će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
NOVI SAD - „Sava Mrkalj – filolog, patnik, pjesnik“ naslov je predavanja koje će prof. dr Dušan Ivanić održati u četvrtak 16. novembra 2023. godine u 12 časova svečanoj sali Matice srpske u Novom Sadu. Organizatori Matica srpska, odnosno njen Krajiški odbor i Zavičajno udruženje „Sava Mrkalj“ na ovaj način će obeležiti jubilej, 240. godina od rođenja srpskog filologa i pjesnika, reformatora srpske ćirilice i jeziak Save Mrkalja koji je 1783. rođen u Sjeničaku na Kordunu, a umro 1833. godine u Beču.
Pozdravnu reč će kako je predviđeno uputiti predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić i predsednica Zavičajnog udruženja „Sava Mrkalj“ Zorica Vlajnić. U umetničkom delu programa stihove Save Mrkalja će recitovati Nikola Rausavljević. Ovaj događaj je upriličen u okviru ciklusa „Jesen Krajine u Matici srpskoj“. U ovoj najstarijoj i vodećoj srpskoj književnoj, kulturnoj i naučnoj instituciji deluje Krajiški odbor čiji predsednik je upravo prof. dr Dušan Ivanić.
Sava Mrkalj je bio među prvim reformatorima srpske ćirilice, tako što je sa 46 slova, reformisao na 29, od kojih su 24 slova u upotrebi u današnjoj srpskoj azbuci. U svom delu „Salo debeloga jera libo azbukoprotres“ štampanom u Pešti 1810. godine zalagao za reformu tadašnjeg, narodu teško razumljivog pravopisa i tražio primenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku i pravilu "piši kako govoriš".
Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebljujući Mrkaljevu azbuku napisao: “Ja sada ovdje, imajući za namjerenje uspjeh srpskoga knjižestva, ne mogu druge azbuke upotrebiti nego Merkailovu, jerbo za srpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove”. Mrkalj je bio i pesnik i smatra se začetnikom jamba u srpskoj poeziji. Najmanje tri njegove pjesme uvrštene su u antologije srpskog pesništva.