će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
DUBROVNIK - U Dubrovniku se zatire sve što je srpsko, pohrvaćivanje Srba vrši se falsifikovanjem istorije, pa je tako pravoslavni hram u centru tog grada nazvan "Crkva Svjetog blagovještenja" - pišu "Večernje novosti".
Na turističkim prospektima, koje je Hrvatska odštampala za katolički Božić i Novu godinu, svi nazivi srpskih ustanova u Dubrovniku su "prevedeni" na hrvatski jezik i nisu obilježeni kao pravoslavni.
Tako je pravoslavni hram u centru Dubrovnika nazvan "Crkva Svjetog blagovještenja", a crkva i groblje u Boninovu ostali su bez oznake da su srpski.
"Ne treba se čuditi falsifikovanju pravoslavnih i srpskih naziva, jer je u toku proces prohrvaćenja Srba u Dubrovniku", rekao je vjernik Dragan Drakulić koga su "Novosti" zatekle u porti Crkve Svetog blagoveštenja.
On nije znao da odgovori koliko Srba ima u Dubrovniku, navodeći da zvanično po popisu ima svega 1.164, a nezvanično oko 3.000, istakavši da se boje da se izjasne kao Srbi.
List navodi da su i dalje prisutne neprestane prijetnje i napadi na Srbe u Dubrovniku.
Srbi su u Dubrovniku i njegovom hercegovačkom zaleđu u Srednjem vijeku činili većinu, a u tadašnjoj Republici Raguzi i Dubrovniku govorilo se srpskim jezikom, ali je nova hrvatska država tu činjenicu pretvorila u tvrdnju da se govorilo latinskim.
Prema popisu austrijskih vlasti iz 1890. godine, od 9.713 stanovnika Dubrovnika, 5.283 je navelo da govori srpskim jezikom, dok nije bilo nijednog građanina koji je govorio hrvatskim.
Srpska pravoslavna Crkva Svetog blagoveštenja, kao glavna srpska ustanova i mjesto okupljanja dubrovačkih Srba, izgrađena je 1877. godine. Hrvatska država je posljednjih godina renovirala Srpsku pravoslavnu crkvu u Ulici od puča broj 8, ali je nastavila da izbjegava da naznači da su hram i Muzej ikona vlasništvo Srpske pravoslavne crkve.
Vlast je ugasila i dvije pravoslavne kapele koje su postojale u dubrovačkom zatvoru i bolnici.