Dostupna knjiga o crkvi Svetog Spasa u Cetini
- Detalji
- Miloš Meljanac
- Kultura
- 58
Crkva Sv. Spasa u Cetini
Impozantne zidine srednjevekovne pravoslavne crkve Sv. Spasa u poddinarskom selu Cetini privlače brojne verske hodočasnike i znatiželjne turiste. Dodatno interesovanje izazivaju i drevni raštrkani stećci izmešani sa nagrobnim spomenicima novijeg datuma na mesnom pravoslavnom groblju koji okružuju svetinju.
U Cetini je vekovima živelo dominantno srpsko stanovništvo iz rodova: Barišić, Batica, Vuković, Gavran, Gargenta, Đukić, Marijan, Medić, Milaš, Četnik i Škrbić koji su sahranjivani pored crkve, dok su na zasebnom groblju sa druge strane reke Cetine pohranjivani Vranješi, Kneževići, Kurobase i Preočanin. Radi potpune informacije treba naglasiti da su u selu živela i dva hrvatska roda: Baričevići i Totići.
Pored pravoslavnih stanovnika Cetine, na večni počinak na groblje oko Vaznesenske crkve ispraćan je i deo žitelja sela Civljana naseljenog Srbima iz porodica: Baroš, Batak, Bjelobrk, Blešić, Vučak, Zelenović, Zrilić, Žutomarković, Ivetić i Crnomarković.
O istorijatu crkve Sv. Spasa do sada nije objavljena obimnija – celovita studija, tako da me je na Spasovdan obradovao prof. dr Veljko Đurić Mišina sa informacijom da je, na internet u PDF postavio svoju knjigu pod naslovom “Sveti Spas u Cetini”. Prezentovano štivo eminentnog istoričara pročitao sam “u jednom dahu”, isto je na mene ostavilo impresivan utisak i još jednom posvedočilo o teškom položaju pravoslavnog naroda pored reke Cetine koji je vekovima bio na udaru islama i rimokatolicizma.
Sa posebnim zadovoljstvom postavljam na sajt “Vrlička krajina” pomenutu monografiju kako bi bila dostupna ne samo Vrličanima, nego i svim ljubiteljima istorije.
Miloš Meljanac, Poljice otišićko
NAPOMENE:
Zahvaljujem se prof. dr Veljku Đuriću Mišini što je putem knjige “Crkva Svetog Spasa u Cetini” dao nemerljiv doprinos osvetljavanju njenog istorijata i time se odužio svom zavičaju;
Zahvaljujem se Aleksandru Vasiljeviću, Jovanu Milašu, Đuri Smiljaniću i dr Dragani Crnomarković na pomoći u izradi članka;
https://share.google/iwCRT9yOpePiNAufg





"Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja"