će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
Po tradiciji, drugi dan Brankovog kola je osoben i drugačiji od prethodnog i onih koji slede do kraja najveće pesničke manifestacije u zemlji. Taj dan uvek se događa na rajskom Stražilovu, pored groba Branka Radičevića i gornjeg spomenika (podignutog 1885. godine po projektu Banaćanina iz Beograda, arhitekte Svetozara Ivačkovića i kamenoresca Italijana Ivana Kituzija) i zatim pored „Brankovog čardaka“ uz donji spomenik Branku (1974, rad vajara Jovana Soldatovića), podignutg povodom 150. godišnjice rođenja Brankovog.
Na jubilarnom 55. Brankovom kolu, u okviru programa „Amo, živo, cveću poitajte/ pa ga s` mladi puno nakidajte“, na grobu Branka Radičevića sveću je zapalio i cveće položio ugledni pesnik Ivan Despotović, dobitnik nagrada „Stražilovo“ i „Pečat varoši sremskokarlovačke“, i kazao napamet svoju pesmu posvećenu korifeju srpskog romantizma. Potom je dramska umetnica Danica Petrović nadahnuto interpteirala antologijsku pesmu „Ukor“, koja započinje stihovima „`De si, dušo, `de si, rano,/ `de si, sunce milo,/ `de si, sunce ogrejano,/ `de si dosad bio?“
U 11 časova kod donjeg spomenika Branku, blizu „Brankovog čardaka“, na lepom vazduhu i vetriću-stražilovcu, pod nebom prošaranim belim oblacima, prisutne je pozdravio Nenad Grujičić, predsednik Brankovog kola, naglašavajući značaj i lepotu programa na Stražilovu u znaku kulta večno mladog pesnika Aleksija Branka Radičevića. Kao autor knjige „Branko-pesnik mladosti“ (1984) koja je je imala nebrojeno izdanja u velikim tiražima, Grujičić je napomenuo da Branko u svojoj poeziji 192 puta pominje mladost ( mlad, mlada, mlado i mladi), i da su njegove antologijske pesme veliki duhovni zalog u živu stvaralačku slobodu i mladost.
Potom su uručene nagrade „Stražilovo“: Živku Nikoliću za ukupni pesnički opus, Ani Ranđić za najbolju pesničku knjigu i Anđeli Cvijetinović i Georgiju Markoviću za najbolje prvence poezije objavljene u Brankovom kolu. O novim laureatima Brankovog kola pročitano je obrazloženje žirija (Nenad Grujičić, Rastko Lončar i Bojana Jelenković), a laureati su potom kraćim svojim slovom nadahnuto zahvalili na nagradi koju dobijaju na srpskom Parnasu – Stražilovu i kazali po jednu svoju reprezentativnu pesmu.
Pre toga, voditeljka programa, dramska umetnica Danica Petrović pročitala je deo obrazloženje žirija o svakom laureatu:
Nagrada „Stražilovo“ za ukupni pesnički opus, pripala je uglednom srpskom pesniku Živku Nikoliću, rođenom 1958. godine , osnovnu školu učio u selima Koprivnica i Salaš u istočnoj Srbiji, gimnaziju završio u rodnom u Zaječaru. Studirao jugoslovensku i svetsku književnost u Beogradu.
Objavio dvadeset knjiga poezije. Od svoje prve knjige, Približavanje (1982), Živko Nikolić je zadržao kontinuitet pesničke vatre koja ne prestaje da se čudi i raduje svetu. Njegovo poverenje u magiju pesničke reči jedinstvene je snage i čarolije u savremenoj srpskoj poeziji. Potpuna posvećenost pesništvu i književnosti, sa osećanjem da poezija vrhuni u svemu, formirala je autentičnog stvaraoca. I obožen i oljuđen, pesnički plamen Živka Nikolića traje u vremenu kao dokaz neuništivosti talenta u maternjem jeziku. Raznovrsnih tema i motiva, Nikolićeva poezija iznenađuje prizorima neprestanih čuda života i snova, godišnjih doba i čoveka kao svetinje. Njegovu poeziju naseljavaju oblaci, nebo, zemlja, vetar, telo, voda, drvo, prah, protok vremena, mladost-starost, dodiri, žena, čovek, seobe materijalnog i nematerijalnog, i konačno duša kao velika tajna i neuništiva nebeska čestica.
Nagrada „Stražilovo“ za najbolje pesničke knjige objavljene u Brankovom kolu, pripala je Ani Ranđić za njenu treću po redu knjigu poezije „Šum na srcu“. Ana Ranđić (1973). osnovnu školu i gimnaziju završila u rodnom Čačku. Diplomirala na grupi srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Nova zbirka poezije Šum na srcu Ane Ranđić predstavlja kompletnu pesnikinju, najpre, u domenu svesti o sopstvenom književnom radu. To pokazuje njen učestali dijalog sa minulim duhovnicima, pesnicima, piscima, teoretičarima, umetnicima, muzičarima, režiserima i slikarima
U nagrađenoj knjizi Šum srca, Ana Ranđić peva i o ljubavi koju smo „naučili u danu pogubljenja“. Takvi prizivi ljubavi ustvari su imenovanje onoga što zovemo agape, ljubav neba na zemlji, zajednička, među ljudima, i u svakoj jedinki. Trpeza ljubavi hrišćanske, koja vrhuni evharistijom, pričesnim darovima za spasenje.
Pred nama je knjiga bogatog jezika, raznovrsnih tematskih polja, vidljivog bdenja nad svakim stihom i rečju. Ana Ranđić potpun duhovni oslonac pronalazi tek u zonama obilnog čitanja. I to je ono što se sabira u njenoj poeziji, ono što je u dubokoj je svezi sa onim što nas okružuje tražeći duhovni centar koji peva.
Jedna od dve nagrađene prvenačke pesničke knjige je i prvenac Anđele Cvijetinović, Bočni vez, pokazuje zrelost impregniranu golim životom i složenim iskustvima raznih nivoa. Anđela Cvijetinović (1979), osnovnu školu pohađala u Banjaluci, Červaru, Rovinju, Malom Zvorniku i Beogradu. Gimnaziju i Akademiju umetnosti (u klasi Nikite Milivojevića i Anite Mančić) završila u rodnom Beogradu.
Pred nama je knjiga poezije koja raduje, oplemenjuje i nadvladava inerciju prosečnog, a svakodnevne navike i prepreke postaju materijal za umetnički rad u jeziku. Ovo je knjiga poezije koja ne folira. Suočavamo se sa istinom u jeziku koji je u stvaralačkoj temperaturi što u isti mah otkriva lice i naličje života. Pesnički čin kao most kojim autorka spaja obale ogoljenog života i svog umetničkog bića.
Prvenac Anđele Cvijetinović predstavlja lepo okrepljenje ne samo njene stvaralačke prirode, već i naše nove pesničke scene. Otvara i mogućnosti kreativnog ispoljavanja poezije kao svojevrsne terapeutske moći. Poželimo Anđeli Cvijetinović da joj ova knjiga i nagrada „Stražilovo“ budu konkretan oslonac za nova nadahnuća i rezultate.
Drugi nagrađeni pesnički prvenac pripada Georgiju Markoviću, rođenom 2007. godine u Aranđelovcu gde je završio osnovnu školu, a potom čuvenu Karlovačku gimnaziju. Upisao je nedavno komparativistiku na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. U nagrađenoj knjizi-prvencu Jedan produženi raspust, pesme nastaju iz prirodnog izvora dara. Najpre, to je jedno snažno, i za pesnike neminovno osećanje prolaznosti i čovekove smrtnosti. Ali, potom, i svest o duhovnoj (ne)moći takvog bića, grešnog i slabašnog: „O Gospode/ Oprosti slugi tvome/ Što nije imao oči da vidi.“
Georgije Marković, dakle, vrhuni tamo gde se otvaraju monaški zazivi i psalmična uznošenja povodom ljudske i lične raslabljenosti i ogrehovljenosti. U mladom biću proklijala je mudrost o životu i ljudima, i našla svoje mesto u stihovima. Poželimo mu da sa nagradom najlepšeg imena na srpskoj knjiženoj sceni istrajava i sazreva pesnik.
Odmah po uručenje nagrada „Stražilovo“, započeo je čuveni „Stražilovski miting poezije“ koji je po tradiciji vodio domaćin, pesnik Nenad Grujičić. Uz nadahnute najave, sa manje poznatim reminiscencijama o Branku (na primer – da Aleksije radičević u Karlovcima nije napisao svoju prvu pesmu na srpskom jeziku, već u Temišvaru „Devojku na studencu“) i poeziji svakog pesnika na današnjem stražilovskom hodočašću, nastupili su pesnici raznih generacija i poetika: Dragica Stojanović, Aleksandar, Arsenijević, Slađana Milenković, Tanja Prokopijević, Damir Malešev, Ivan Despotović, Jelena Trajanovski Stanković, Jasna Milenović, Nataša Nara Radosavljević, Bojana Jelenković i Milan Đerić.
Protekao je još jedan neponovljivi dan na jubilarnom 55. Brankovom kolu, drugi po redu posle nesnosnih vrućina. Uz hladnjikav vetrić koji je podsećao na šapat i prisustvo večno mladog Branka Radičevića, stražilovski ambijent bio je rajski prijatan i ugodan za svevremenu poeziju koja sa na samom kraju nesvakidašnjeg programa ukazala u čuvenoj Brankovog pesmi „Devojka na studencu“ u živoj interpretaciji Danice Petrović: „Kad sam sinoć ovde bila/ i vodice zaitika,/ doće momče crnog oka/ na konjicu laka skoka…“.
Sutra će, u trećem danu jubilarnog 55. Brankovog kola, biti održan 38. pesnički šahovski turnir u znaku Radičevićevog neprolaznog dvostiha: „Mnogo li se tada kadikada/ u se glava pouzdala mlada.“