Ličani u rezervatu

DONJE KOSINJE - Imam trideset metara prostora za šetnju u dvorištu kuće, a da ne upadnem u vodu. Podrumi u obje kuće su mi poplavljeni, valjda voda neće stići do kata, kamo se nas devetero iz familije sklonilo. Zalihe hrane i pitke vode pomalo se troše, ali nitko tko nema čamac ne usudi se krenuti u nabavku namirnica u Gospić ili Perušić. Službe nam pomažu koliko mogu, od HEP-a smo dobili agregat za struju. Vode je tek pola metra manje nego što je to bilo za velike poplave 2010. godine - govori za "Portal Novosti" Milan Rast iz Donjeg Kosinja.

U Kosinjskoj dolini, koja je ponovno postala veliko jezero, pedesetak kuća u šest naselja potpuno je poplavljeno. Vojska i Gorska služba spašavanja pomažu ljudima. Pa ipak, rijeka Lika, nabujala od topljenja snijega i slijevanja oborinskih voda s Velebita, u srijedu je stagnirala. Najprije je zahladilo, što pomaže u zaustavljanju daljnjeg podizanja nivoa vode, ali se u isto vrijeme očekuje i zatopljenje, pa se strahuje od novog belaja. No stameni Ličani iz Kosinjske doline, baš poput Indijanaca iz kakvog američkog rezervata, naviknuti su na kretanje čamcima i držanje glave iznad vode. Naš sugovornik kaže da je šteta jako velika jer su uništeni i usjevi. Smatra da se ovakve poplave mogu izbjeći, samo da državi profit nije iznad ljudi. Kosinjske su poplave zbog enormne akumulacije vode, naime, zgodna prilika za ekstraproizvodnju i prodaju električne energije.

- Država zarađuje od poplava u Kosinju. Prije više od deset godina zatvoren je ulaz u prirodni ponor rijeke Gacke, gdje bi se voda iz te rijeke, ali i višak vode iz Like mogao usmjeriti dalje u Švičko jezero u općini Otočac. To je bilo predviđeno još 1960-ih za izgradnje akumulacije i umjetnog jezera Kruščica - tvrdi Milan Rast.

Bilo kako bilo, od 4.500 nekadašnjih stanovnika danas ih u Kosinju ima jedva tisuću. Sutra ih možda neće biti ni toliko jer su ljudi već upoznati s HEP-ovom investicijom izgradnje budućih brana Kosinj i Bakovac, čime bi se ondje stvorila nova akumulacija, a sela Mlakva, Poljan i Gradina u kojima žive Srbi, hrvatski Gornji Kosinj te zaseoci Podjelar i Sušanj bili potopljeni. U Studiji o utjecaju na okoliš za izgradnju hidroenergetskog sustava Kosinj/Senj, predstavljenoj lanjskog studenog u Perušiću, predviđeno je premještanje četiriju pravoslavnih i dvaju katoličkih groblja, crkava i spomen-kosturnice iz Drugog svjetskog rata iz Mlakve. No tamošnji stanovnici i dalje ne znaju koliko bi iznosila odšteta i pod kojim uvjetima bi zbog gradnje projekta morali zauvijek napustiti svoju djedovinu.

Sugovornik "Novosti" iz Mlakve, koji je želio ostati anoniman, kaže nam da stanje u tom selu nije toliko dramatično i da poplavu posljednjih dana gledaju uglavnom na televiziji.

- Imamo struju, cesta jest pregrađena, ali imamo šumski put, tako da to nisu teške okolnosti u usporedbi s onim što Kosinjani proživljavaju. Čuo sam da su neki iz Kosinja još prije ovih poplava napustili svoje kuće, snalazi se tko i kako može. E sad, moguće je da će se voda i dalje podizati, ali mislim da neće puno, odnosno da neće biti ništa gore nego što već jest. Najteže je ljudima kojima je voda poplavila kuće ili im to prijeti svakog časa. Kad bi voda narasla za još metar do metar i pol, i nama u Mlakvi počela bi plaviti kuće - kaže.

Što se tiče daljnjih razgovora na temu potapanja ovog kraja, njih ove godine nije bilo. No upozorava naš sugovornik, aktualna poplava mogla bi ponovno pokrenuti i ubrzati stvari. Samo da sve na kraju opet ne završi na štetu ljudi iz Kosinjske doline.