dana 11.8.1693. petrinjski kapetan Franjo Erdedi dodijelio je zemlju kod potoka Graduse Mrđenu Dukiću i Vasilju Klipi.
PRVI TALAS (1683-1703.) – iz Pounja i sa Kozare
„Za vrijeme velikog rata 1683-1699. očišćena je i Banija od Turaka. Udružena vojska cara i kralja Leopolda prodre pobjedonosno i u ove krajeve.. Glavni zapovjednik carske vojske, vojvoda Badenski, svojim proglasima pozove hrišćane, što bijahu pod Turcima po Bosni i po Bosanskoj Krajini, da ustanu na svoje stare krvnike i da pristanu uz hrišćansku vojsku. Tako je radio i tadašnji hrvatski ban, Nikola Erdedi. I bosanska Raja jedva dočeka ovu priliku, da se digne na Turke i da im se osveti za učinjena krvopilstva…
Ovako pojačana carska vojska srpskijem dobrovoljcima, osvoji od Turaka 16.8.1688. glavni grad turske Krajine – Kostajnicu, pa tijem osvoji ne samo donju Baniju, između Une i između Kupe, nego prodre duboko preko Une u Bosnu i osvoji na pet sati od Une sve zemlje s desne strane Une. U isto doba osvojeni su od Turaka i gradovi u gornjoj Baniji: Mala Kladuša, Vrnograč. Brekovica, Bužim itd. Karlovačkijem Mirom 1699. potpadne sva današnja Banija pod našu carevinu; međa je bila Una, a dalje gore Glina i Korana do na Karlovački Đeneralat. Sve, što je osvojeno s desne unske obale, povraćeno je nazad Turcima.
Sva turska Raja, i Srbi i nešto Hrvati, što su bili pod Turcima s ove strane Une, ostanu na ovoj strani, a oni, što su bili s one strane Une, po Kozari i po njenoj okolici, prijeđu također na ovu stranu i nasele se po Baniji pored i između svoje braće, koja su od prije tuda se naselila…
Kad je Novi otpao pod Turke, onda su i tamošnji Hrišćani svi prešlli na ovu stranu. Srblji se tada nasele Majskijem Poljanama, po Klasniću i po Žirovcu. Sve zemlje s desne unske obale, za pet sati u širinu, sa svijem ostanu puste, i morali su ih Turci na novo naseljavati, dovlačeći srpski narod iz daljijeh oblasti. Tako je naseljena donja Banija ili zemlje između Une i između Kupe pa već gore do Gline; i po zvaničnom izvještaju bečkog Ratnog Vijeća od 1701. naseljeno je tu srpsko-pravoslavnog naroda da 11.000 duša.“
DRUGI TALAS (1737-1739.) – iz Pounja i sa Kozare
„Kao saveznica mletačka zarati se naša carevina sa Turcima opet 1716. godine. Rat ovaj dovršen je mirom u Požarevcu 21.6.1718. god. Tada je dobila Banija sav onaj kraj na desnoj obali unskoj od Glinice pa do ušća unskog u dužinu, a u širinu sve do iza Kozare.
A poimence pripala su tada Baniji ova mjesta: Stari Jasenovac sa planinom Kozarom i sa pustijem selima: Demirovcem i Gunjevcem; Stara Dubica sa 16 opustošenijeh sela; Kostajnica s 3 kule: Slabinjska, Drenovačka i Karabašićeva kula; Novi sa cijelom svojom okolinom, u kojoj bijaše 10 opustjelijeh sela. Od kotara starodubičkog i novskog budu zaokružena dva krajiška kotara (kompanije), i to: jedan u Kozarcu, a drugi u Dobliniću.
U ova vojvodstva povrve Srblji iz unutrašnje Bosne, ispod Turaka, i smjeste se po pustijem selima, koja im vlasti rado ustupiše, samod a brane među od Turaka, kao i ostala im braća na ovoj strani…
Godine 1736. bukne na novo rat sa Turcima, koji se dovrši mirom u Biogradu 1739., gdje je zaključeno, da se oba bosanska kotara i opet ustupe Turcima, jer rijeka Una, po svojoj srijedi, postade na novo međa između obje carevine.
Tad sav srpski narod, što je bio u tijem kotarima, preseli skupa sa svojim vlastima na ovu stranu i razmjesti se po Baniji, pored i između svoje braće, što se od prije tuda naseliše. Tada se umnože srpske naseobine po sumeđi, onda osobito u prvo-banskoj regimenti oko Gline i više Gline, a neki rojevi prostrli su se po Utinji i po Vojniću, u Karlovačkom Đeneralatu.“
TREĆI TALAS (1788-1791.) – iz Pounja i sa Kozare
„Za cara Josifa II. godine 1788. zarati se opet naša carevina sa Turcima. Rat je trajao tri godine i svršen je mirom, ugovorenijem u Svištovu 4.8.1791. tada je opet premicata međa na našoj sumeđi u ovome vladičanstvu. Naša krajina dobila je tada drežnički i cetinski kotar, a međa na otočko-ličkoj sumeđi premaknuta je na Unu i već na liniju, koja se do danas održala…
Još prije nego je rat bunkuo, srpsko-pravoslavni bački vladika, Jovan Jovanović, a prije je bio (1784-1786.) ovdašnji vladika – zađe po srpskom narodu i stane ga nagovarati, da ustane na Turke, dok im naša carevina rat oglasi…
Kad je vladika u Srbiji digao Srblje na oružje, dođe i ovamo u Baniju, pa sa protom kostajničkim Jovanom Popovićem, pobuni tursku Raju u Pounju, da se digne na oružje i da sa ženama i sa nejači bježi na ovu stranu. Srblji poslušaju vladiku i protu; dignu se na oružje i odmah još iste 1788. godine, prije nego je rat i otpočeo, prijeđe na ovu stranu u Baniju 428 srpskijeh porodica. Ono ljudi što bi za oružje i za boj, stupi na mah kao dobrovljci u redovnu vojsku graničarsku, u nadi da će ognjišta osloboditi od Turaka…
U banske regimente preselilo je još prije rata, kako već navedosmo, 428 porodica; a čim je primirje ugovoreno, prijeđe na Baniju još 818 porodica. Svega naroda moglo je biti bliže 15.000 duša. Jedan dio ovoga naroda popuni sela i zaseoke, što se od prije naseliše po Baniji; drugi dio naseli na svijem nova sela, osobito na sumeđi, a što se ne moglo smjestiti po Baniji, ono smjeste vlasti po Karlovačkom Đeneralatu, a nešto i u Provincijalu.“
[1]
Popisi stanovništva i broja kuća (1768-2011.)
| Godina popisa | Mjesto | Broj kuća | Broj stanovnika |
| 1768 | Gradusa Velika | 55 | / |
| 1857 | Gradusa Velika | 365 | |
| 1869 | Gradusa Velika | 402 | |
| 1880 | Gradusa Velika | 479 | |
| 1890 | Gradusa Velika | 550 | |
| 1900 | Gradusa Velika | 653 | |
| 1910 | Gradusa Velika | 745 | |
| 1921 | Gradusa Velika | 709 | |
| 1931 | Gradusa Velika | 772 | |
| 1948 | Gradusa Velika | 594 | |
| 1953 | Gradusa Velika | 639 | |
| 1961 | Gradusa Velika | ‚600 | |
| 1971 | Gradusa Velika | 532 | |
| 1981 | Gradusa Velika | 484 | |
| 1991 | Gradusa Velika | 430 | |
| 2001 | Gradusa Velika | 37 | 68 |
| 2011 | Gradusa Velika | 46 | 87 |
[2]
Rodovi
– Abramovići, slave Sc. Đurđa
– Bajići, slave Sv. Lazara – Lazarevu subotu
– Bekići, slave Sv. Jovana
– Bogojevići (Bogovići), slave Sv. Lazara – Lazarevu subotu
– Bogunovići, slave Sv. Jovana
– Bojčetići, slave Sv. Nikolu
– Vlatkovići, slave Sv. Nikolu
– Vujčići (Vujičići), slave Sv. Nikolu
– Vukadinovići, slave Sv. Đurđa
– Vukotići, slave Sv. Nikolu
– Vučkovići, slave Sv. Jovana
– Glodići (Bosnići), slave Sv. Nikolu
– Davidovići, lsave Sv. Đurđa
– Dragaši, slave Sv. Nikolu
– Dragovići, slave Sv. Nikolu
– Dukići, slave Sv. Nikolu
– Đurđevići, slave Sv. Jovana
– Žice, slave Sv. Đurđa
– Janići, slave Sv. Nikolu
– Jasnići, Slave Sv. Nikolu
– Klipići, slave Sv. Nikolu
– Kovjanići, lsave Sv. Đurđa
– Korasići, slave Sv. Panteliju
– Kosovići (Kosojevići), slave Sv. Nikolu
– Lalići, slave Sv. Nikolu
– Lončarevići, slave Sv. Đurđa
– Milići, slave Sv. Nikolu
– Novakovići, slave Sv. Đurđa
– Popovići, slave Sv. Lazara – Lazarevu subotu
– Pupići
– Raketići, slave Sv. Jovana
– Ranići, slave Sv. Nikolu
– Sumenići, slave Sv. Đurđa
– Trbojevići, slave Sv. Nikolu
– Cvijakići, slave Sv. Đurđa
– Čavići
NAPOMENA: podatke o rodovima i krsnim slavama dao mi je naš proslavljeni književnik i pjesnik Nikola Vujčić, kome se ovom prilikom zahvaljujem.
Crkvene knjige
Knjiga krštenih
Parohija Velika Gradusa (1834. godina)
– rođeno žensko dijete, Ana, 14.1.1834. godine, otac Jovan Raketić, mati Marija, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 14.1.1834.;
kum je bio Vasilije Čavić iz Velike Graduse;
– rođeno muško dijete, Isidor, 4.2.1834. godine, otac Jovan Dukić, mati Stana, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 4.2.1834.;
kum je bio Vasilije Mirilović iz Sjeverovca;
– rođeno žensko dijete, Vasiliska, 10.2.1834. godine, otac Prokopije Vojinović, mati Angelina, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 11.2.1834.;
kum je bio Mihailo Cvijetanović iz Sjeverovca;
– rođeno muško dijete, Aleksej, 16.2.1834. godine, otac Atanasije Novaković, mati Pavlija, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 18.2.1834.;
kum je bio Vasilije Čavić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Ana, 17.2.1834. godine, otac Georgije Bogojević, mati Vasilija, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 18.2.1834.;
kum je bio Marko Žica iz Velike Graduse;
– rođeno muško dijete, Kuzman, 3.3.1834. godine, otac Stefan Bekić, mati Ružica, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 4.3.1834.;
kum je bio Stojan Pauković iz Paukove Male;
– rođeno žensko dijete, Marija, 3.3.1834. godine, otac Gavrilo Volarac, mati (ne mogu rastumačiti) žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 4.3.1834.;
kum je bio Ignjatije Bekić iz Velike Graduse;
– rođeno muško dijete, Jovan, 6.3.1834. godine, otac Stefan Klipić, mati Ekatarina, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 7.3.1834.;
kum je bio Simeon Dragojević iz Sjeverovca;
– rođeno muško dijete, Jovan, 18.3.1834. godine, otac Teodor Ranić, mati Pavlija, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 18.3.1834.;
kum je bio Georgije Klipić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Ekatarina, 1.4.1834. godine, otac Georgije Dragojević, mati Ekatarina, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 2.4.1834.;
kum je bio Vasilije Čavić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Julijana, 8.4.1834. godine, otac Teodor Klipić, mati Angelina, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 8.4.1834.;
kum je bio Jevrem Jasnić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Ekatarina, 8.4.1834. godine, otac Grigorije Bogojević, mati Marija, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 8.4.1834.;
kum je bio Aleksej Jasnić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Eva, 8.4.1834. godine, otac Jakov Banjeglav, mati Ekatarina, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 8.4.1834.;
kum je bio Teodor Knežević iz Sjeverovca;
– rođeno muško dijete, Georgije, 20.4.1834. godine, otac Teodor Jasnić, mati Jagoda, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 23.4.1834.;
kum je bio Stojan Vujčić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Ekatarina, 30.4.1834. godine, otac Marko Kosojević, mati Vasilija, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 30.4.1834.;
kum je bio Maksim Radujković iz Velike Graduse;
– rođeno muško dijete, Nikolaj, 12.5.1834. godine, otac Vasilije Čavić, mati ne mogu rastumačiti, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 13.5.1834.;
kum je bio Vasilije Vukanović iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Marija, 21.5.1834. godine, otac Georgije Klipić, mati Stana, žitelji Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 22.5.1834.;
kum je bio Vasilije Čavić iz Velike Graduse;
– rođeno muško dijete, Konstantin, 21.5.1834. godine, otac Ilija Kosojević, mati Jelisaveta, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 22.5.1834.;
kum je bio Mihajlo Dukić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Sofija, 27.5.1834. godine, otac Nikolaj Dukić, mati Marija, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 27.5.1834.;
kum je bio Teodor Mirilović iz Sjeverovca;
– rođeno žensko dijete, Ana, 3.6.1834. godine, otac Pavle Pupić, mati Angelina, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 3.6.1834.;
kum je bio Stanko Klipić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Angelina, 1.7.1834. godine, otac Grigorije Biškupović, mati Milija ili Milja, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 1.7.1834.;
kum je bio Matej Deverdek iz Male Graduse;
– rođeno žensko dijete, Marija, 1.7.1834. godine, otac Dimitrije Knežević, mati Ana, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 1.7.1834.;
kum je bio Grigorije Biškupović iz Sjeverovca;
– rođeno žensko dijete, Ekatarina, 8.7.1834. godine, otac Georgije Cvijetanović, mati Todora, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 8.7.1834.;
kum je bio Vasilije Mirilović iz Sjeverovca;
– rođeno muško dijete, Mihailo, 8.7.1834. godine, otac GeorgijeKlisurić, mati Cvijeta, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 8.7.1834.;
kum je bio Simeon Novaković iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Mihailo, 17.7.1834. godine, otac Pavle Vučković, mati Stana, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 18.7.1834.;
kum je bio Stanko Klipić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Ana, 25.7.1834. godine, otac Petar Vujčić, mati Stana, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 25.7.1834.;
kum je bio Pavle Pupić iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Ekatarina, 5.8.1834. godine, otac Stojadin Klipić, mati Stana, žitelji Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 6.8.1834.;
kum je bio Luka Popović iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Marija, 28.8.1834. godine, otac Luka Knežević, mati Božica, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 28.8.1834.;
kum je bio Teodor Mirilović iz Sjeverovca;
– rođeno žensko dijete, Julijana, 2.9.1834. godine, otac Petar Kosojević, mati Marija, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 2.9.1834.;
kum je bio Kiril Klipić, iz Velike Graduse;
– rođeno muško dijete, Mihailo, 22.9.1834. godine, otac Nikolaj Knežević, mati Danica, žitelji Male Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 23.9.1834.;
kum je bio Vasilije Đerić, iz Paukove Male;
– rođeno muško dijete, Georgije, 6.10.1834. godine, otac Simeon Mirilović, mati Marija, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 7.10.1834.;
kum je bio Teodor Janić, iz Sjeverovca;
– rođeno muško dijete, Mihailo, 6.10.1834. godine, otac Teodor Janić, mati Marija, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 7.10.1834.;
kum je bio Rafailo Mirilović, iz Sjeverovca;
– rođeno muško dijete, Jovan, 5.11.1834. godine, otac Vasilije Vuksanović, mati Marta, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 6.11.1834.;
kum je bio Luka Cvijakić, iz Velike Graduse;
– rođeno muško dijete, Mihailo, 10.11.1834. godine, otac Gavrilo Podrić, mati Marta, žitelji Male Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 11.11.1834.;
kum je bio Ilija Žica, iz Velike Graduse;
– rođeno žensko dijete, Julijana, 18.11.1834. godine, otac Filip Klipić, mati Ana, žitelji Velike Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 19.11.1834.;
kum je bio Kiril Vukadinović, iz Svinice;
– rođeno žensko dijete, Angelina, 5.12.1834. godine, otac Teodor Dukić, mati Milica, žitelji Male Graduse;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 6.12.1834.;
kum je bio Grigorije Kresojević, iz Male Graduse;
– rođeno žesnko dijete, Ana, 6.12.1834. godine, otac Vasilije Knežević, mati Sava, žitelji Sjeverovca;
kršenje obavio jerej Sava Bamburać u hramu Svete Trojice u Velikoj Gradusi, dana 7.12.1834.;
kum je bio Josif Stanić iz Starog Sela;
[3]
Literatura:
[1] Radoslav Lopašić, Spomenici hrvatske Krajine (knjiga III), Zagreb, 1889.; Manojlo Grbić, Karlovačko vladičanstvo, Karlovac, 1891-1893.
[2] Manojlo Grbić, Karlovačko vladičanstvo, Karlovac, 1891-1893.; Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
[3] SPC, Crkvene knjige krštenih, vjenčanih i umrlih, 1834.
Podijelite vijest
Kontakt telefon Udruženja Banijaca
"Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja"