Gjuro Štula – jedan od prvih glinskih fotografa i knjižara

Među brojnim ličnostima koje su značajno obilježile društvenu povijest Gline važno mjesto zauzima fotograf i knjižar Gjuro Štula (1906.–1941.), pa ipak, njegovo ime danas je gotovo potpuno skrajnuto i zaboravljeno. Gjuro Štula rođen je 10. ožujka 1906. u banijskom selu Obljaj, smještenom petnaest kilometara od Gline.¹

Bio je oženjen Jelenom, rođ. Muždeka,s kojom je imao dvije kćerke, Biserku i Mirjanu. Povijesni izvori govore da je Štula prisutan u društvenom životu Gline već od 1930. godine, kada je svojim aparatom zabilježio postojanje Plesne škole u Glini.² Čini se da je upravo te godine otvorio svoju fotografsku radnju, koja se nalazila na prestižnoj lokaciji u glavnoj gradskoj ulici, nasuprot glinske Bogorodičine crkve. To potvrđuje i nedavno objavljena fotografija mase svijeta povodom svečanog posvećenja Bogorodičinih zvona iz listopada 1932. na kojoj se jasno vidi njegova radnja.³

Nema sumnje da je Štula bio sposoban obrtnik i poduzetnik, jer ubrzo otvara i vlastitu knjižaru, koja će narednih godina imati važnu ulogu u svakodnevnom životu glinskih građana. Iako u to vrijeme u Glini postoje dvije knjižare Vase Jakšića i Dragutina Golika, Štula ne posustaje, već marljivo radi i širi svoj posao.⁴ Početkom 1935. objavljuje oglase u kojima “preporuča cij. građanstvu, školama, općinama i učenicima svoje skladište pisaćeg, školskog i kancelarijskog materijala”, što očito govori da je njegova knjižara bila dobro opremljena.⁵ Premda je posvećen knjižarskim poslovima koji mu donose sve veće prihode, on i dalje vodi  otografsku radnju, a povremeno snima i razne događaje u Glini, primjerice, Pjevački zbor glinske gimnazije na kraju školske godine 1936/1937.

Malo je poznato da je Gjuro Štula bio veliki zaljubljenik u nogomet i jedan od najistaknutijih članova Glinskog športskog kluba (GŠK). Štoviše, njegov potpis nalazimo među osnivačima popularnog “Geška-a” 1933. godine.⁶ U vrijeme najvećih uspjeha glinskog nogometa, Štula je član uprave, a od siječnja 1939. i potpredsjednik kluba.⁷ Nije isključeno da je upravo njegovom
zaslugom nastao veći broj fotografija, koje prikazuju Glinski športski klub na utakmicama protiv vodećih petrinjskih, sisačkih i zagrebačkih klubova tog vremena.

Krajem 1930-ih Štula i dalje razvija svoj posao i u lipnju 1939. kupuje jednu od boljih kuća u glavnoj gradskoj ulici, na adresi Kralja Aleksandra br. 14.⁸ U prizemlju kuće otvara gostionu, koja ubrzo postaje jedno od najpopularnijih okupljališta mnogih Glinjana. Nije nevažno spomenuti da je u to vrijeme Glina bila gradić s preko 3.000 stanovnika, ali i važno središte relativno velikog kotara s preko 50.000 žitelja.⁹

Gledano iz današnje perspektive, Štulin najveći doprinos su njegove iznimno vrijedne razglednice Gline, koje nam pomažu da rekonstruiramo dobar dio nekadašnje urbane i povijesne jezgre ovog banijskog gradića.¹⁰ Prije svega, to su razglednice na kojima se nalaze dva najveća simbola tadašnje Gline – pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice i katolička crkva Sv. Ivana
Nepomuka.¹¹ No, Štula je snimao i druge gradske motive, poput gradskih ulica i trgova, uključujući gradski park, tzv. Šetalište. U objektivu njegovog fotoaparata našla se i nova glinska bolnica, kao i stara glinska gimnazija.¹² Zatim, tu je razglednica na kojoj se nalazi možda i najpoznatija državna ustanova u Glini – Dom maloljetnika.¹³ Pojedine istraživače sigurno će zanimati Štulina razglednica koja istovremeno prikazuje trgovačku radnju poznate židovske obitelji Vilim Kohn i brat¹⁴ i najveći novčani zavod tog vremena, Srpsku štedionicu d.d. u Glini.¹⁵ U svakom slučaju, riječ je o razglednicama koje dosad nisu bile poznate široj javnosti.