Održan 4. Festival "ojkače" u Petrinji ?

PETRINJA - Na četvrtom Festivalu ojkače, održanom u subotu u Petrinji, nastupilo je 120 članova iz pjevačkih grupa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su pjesmom i plesom predstavili ojkalicu - ugroženu nematerijalnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a. Iako je riječ o najstarijem obliku dvoglasnog pjevanja na ovim prostorima koju izvode i Srbi i Hrvati, protiv Festivala ojkače u organizaciji petrinjskog pododbora SKD "Prosvjete" proteklih godina prosvjedovale su veteranske udruge. Usprkos plakatima koji su u subotu bili polijepljeni po centru Petrinje, s pozivom "Hrvati, Hrvatska vas zove. Petrinjci, zaustavimo mirnim protestom i hrvatskom pjesmom četničko orgijanje", ovogodišnji festival, koji je otvorio predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, prošao je bez incidenata.

- Ova pjesma nikoga ne mrzi. Pjevaju je i Hrvati i Srbi, ljudi bez obzira na razliku u vjeri i etničkoj pripadnosti, a koje povezuje štošta pa između ostalog i ova pjesma. Vi koji njegujete ojkaču time čuvate bogatstvo vašeg zavičaja priznato od velikog svijeta - rekao je Pupovac.

Nakon nastupa 15-ak pjevačkih grupa, pobjedu u kategoriji ojkače odnijela je muška izvorna pjevačka grupa "Adamova družina" iz pododbora SKD-a "Prosvjeta" iz Dvora, dok je u kategoriji pjevanja "na bas" pobijedila muška izvorna pjevačka grupa "Plitvice" iz Beograda. Stručni žiri posebno je istaknuo nastup folklorne dječje grupe pododbora "Prosvjete" iz Hrvatske Kostajnice zbog njihove odvažnosti i stimulacije za daljnji nastavak čuvanja tradicije.

Ovogodišnji Festival ojkače održan je pod pokroviteljstvom grada Petrinje, a financiran je i sredstvima iz državnog proračuna. Sredstva su osigurana preko programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina Savjeta za nacionalne manjine RH, čime je potvrđen njegov značaj za očuvanje, razvoj i nastavljanja njegovanja tradicije najstarijeg oblika dvoglasnog pjevanja.

- Vrijednost ojkanja je velika jer se prenosila s koljena na koljeno. Narod je pjevao u svi prigodama, na zborova, poljima, prelima, u svatovima. Pjesma je uvijek bila sveprisutna kod nas; svaki zaselak je imao svoju ojkaču, a pogotovo veća sela. Pjesma čini čudo, čovjeka rasterećuje, opušta i daje mu novu energiju - rekla je Mara Vilus, predsjednica petrinjskog pododbora SKD-a "Prosvjeta", i navela kako je cilj ove manifestacije revitalizacija te arhaične povijesne pjesme koju učesnici ovog festivala nastavljaju njegovati i čuvati, ali i podizati mlađe pjevače da se uključe u procese obnavljanja izvornog narodnog pjevanja.

Predsjednica predsjednica petrinjskog pododbora "Prosvjete" u razgovoru za "Portal Novosti" prisjetila se prijašnjih izdanja festivala i prosvjeda koji su ga pratili.

- Program prvog festivala prekinuli su nam kad su sa balkona pjevali "Oj hrvatska mati, nemoj tugovati", dok su na drugom festivalu prosvjednici donijeli zastavu NDH i jako psovali. Tih smo se godina kao članovi kulturnih društava sami nosili s problemima, ali smo zadnje dvije godine manifestaciju prijavili kao javni skup pa nas otad čuva policija. Lani smo Festival planirali održati u ljeto, ali smo ga zbog prijetnji odgodili te održali u oktobru - rekla je Vilus i dodala da je ojkača pjesma i Srba i Hrvata te drugih manjina koji pjevaju u društvu.

- Protivnici ojkače se bune jer im trebaju politički poeni, da se malo izdignu i okupe svoje članove. I tako iz godine u godinu, pa sam već postala imuna na provokacije. Protivnici ojkače ne razumiju pjesmu - rekla je ona.

Ovogodišnje izdanje Festivala ojkače posjetila je i Jelka Vukobratović, asistentica na odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu, koja je u Petrinju dovela deset studentica.

- Mi smo entomuzikolozi i u sklopu kolegija tradicijska glazba došli smo poslušati manifestaciju te vidjeti kako se gleda na tu vrstu baštine u Petrinji i šire. Zanima nas što je tu sporno, jer riječ je o zajedničkoj baštini. Prema UNESCO-u riječ je o vrsti glazbe u kojoj su sudjelovale sve etničke zajednice koje postoje na ovim prostorima - rekla je Jelka Vukobratović te najavila buduću suradnju na istraživanju sa petrinjskim pododborom i drugima društvima koja njeguju tu vrstu glazbe.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

 

Kopiraj link

 Kontakt telefon Udruženja Banijaca

 061 64 70 422