će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
Foto: SKD "Prosvjeta" DvorDVOR NA UNI - Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetog Savu, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Savindan se obilležava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva. Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovjekovne književnosti i zaštitnikom prosvjetnih ustanova.
U crkvi Svetog Georgija u Dvoru na Uni služena je liturgija kojoj je prisustvovao veliki broj vjernika među kojima je bilo puno školaraca. Nakon liturgije najmlađi članovi SKD "Prosvjeta" pododbor Dvor, recitovali su pjesmice posvećene Svetom Savi.
Sveti Sava je rođen kao Rastko Nemanjić. Bio je raški plemić iz vladarske porodice Nemanjića, uticajni diplomata, prvi srpski prosvjetitelj i arhiepiskop autokefalne srpske Žičke arhiepiskopije, diplomata, zakonodavac, književnik i hodočasnik.
Vjerovanja i običaji
U mnogim krajevima se ovaj praznik proslavlja vrlo svečano i prije njega se postilo sedam dana.
Mnoge zanatlije u Srbiji smatrale su Svetog Savu svojim zaštitnikom i uzimale njegov dan za esnafsku slavu. Uz to, i pastiri su ga smatrali svojim zaštitnikom, pa su mnogi običaji vezani za današnji praznik u vezi sa vukovima i stokom.
Postoji mnogo narodnih vjerovanja u vezi sa Savindanom, među kojima i to da ako na Svetog Savu grmi, desiće se važni događaji.
Još jedno vjerovanje kaže i da se pred ovaj dan stoka ne sme tjerati u šumu jer će inače sve postradati od vukova.
Uz to, danas ništa ne bi trebalo raditi oštricama i sečivom kako bi vukovima čeljusti ostale sklopljene. Vjerovanje nalaže i da žene danas ništa ne treba da boje u crveno kako vukovi ne bi poklali stoku.
Ime Svetog Save nose mnogi toponimi, kao što su Savina, Savinica, Savina voda, Savina greda, Savina stopa, Savin izvor, Savin potok, Savina strana, Savin kuk, Savino počivalo.
