će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
ZAGREB - Iako je u Zagrebu dovršen spomenik žrtvama nacističkog i ustaškog terora, smešten u blizini glavne železničke stanice, već godinu dana je prekriven neprozirnim materijalom i niko ne zna kada će biti otkriven. Spominje se april, mesec koji se veže i za osnivanje NDH, 10. tog meseca, 1941. godine.
Spomenik žrtvama ustaškog režima, pre svega Jevreja i Srba iz vremena NDH, urađen je za vreme mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića. Oko spomenika postoji i problem njegovog imena. Jevrejska zajednica traži da to bude spomenik žrtvama iz NDH, a ne spomenik žrtvama Holokausta, što je bila ideja onih koji su ga inicirali. Jevrejska zajednica je više puta protestovala zbog tog "zvaničnog" naziva, tvrdeći da spomenik Holokaustu treba da bude u Berlinu, a ne Zagrebu. Nije još dogovoreno ni šta će da piše na tabli uz spomenik.
Predsednik Jevrejske opštine Ognjen Kraus uporno traži da naziv bude "spomenik žrtvama ustaškog terora ili žrtvama NDH", obrazlažući to činjenicom da je u NDH režim sistemski ubijao Jevreje, Srbe, Rome, kao i sve druge naprijatelje marionetske države. "Jevrejska zajednica ne može da prihvati spomenik za šest miliona Jevreja ubijenih u svetu kao da se to događalo negde drugde", smatra Kraus.
I mnogi istoričari se slažu da nema nikakvog smisla da zagrebački spomenik ima uopšten naziv, kao da zločina nije bilo baš tu, na zagrebačkom kolodvoru, odakle su nesrećni ljudi prevoženi u logore, gde su ubijani. Spomenik mora jasno ukazati, tvrde istoričari, da je ustaški režim sprovodio genocid i masovne zločine.
Predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, za sada, ćute.
"Za dom spremni" netaknut
Zamrla je i inicijativa koju je vodio Ognjen Kraus u ime Jevreja u Hrvatskoj da se zakonski onemogući javno isticanje ustaškog pozdrava "Za dom spremni". U proteklih šest meseci, kako je krenula inicijativa, nijednog sastanka u hrvatskoj vladi na tu temu nije bilo.
- Ako se stvari oko "Za dom spremni" ne reše skoro, neće se nikada rešiti - smatra Kraus. - "Za dom spremni" se ne upotrebljava samo u posebnim situacijama, nego se koristi svaka prilika bez ikakvih sankcija.