Krajišnici iz Toronta ne zaboravljaju svoje izvorne običaje iz krajeva odakle su došli

Igre sa Banije, prvi ansambl Sloge

TORONTO - Krajiški Srbi koji su našli svoju novu otadžbinu i utočište u regiji kanadskog megapolisa Toronta, ne zaboravljaju svoje izvorne običaje, iz krajeva odakle su došli. To su potvrdili sadržajem održane Krajiške večeri, organizirane 3. februara ove godine u gradu Hamiltonu. Organizator ove šeste po redu zanimljive priredbe bila je Škola srpskog folklora Sloga iz ovog grada, a uz obilatnu pomoć roditelja polaznika ove škole i brojnih sponzora sa ovog prostora.

Igre sa KordunaDomaćini ove večeri upotpunili su bogati kulturni program nastupima svoja četiri plesna ansambla folklora,te ženskom i muškom pjevačkim Etno grupama. Brojna publika koja godinama prati aktivnosti ove škole, uživala je u prelijepom izvođenju folklornih koreografija sa igrama Korduna, Banije, Bosanske Krajine i Srbije. Ovom užitku doprinijele su originalno sašivene nošnje ovih krajeva, a koje su izradili rukovodioci škole.

Izvorna grupa Ćemer
Poseban dojam večeri izazvali su gosti večeri, pripadnici Srpskog društva Kordun Toronto, čija je izvorna muška pjevačka grupa Ćemer izvela nekoliko najstarijih izvornih pjesama Korduna, južno od Petrove gore, zvane ojkače. Grupa kordunaških žena u tradicionalnim izvornim narodnim nošnjama, koje su nosile njihove majke i bake, predstavila je publici nekadašnji drevni običaj sa Korduna, cijanje perja. Ovaj oblik druženja po selima kordunaških sela, uz seosko prelo, smatra se nešto kao najoriginalnije čime je ovaj narod upotpunjavao monolitnost zimskog seljačkog života, ne znajući da je to bio i izuzetan kulturni događaj.

Običaji čijanja perja na Kordunu
O značenju njegovanja izvornih kulturnih tradicija, kao što su jezik, pjesme. nošnje i narodni običaji, govorio je ovdašnji kulturni radnik i član Srpskog društva Kordun Toronto, Ilija Vujanović. Zahvalio je organizatoru i učesnicima programa na nezaboravu prema vlastitim kulturnim korjenima, koje je i UNESKO prepoznao, te običaje pjevanja kordunaške pjesme ojkače i sviranja na tamburici samici, stavio na svoju listu zaštite, kao nematerijalno kulturno naslijeđe Srba sa Korduna.

Borislav Daić, direktor Škole Srpskog folklora
Ukupan doživljaj upotpunjen je sadržajima brojnih krajiških specijaliteta, koje su organizatori nudili zadovoljnoj publici. Poslije ukusne i obilne večere i bogatog programa, prisutni su nastavili veselje i ples uz muziku orkestra Milivoja Dorontića, te harmonikaša Branka Glavaša i pjevača Mirka Petrinjca i Nikoline Vlašić. Direktor škole folklora Sloga, Boro Daić, biranim je riječima zahvalio publici i izvođačima programa, sponzorima i roditeljima djece koja plešu u Slogi. Napomenuo je da su vrata ove škole otvorena i za drugu djecu koja žele učiti folklor i pjesmu i pozvao roditelje da to iskoriste. Uputio je svima poziv da budu učesnici naredne sedme Krajiške večeri, koja je planirana za februar iduće godine.

Ženska Etno grupa Sloga
Naš ukupan dojam sa ovog druženje potvrđuje ozbiljnost programa kojeg ima ova škola. Potrebna čvrsta veza škole i roditelja djece, još jednom je dokazala da uspjeh mora doći, a da ovi susreti to izuzetno dokazuju. Također, izvorne pjesme i običaji koje godinama prezentiraju članovi Srpskog društva Kordun Toronto, zaslužuju svoju ulogu u ovakvim programima, i oni se ne smije jednostavno zaboravljati, već prenositi na mlađe generacije.

Ilija Vujanović