će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. GLAVNA NAGRADA IZNOSI 500€ Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
BEOGRAD - U bašti Muzeju Vuka i Dositeja u Beogradu u četvrtak 27. juna 2024. godine od 18 sati biće izvedena monodrama „Slušaj kako govorim – Sava Mrkalj“ autorke Gordane Ilić Marković u režiji Dušana Aškovića. Savu Mrkalja, reformatora srpske ćirilice i srpskog jezika, tumači gluma Dejana Stojaković. Monodrama je realizovana zahvaljujući ideji glumca Tihomira Stanića koji se za Mrkaljev život zainteresovao kada ga je igrao u seriji o Vuku Karadžiću.
Ulaznice za predstavu koja se igra u okviru ciklusa „Smotra muzejskog teatra“ po cijeni od 800 dinara mogu se kupiti onlajn pleko platforme tickets.rs i u svim Delfi knjižarama i ostalim prodajnim mestima.
Gotovo simbolički u „Vukovom domu“ nakon skoro dva veka gostovaće Sava Mrkalj. On i Vuk Stefanović Karadžić su bili savremenici. Vuk je preuzeo Mrkaljevu ćirilicu i principe reforme srpskog jezika, a sačuvao je i svesku sa Mrkaljevom pesmama. Danas se zahvljujući i tim sačuvanim stihovima Mrkalj smatra začetnikom jamba u srpskoj poeziji.
Da podsjetimo Sava Mrkalj je bio među prvim reformatorima srpske ćirilice, koju je sa 46 slova, sveo na 29, od kojih je 25 slova u upotrebi u današnjoj srpskoj azbuci. U svom djelu „Salo debeloga jera libo azbukoprotres“ štampanom u Pešti 1810. godine zalagao za reformu tadašnjeg pravopisa i tražio primjenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku i pravilima „za jedan glas samo jedan znak“ i "piši kako govoriš".
Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebljujući Mrkaljevu azbuku napisao: “Ja sada ovdje, imajući za namjerenje uspjeh srpskoga knjižestva, ne mogu druge azbuke upotrebiti nego Merkailovu, jerbo za srpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove”.
Mrkalj je bio i pjesnik i najmanje tri njegove pjesame uvrštene su u antologije srpske poezije. Rođen je 1783. godine u Sjeničaku na Kordunu, a umro je 1833. godine u Beču.