će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
ZAGREB - U organizaciji Središnje knjižnice Srba u Hrvatskoj SKD Prosvjete, u ponedeljak, 20. novembra 2023. u dvorani biblioteke SKD "Prosvjeta" (Preradovićeva 18/1, Zagreb) s početkom u 13:00 sati. predavanje povodom 240. godišnjice rođenja filologa, književnika Save Mrkalja održaće dr sc. Duško Pevulja.
Duško Pevulja je profesor na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci na Studijskom programu srpskog jezika i književnosti. Bavi se istorijom i poetikom srpske književnosti. Obavljao je dužnost potpredsjednika „Društva nastavnika srpskog jezika i književnosti Republike Srpske“. Bio je glavni urednik književne revije „Zmijanje“ i časopisa za književnost i kulturu „Krajina“. Član je redakcije „Priloga nastavi srpskog jezika i književnosti“ i glavni urednik časopisa za filozofiju, filologiju, nauku i umjetnost „Srpski pregled“. Autor je mnogobrojnih knjiga i te ima izuzetno obiman kritičko – priređivački rad. Priređivač je zbornika "Sava Mrkalj - pjesnik i filolog" koji je 2018. godine izašao u Banja Luci.
Sava Mrkalj je bio među prvim reformatorima srpske ćirilice, tako što je sa 46 slova, reformisao na 29, od kojih su 24 slova u upotrebi u današnjoj srpskoj azbuci. U svom delu „Salo debeloga jera libo azbukoprotres“ štampanom u Pešti 1810. godine zalagao za reformu tadašnjeg, narodu teško razumljivog pravopisa i tražio primenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku i pravilu "piši kako govoriš".
Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebljujući Mrkaljevu azbuku napisao: “Ja sada ovdje, imajući za namjerenje uspjeh srpskoga knjižestva, ne mogu druge azbuke upotrebiti nego Merkailovu, jerbo za srpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove”.
Mrkalj je bio i pesnik i smatra se začetnikom jamba u srpskoj poeziji. Najmanje tri njegove pjesme uvrštene su u antologije srpskog pesništva.