Budimir Milojko
BEOGRAD - Iz reportaže koja je objavljena u „Jutarnjem listu“ 5. januara 2019. godine može se dobiti stvarna slika u kome se položaju nalaze Srbi koji su ostali ili se u međuvremenu vratili u Hrvatsku. Reporter „Jutarnjeg lista“ posjetio je na Baniji te ljude i zabilježio njihovu tužnu priču. Ono što je tamo vidio i doživio moglo bi da posluži kao građa za novi roman koji bi tragedijom i dramom prevazišao „Jadnike“ Viktora Igoa. U svom testamentu Igo je naveo „Sirotinji ostavljam pedeset hiljada franaka. Želim da me sirotinjskim kolima odvezu na groblje. Ne želim propovjedi bilo koje crkve, samo jednu molitvu za pokoj duše. Vjerujem u Boga“.

U koga vjeruju oni koji danas vode politiku u Hrvatskoj? Kako je moguće da na početku 21. vijeka postoje ljudi koji žive ispod svakog nivoa ljudskog dostojanstva. Ostavljeni i prepušteni sami sebi i svojoj nemoći čekaju kraj. I kada se to dogodi nema više ko ni da ih isprati na vječni počinak. Za njih je život mučenje a smrt nagrada.

Kod većine ovih ljudi u kućama nema struje a ni vode. U hladnim zimskim danima nema nikoga da im pomogne. Do njihovih kuća može se doći kolima samo kada ne padaju kiše. Za njih je život stao onog momenta kada su prognani oni koji su tu živjeli. Umjesto da žive sa ljudima sa njima jedino puhovi dijele dom ne dajući im mira ni po noći.

Ove ljude jedino obilazi glinska dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić koja je iz redova srpske nacionalne manjine, ali nažalost ne raspolaže sa sredstvima da im može više pomoći. U razbacanim banijskim zaseocima živi ih još nekoliko stotina od kojih su oko 200 socijalni slučajevi. „Elektri“ se kažu ne isplati da im vodi struju a zaobišao ih je i program stambenog zbrinjavanja. Tako da je bavljenje ovim nesrećnicima sve manje društveni problem jer za njih postoje drugi prioriteti koje treba rješavati. Političari umjesto da služe narodu bave se drugim uglavnom stranačkim poslovima.

Svi pokušaji da im se pomogne oko dovođenja struje ostali su bez rezultata. Kada su se obratili za pomoć jednoj bogatoj firmi u Švetskoj odgovorili su im „da ne mogu vjerovati da u Hrvatskoj ima takvih slučajeva da ljudi nemaju struju, jer da tada ne bi mogla država ući u Evropsku uniju“. A država je ušla još 2013. godine i od tada situacija za Srbe je još teža. Iznevjererna su sva očekivanja da će ulaskom u EU Hrvatska poštovati standarde koji vrijede u tim zemljama, ali se to nije dogodilo.


Nije samo sirotinja problem ovih ljudi nego prisutne su i krađe. Ne kradu se samo vrednije stvari (motorna pila i sl,.) nego i čitave kuće. U posljednje vrijeme svjedoci smo kako nestaju stare drvena kuće na području Banije i Korduna koje su izgrađene u 18. i 19.vijeku i nalaze se pod zaštitom države. Odgovorni za njihovu zaštitu tvrde da samo na području sisačko-moslovačke županije godišnje netragom nestane tridesetak starih kuća, pravih bisera nekadašnjeg graditeljstva. Nerijetko se prepoznatljive banijske ili kordunaške drvene kuće mogu vidjeti na zagorskim brežuljcima, na obalama Save u Slavoniji, pa čak i u Dalmaciji, a sve odreda su bez ikakvih papira postavljene na mjesta gdje ne pripadaju.


Iako je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske još 2005. godine donijelo konzervatorsku osnovu kojom je propisan postupak sa zaštićenom baštinom, ona se ne poštuje. Posljednjih godina krađe starih drvenih kuća učestale su na samoj granici Banije i Korduna, u brdskim selima i zaseocima oko Vrginmosta.

Tužno je ovih dana na Baniji kao uostalom na prostorima čitave Krajine gdje su vjekovima živjeli Srbi. Posebno je tužno u ove Božićne dane kada bi trebao da zavlada mir i sloga ali nažalost takav Božić za Srbe u Hrvatskoj još nije došao.

Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske
Milojko Budimir
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Ukoliko prenosite ovaj tekst na drugi sajt, a Banija Online je naznačena kao izvor / autor teksta, molimo da i to prenesete po mogućnosti sa linkom ka izvornom tekstu.
reklamirajte se cbc