PLAŠKI - Općina Plaški, iako jedna od najsiromašnijih u Hrvatskoj, aktivno se uključila u provođenje mjera pronatalitetne politike. Za rođenje djeteta roditelji će ove godine dobivati po 5.000. kuna. To je pomoć za opremanje novorođenčadi i za hiljadu kuna je viša nego što je iznosila posljednje tri godine i čak 3.500. kuna više nego što se dodjeljivalo do 2014. godine. Ovogodišnja pomoć je tako skoro tri i pol puta veća od one koju roditeljima za novorođenče daje Grad Karlovac (1.500 kuna). - Ovo smo učinili kako bismo pridonijeli povećanju nataliteta. Općinski budžet je vrlo skroman i u mogućnosti smo samo dati ovu naknadu nadajući se da ćemo u skoroj budućnosti moći učiniti nešto više. Prioritet u radu nam je rješavanje brojnih problema infrastrukture i njeno što veće poboljšanje jer će to omogućiti ostanak ljudi u Plaškom, pa možda i neke druge navesti da se ovamo vrate. Nakon toga bi se još više posvetili mjerama pronatalitetne politike - rekao je Pero Damjanović (SDP), načelnik općine.
Ovaj trošak i nije golem kada se u obzir uzme da je Općina lani isplatila svega devet pomoći za novorođenčad. U ovogodišnjem budžetu je za tu namjenu predviđeno 70 hiljada kuna uz pretpostavku da će se roditi četrnaestoro djece. Ako bude potrebno, rebalansom budžeta će se osigurati i dodatna sredstva. Za 2019. godinu, kaže Damjanović, iznos pomoći roditeljima novorođenčadi će se skoro udvostručiti i iznosit će 9.000. kuna. Potpori valja pribrojiti onu Karlovačke županije, koja iznosi dodatnih 1.500 kuna.
Kako su nakon višegodišnje opstrukcije lani napokon usvojene izmjene i dopune Statuta općine usklađene sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u pogledu ravnopravne upotrebe srpskog jezika i ćiriličnog pisma, zanimalo nas je kada će se te izmjene Statuta implementirati u praksi. Načelnik Damjanović kaže da će kroz tjedan - dva na zgradu općine biti postavljeni dvojezični natpisi i ploče te izražava nadu da će ostale državne institucije i javna poduzeća ispuniti odredbe općinskog Statuta, staviti dvojezične natpise i ploče kao i da će Hrvatske ceste postaviti dvojezične nazive mjesta dok bi o nazivima ulica brigu trebala preuzeti sama općina.
Obaveza je općinskog vijeća, načelnika i srpske zajednice da o izmjenama Statuta obavijeste sve državne institucije i javna poduzeća te da od njih zahtijevaju da svoje ploče na zgradama usklade sa Statutom u smislu dvojezičnosti. Najvjerovatnije od svega toga i implementacije neće biti ništa jer državna tijela i javna poduzeća naprosto ignoriraju izmijenjene općinske Statute i ne čine ništa, a morali bi.
Krnjak je bila prva općina u zapadnom dijelu Hrvatske koja je uskladila svoj Statut, iza nje i općina Vojnić, prije više od deset godina, ali se od tada ništa nije dogodilo osim što su same općine Krnjak i Vojnić naručile i platile ‘dvojezične’ ploče na svojim zgradama. Možda tako, na sveopće iznenađenje, ne bude u slučaju Plaškog, ali vodstvo općine treba poslati zahtjeve obaveznicima te učiniti prvi korak i napraviti dvojezične nazive ulica i trgova. Inače, u Plaškom je podjednak broj naseljenih Hrvata iz BiH i Srba starosjedilaca i povratnika.
"Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja"