Tradicija i prijateljstvo

U organizaciji SKD Prosvjeta, u Centralnoj biblioteci Srba u RH, 6. septembra održan je stručni skup “30 godina Letnje škole Sava Mrkalj” na kojem su govorili osnivači Škole, predstavnici državnih institucija, predavači i polaznici.

- Škola je jedan od najvažnijih projekata SKD Prosvjete ali i srpske zajednice općenito. O tome svjedoči da osim naših nastavnika, u procesu izvedbe sudjeluju SNV te VSNM Grada Zagreba - rekao je predsjednik Prosvjete Nikola Vukobratović. Pitanje obrazovne autonomije zapravo je pitanje budućnosti te zajednice, istaknuo je i dodao da je ove godine kroz Školu na otoku Viru u tri smjene prošlo 230 djece.

- SNV podržava Letnju školu kao jedan od najvažnijih programa. Ne možemo reći da nije važno svake godine okupljati djecu iz cijele Hrvatske da se upoznaju s ćirilicom, srpskim jezikom i kulturom, identitetom. Pogotovo djecu koja u svojim sredinama nemaju mogućnost da se upoznaju kroz nastavni program - rekao je predsjednik SNV-a Boris Milošević.

- Letnja škola se kroz godine razvijala, a ono što školu čini posebnom za Prosvjetu i SNV je da ona gradi ne samo znanje, nego i osjećaj pripadnosti, prijateljstva i sigurnosti za djecu koja sreću vršnjake iz sredina koji dijele iste probleme. Važno je da promišljamo kako će Škola izgledati u narednih 30 godina i da vidimo kako je možemo osuvremeniti - kazao je Milošević. Uslijedio je panel o počecima Letnje škole.

Predavačice i predavači na Letnjoj školi (Foto: Nenad Jovanović)

Po riječima Milorada Pupovca, Škola je počela s radom između Oluje 1995. i početka mirne reintegracije. Krajem 1996. Srba u Hrvatskoj ostalo je po Zagrebu i Rijeci, Puli i Istri, Karlovcu, Partizanskoj Drežnici te Gorskom kotaru, dok se za ostale krajeve tada nije znalo. Pupovac je naglasio veliki doprinos profesora Siniše Tatalovića i Slobodana Uzelca, slikara Đorđa Petrovića, Vladimir Funduka, Dušana Rape i drugih zaslužnih.

Događanja od 1971. do 1995. nisu bila povoljna za razvoj manjinskih zajednica, a Srbi se povlačili iz javnog života. Srpska književnost je bila izvan zakona, a roditelji su se plašili da svoju djecu šalju na nastavu srpskog. Ipak, Ministarstvo prosvjete dalo je podršku i osiguralo sredstva za udžbenike. Čedomir Višnjić istaknuo je jedinstvo učenika, profesora i domaćeg stanovništva te podsjetio na veliku podršku prvog ambasadora SRJ u Hrvatskoj Veljka Kneževića.

O iskustvima s početka rada škole kada su djeca od 1992. preko SPC-a dolazila u Peroj, govorio je arhimandrit Danilo Ljubotina, ističući da su tada polaznici boravili na madracima u dvije zajedničke sobe. Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, naglasio je potrebu financiranja ljetnih škola. Pozitivna iskustva ispričali su polaznici iz svih generacija.

Gimnazijalke iz Bjelovara Lejla i Irina Klinac (Foto: Nenad Jovanović)

Gimnazijalke iz Bjelovara Lejla i Irina Klinac bile su lani i ove godine u Letnjoj školi.

- Htjela sam novo iskustvo i upoznati nove ljude. Bilo mi je lijepo, a osim po poznanstvima, Školu ću pamtiti po znanjima koje smo stekle. Išle smo na izlete i naučile dosta novih stvari - rekla je Lejla.

Irini se jako sviđaju radionice i kvizovi.

- Ove godine smo imali radionicu folklora te radionicu zbora, ali mi se Škola najviše svidjela po novim prijateljstvima - kazala je.

Dragica Požar, tada Repija, u školi je zajedno sa sestrom Nikolinom bila prije četvrt vijeka i stekla divne utiske.

- Prisjećam se iskustava s o. Danilom koji nas je vodio i na koncerte. Važno je da se škole održavaju jer njegujemo tradiciju, ali i prijateljstva koja traju do danas.

Nenad Jovanović; Portal Novosti