Pokrenut projekat Spomen - kuće Savi Mrkalju u Sjeničaku

Posle višegodišnjih priprema u Sjeničaku na Kordunu su krenuli sa realizacijom projekta Spomen-kuće Savi Mrkalju. Sjeničarci, pokretači ove ideje očekuju da će u prvoj fazi „riješiti papire“ odnosno izraditi glavni porjekat i obezbjediti dozvole od lokalnih vlasti, kao i započeti sa građevinskim radovima. Za to su nepohodni dobrovoljni novčani prilozi i dobrovoljni rad pa je upućen apel Sjeničarcima, Kordunašima i njihovim prijateljima da se uključe u akciju. Najviše se očekuje od Sjeničaraca koji žive širom svijeta i koji su tokom više genracija pohađali osnovnu školu u Sjeničaku koja je nosila naziv po Savi Mrkalju.

Postoje i obećanja da će se u toku radova uključiti srpske organizacije u Hrvatskoj kao i Ministarstvo kulture i Uprava za dijasporu Republike Srbije. Od njih se očekuje da Spomen-kuću posvećenu ovome pomalo zaboravljenom srpskom filologu i pesniku prepoznaju kao projekat od značaja za Srbe na Kordunu i u Hrvatskoj.

Predviđeno je da objekat bude i spomenik autohtone arhitekture kuće-brvnare sa ganjkom kojih je, nažalost, sve manje na Kordunu. U tu svrhu je u martu uz pomoć desetak donatora urađeno idejno riješenje, a zahvaljujući Darku Miriću, vlasniku preduzeća Darkom iz Novog Sada, kupljena je i kuća-brvnara. Prema projektu Spomen-kuća će biti postavljena pored crkve Svete Petke u Lasinjskom Sjeničaku, na mjestu gdje su nekada bili parohijski dom i škola u kojoj je Sava Mrkalj pre više od dva veka naučio prva slova. U okviru ovih radova uredila bi se i porta crkve i asvaltirao parking.

Projekat će biti realizovan u okviru mjesne parohije i voditi će ga nadležni paroh iz Karlovca Radoslav Anđelić uz pomć inicijativnog odbora kojeg čine Miroslav Juras iz Sjeničaka, Anđelko Mrkalj iz Kanade, Dragan Mrkalj iz Njemačke, Svetozar Dančuo, Slađana Đurić, Ljuba Bijelić i Petar Vlajnić iz SAD, koji pozivaju i druge Sjeničarce i Kordunaše širom svijeta da im se pridruže. Sve aktivnosti i uplate, kako najavlju, moći će da se prate u objavama na portalima i fejsbuk stranici grupe Sjeničak. Takođe je putem imejla na uvid dostupno i idejno riješenje.

Ideja je da ovaj objekat od 80 kvadratnih metara bude višenamjenski. U njemu će biti stalna izložba o djelu i životu Save Mrkalja i biće mejsto u kojem će se organizovali i drugi događaji iz kulture kao što su predstave, pjesničke i književne večeri i drugi skupovi do 100 posetilaca. Takođe će služiti i kao parohijski dom i za posluženja posle Bogosluženja, vjenčanja, slava i krštenja, kao i za daće posle sahrana. Pošto ovo selo nema adekvatne društvene prostorije u njemu bi se održavali sastanci mještana kao i druge slične aktivnosti.

Sava Mrkalj je rođen 1783. godine u Sjeničaku u tadašnjoj Vojnoj krajini, a umro je u Beču 1833. godine. Bio je prvi reformator srpske ćirilice i jezika, filozof, đakon, pjesnik i poliglota. Ondašnju ćirilicu, koja je imala 46 i više slova, sveo je na 29, od kojih je 25 u upotrebi u današnjoj srpskoj azbuci. U svom delu „Salo debeloga jera libo azbukoprotres“ objavljenom u Pešti 1810. godine tražio je primenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku i pravilu "piši kako govoriš". Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebio Mrkaljevu azbuku. Mrkalj je bio i pjesnik i smatra se začetnikom jamba u srpskoj poeziji. Neke od njegovih pjesama uvrštene su u antologije srpskog pjesništva.

S. Dančuo