će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
BEČ - U Beču, u gradu u kojem je Sava Mrkalj proveo svoje poslednje godine života u sredu 15. maja 2024. godine biće izvedena monodrama koja priča o njegovom životu i djelu. I to nije jedina simbolika sa glavnim gradom nekadašnje Monahije, čiji je podanik bio ovaj filog i pjesnik. Jednočasovna predstava u izvođenju glumca Dejana Stojakovića biće izvedena u kampusu Univerziteta u centru Beču u arealu bečke bolnice u kojoj je 1833. Mraklj umro. I autorica djela koje nosi naziv „Slušaj kako govorim Sava Mrkalj“ je profesorica ovog univerziteta Gordana Ilić Marković. Ona je u najavi napisala da je Mrkalj „ceo svoj život posvetio sticanju znanja, pisanju i nadasve srpskom pismu i jeziku“ ističući da je monodrama „priča o umnom čoveku i proganjanom učenjaku“.
Ova monodrama do sada je igrana među pripadnicima srpske zajednice u nekoliko mjesta u Hrvatskoj uključujući i Karlovac nedaleko od kojeg je, u selu Sjeničak, Sava Mrkalj rođen 1783. godine.
Takođe je najavljena i premijera u Srbiji za poslednji dan maja u Kragujevcu.
Dejan Stojaković u liku Save Mrkalja Da podsjetimo Sava Mrkalj je bio među prvim reformatorima srpske ćirilice, koju je sa 46 slova, sveo na 29, od kojih je 25 slova u upotrebi u današnjoj srpskoj azbuci. U svom djelu „Salo debeloga jera libo azbukoprotres“ štampanom u Pešti 1810. godine zalagao za reformu tadašnjeg pravopisa i tražio primjenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku i pravilima „za jedan glas samo jedan znak“ i "piši kako govoriš".
Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebljujući Mrkaljevu azbuku napisao: “Ja sada ovdje, imajući za namjerenje uspjeh srpskoga knjižestva, ne mogu druge azbuke upotrebiti nego Merkailovu, jerbo za srpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove”.
Mrkalj je bio i pjesnik i smatra se začetnikom jamba u srpskoj poeziji. Najmanje tri njegove pjesama uvrštene su u antologije srpskog pjesništva.
S. Dančuo
Campus der Universität Wien (Hof 2) Spitalgasse 2, 1090 Wien