Srbi u Sloveniji već pune tri decenije uspješno čuvaju tradiciju i običaje!

Tri decenije uspješnog rada i postojanja su iza njih. Pred njima su novi programski zadaci, sve u želji da se uz izdašniju podršku institucija, rad Saveza profesionalizuje. Rekao je ovo predsjednik Saveza srpskih društava Slovenije Milan Glamočanin nakon veličanstvene svečane akademije posvećene tridesetoj godišnjici rada Saveza, koja je održana u Ljubljani.

- Htjeli smo najprije da se predstavimo na nešto drugačiji način. Mogu sa sigurnoššću da tvrdim da smo u tome uspjeli. Puna sala, nismo se stvarno nadali, da će biti toliko posjetilaca koji su to željeli vidjeti i ono što smo nekako pokušali iskombinovati – iskustvo starijih i entuzijazam mlađih. Mislim da smo na kraju napravili jedan program koji je bio za primjer. Po prvi put u istoriji smo udružili ansamble i pjevačke grupe. Uspjeli smo u tome da napravimo složno jedan zaista sjajan program i ovo bi trebao biti naš put, kako bi to trebalo izgledati u budućnosti, kazao je Glamočanin.

Svečana akademija posvećena tridesetoj godišnjici rada Saveza, bila je prilika da se podsjetimo kako je sve krenulo. Prije tri decenije nije bilo nimalo lako. Danas naprosto žanjemo plodove dugogodišnjeg vrijednog rada, veli Zlatomir Bodiroža, član Izvršnog odbora i jedan od utemeljivača Saveza.

Kud "Janj“ Strojice: Vjerni čuvar tradicije!

- Kao neko ko je od samog početka tu, nisam mogao ni slutiti da ćemo izrasti u ovakvu inistituciju iako je želja postojala. Vjerujte da ipak nismo vjerovali da ćemo u potpunosti uspjeti. Radost je to velika, a ono što je najradosnije je što su sve te brojne nagrade koje smo dobili, ni blizu nisu vrijedne kao to što smo uspjeli da prenesemo na mlađe generacije našu kulturu, vjeru i jezik, rekao je Bodiroža.

Trideset godina Saveza je veliki jubilej. Ovo bi trebala biti odlična odskočna daska za naredni period, za narednih 30 godina, zbori Mitar Vujnović predsjednik KD “Brdo” iz Kranja, koje je jedno od osnivača Saveza.

- Ja ću najprije reći da sam jedan od petorice delegata učesnika osnivanja Saveza srpskih društava Slovenije 1995. Godine. Mi tada nismo mogli ni zamisliti da ćemo uspjeti u namjeri da formiramo jednu moćnu i jaku krovnu organizaciju Srba u Sloveniji, kako bismo udruženi mogli realizovati kvalitetnije i veće projekte. A narednih 30 godina? Ja vjerujem da će doći do učlanjenja još nekih članica u rad Saveza, da ćemo postati još jači, kaže Vujnović.

Zahvaljujući upravo krovnom Savezu, društva, odnosno članice su imale priliku realizovati brojne kulturne projekte, saglasni su predstavnici gotovo svih društava koji danas čine Savez. Jednostavno, lakše je konkurisati za sredstva za projekte, a onda ih i realizovati.

- Puno radimo, putujemo, nastupamo. Da nije bilo krovnog Saveza sve bi bilo mnogo teže, zbori Cvjetin Nešković, predsjednik KUD “Sava” Hrastnik.

Pune 22 godine punom parom radi KUD “Sveti Nikola” iz Maribora. Uspjeli su kažu u namjeri da okupe Srbe iz tog dijela Slovenije te da se nametnu kvalitetnim kulturnim programima. Sve to dobrim dijelom zahvaljujući i Savezu, veli Srećko Marković, sekretar KUD “Sveti Nikola” Maribor.

- Sama činjenica da smo članica Saveza, puno nam znači. Mi se u Savezu dopunjujemo. Pomažemo. Nama iz Maribora nije ni najmanji problem otići u Kranj, Koper, Portorož, Novu Goricu, s kraja nak raj Slovenije, baš zbog toga što nas spaja to nešto, to zajedništvo, koje je došlo kroz Savez, kaže Marković.

Sam program tokom Svečane akademije bio je jako brižljivo pripreman, a publika je mogla uživati u koreografijama koje su često prekidani dugotrajnim aplauzima. Posebnu pažnju publike privukla je i mlada Klara Kovačič, iz Novog Mesta, Slovenka, otpjevavši “Vilu s Košara”.

- Ja sam Klara Kovačič i dolazim iz Novog Mesta. Danas ću na Svečanoj akademiji da pjevam “Vilu s Košara”. Da, ja sam Slovenka, ali Srbe i Srbiju volim svim svojim srcem, i volim da pjevam o Kosovu. To je naša sveta zemlja. Gledajte, iako sam Slovenka i dolazim iz Slovenije, ja se svim svojim srcem osjećam kao da dolazim iz Srbije i ja uvijek kažem da mi je duša – Srpska.

Najviše volim da pjevam pjesme o Kosovu, jer se tako osjećam kao da pjevam za te ljude sa Kosova i Metohije, kao da me oni svi čuju. Voljela bih da me prepoznaju. Uvijek pjevam sa velikom emocijom, a voljela bih da pjevam kao Danica Crnogorčević, zbori vidno pod emocijama Klara Kovačič.

Svečana akademija povodom tridesete godišnjice rada i postojanja Saveza, kruna je jednog uspješnog i sistemskog rada. Sada samo treba nastaviti u tom pravcu, jer cilj da se tradicija prenese na mlađe naraštaje je u potpunosti uspio.

- Nije bilo nimalo lako prije trideset godina, jer su Srbi na ovim prostorima od statusa naroda postali nacionalna manjina bez statusa. Ali i u tim teškim uslovima, mi smo se uspjeli izboriti, zahvaljujući Savezu, i aktivizmu ljudi koji su ga osnivali, činili, i koji i danas vrijedno rade, da sačuvamo našu kulturnu baštinu, da sačuvamo našu tradiciju, rekao je Krstan Šućur, predstavnik srpske zajednice i član Savjeta u Vladi Republike Slovenije.

Srbi u Sloveniji su nesumnjivo uspjeli u namjeri da sačuvaju svoju tradiciju i običaje. Nije to bio nimalo lako. Put je bio težak i trnovit, ali čini se da je upravo kao takav bio dodatni motiv da se uspješno pređe. Danas je stanje sassvim drugačije, Srbi u Sloveniji danas rade i žive u puno tolerantnijem društvu nego što je to bilo devedesetih, tako da je sasvim opravdano očekivati da će kroz neke naredne projekte, dokazati da su sastavni dio društva koji ima šta ponuditi i pokazati.

Ljubinko Spasojević; TOK TV Banjaluka