Kesten će biti naša maslina

PETRINJA - Raspravom na II. Okruglom stolu na temu „Pitomi kesten – što i kako dalje?“ još više učvršćuju svoje stečeno iskustvo i međusobne odnose na projektima pitomog kestena i u ovom procesu zajednički idu dalje partneri u ovim projektima; Grad Petrinja, Hrvatske šume UŠP Sisak, Hrvatski šumarski institut, Centar za šljivu i kesten i Udruga za ekologiju i razvoj „Put kestena“, jedan je od zaključaka ovog Okruglog stola koji je u suradnji s Gradom Petrinja organizirala Udruga za ekologiju i razvoj „Put kestena“. Na Okruglom stolu govorili su eminentni stručnjaci ovoga područja, a prisustvovali su i brojni gosti; predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Županije Sisačko-moslavačke, Agronomskog fakulteta i općine Lovran.

U ime domaćina Darinko Dumbović, gradonačelnik grada Petrinje, na samom početku pozdravio je goste i poželio dobrodošlicu te istaknuo: „Imamo odgovornost prema prostoru, prema prirodi i svom okruženju. Živimo u vremenu kada to pojedinci ne prepoznaju. Ovdje smo danas da budemo dio sadržaja poruke kako vratiti čovjeka, ne samo u prirodu, nego kako iz prirode izvući što su stvarne vrijednosti. Živimo u prostoru u kojem imamo bogom dana prirodna bogatstva. Ovim dajemo poruku zašto vrijedi ovdje živjeti, zašto ostati. Kesten je taj koji u budućnosti mora biti naša maslina. Mnogi u Europskoj uniji ne znaju da postoji, i nikada ga nisu jeli. To je proizvod koji možemo ponuditi Europskoj uniji i o kojem trebamo skrbiti.“ U svom obraćanju gradonačelnik Dumbović osvrnuo se na veliki aktualni problem s kojim se građani ovoga prostora bore, a to je mogućnost zbrinjavanja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori i dodao: „Hoće nam nametnuti nuklearni otpad na ovim prostorima i u budućnosti što bi trebala biti markica ne bi smjelo proći. Hvala vam što ste došli i što gradu Petrinji, svojim dolaskom, dajete potvrdu smisla opstanka na ovim prostorima.“

Grad Petrinja već je napravio prve korake u suradnji s općinom Lovran i kako je, naglasio gradonačelnik Dumbović, ovom prigodom su dogovorili sljedeće poteze koji u prvi plan stavljaju stol zdrave hrane i sve ono što obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu razmijeniti. S Alanom Sankovićem, načelnikom općine Lovran, Petrinju su posjetili i sudjelovali na Okruglom stolu i dr.sc. Željko Prgomet, profesor Veleučilišta u Rijeci i Ante Bristre, predsjednik udruge Lovranski marun. Naglasili su kako nastoje suradnju na temu pitomog kestena razviti na nacionalnoj razini te da se kesten mora valorizirati kao voćka a ne šumska biljka, a kad se gleda sa strane isplativosti kesten je puno isplativiji od smokve ili masline. Također, napomenuli su kako nema prerađivača kestena u Hrvatskoj, osim nekoliko njih manjih, što je žalosno jer od kestena se može proizvesti više od 250 proizvoda. Načelnik Sanković zahvalio se gradonačelniku Dumboviću na pozivu za sudjelovanje na Okruglom stolu naglasivši kako maron i kesten povezuju ova dva grada i da će se suradnja produbiti kroz razmjenu iskustava i znanja.

U nastavku Okruglog stola, tijekom izlaganja i rasprava, o projektima na ovom području istaknuto je kako je projektima Pokusni nasad pitomog kestena i Prva ploha petrinjskog marona pokrenut dugoročni proces zaštite, oplemenjivanja i gospodarenja pitomim kestenom, ali istovremeno i proces zaštite prirode i okoliša. Polazeći od Programa zaštite i gospodarenja sastojinama pitomog kestena – dokumenta kojeg je 2009. godine donijela Sisačko-moslavačka županija u zajedništvu s Hrvatskim šumama i Hrvatskim šumarskim institutom, a koji je i temeljno polazište partnera u ovom procesu, kao i od ove kvalitetne i stručne rasprave s ovog Okruglog stola, predlaže se Gradu Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji da prirodno bogatstvo pitomog kestena na ovom području posebno vrednuje u strateškim razvojnim dokumentima (prostornim planovima i strateškim programima razvoja).

Isto se predlaže i Hrvatskim šumama da u svojim gospodarskim osnovama naglase važnost obnove i oplemenjivanja šuma pitomog kestena metodom konverzije panjače u sjemenjače, kao i metode i mjere predviđene citiranim programom Sisačko-moslavačke županije.

Projekt „Konverzija panjače pitomog kestena u sjemenjaču i visoku šumu“ aktualna je preokupacija partnera i na tom projektu se nastavlja intenzivan zajednički rad i dogradnja.

Udruga za ekologiju i razvoj „Put kestena“, Centar za šljivu i kesten i Hrvatski šumarski institut nastavljaju, u okviru projekta „Prva ploha petrinjskog marona“, realizaciju procesa uzgoja oplemenjenih sadnica pitomog kestena za potrebe obnove šume (prvih pet hektara šume Tješnjak-Vučjak) i za potrebe poticaja razvoja voćarstva.

Hrvatski šumarski institut nastavlja sa započetim istraživanjem na Pokusnom nasadu pitomog kestena do konačnog rezultata.
Partneri i ovom prilikom naglašavaju važnost financijske potpore (donacije) od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u projektima pitomog kestena.