će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ističe da je Hrvatski sabor sredinom decembra usvojio šovinistički i anticivilizacijiski zakon po kome će se skladište nuklearnog i radioaktivnog otpada graditi na lokaciji „Čerkezovac“ na Trgovskoj Gori koja se nalazi u srpskoj opštini Dvor ali i na granici sa Republikom Srpskom. Hrvatska bi na pomenutoj lokaciji odlagala 50% nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane „Krško“ i sav radioaktivni otpad iz medicine i raznih industrija. Zbog toga prijeti ekološka katastrofa srpskim povratnicima na Baniji, BiH i Srbiji.
Veliki broj stručnih analiza koja je uradila BiH pokazuju da bi odlaganjem opasnog otpada na lokaciji „Čerkezovac“ bilo životno ugroženo ne samo stanovništvo opštine Dvor već i oko 250.000 ljudi koji žive u 13 opština u slivu rijeke Une u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. Pomenuta lokacija je udaljena svega 800 metara vazdušne linije od granice sa BiH i oko 1 kilometar od izvora vode kod Novog Grada u Republici Srpskoj iz koga vodu pije oko 15.000 stanovnika.
Hrvatska je bila u obavezi da još 2023. godine uradi Studiju uticaja na životnu sredinu i dostavi je nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine i opštine Dvor. Ona to nije još uvijek učinila jer bi se potvrdilo da odabrana lokacija za odlaganje nuklearnog i radioaktivnog otpada nije dobra i da ugrožava život oko 250.000 ljudi, kao i privredni razvoj čitavog kraja uz rijeku Unu. Skandalozna je činjenica da je Hrvatski sabor usvojio zakon o osnivanju centra za zbrinjavanje nukleranog i radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac a da prije toga nije urađena Studija uticaja na životnu sredinu.
Brojne činjenice ukazuju da je izbor pomenute lokacije bio politička odluka jer se radilo o području koje je naseljeno većinski srpskim stanovništvom. Hrvatski sabor je pomenutu odluku donio još 1999. godine. Potpuno je jasno da je Hrvatska odlučna u namjeri da zatruje rijeku Unu, kao i životnu sredinu u slivu rijeke Une i da uništi život, privredni razvoj i turizam čitavog ovog kraja. Takođe, postoji opasnost da radioaktivne materije putem Une završe u rijeci Savi koja se u Beogradu uliva u Dunav. To može imati dalekosežne posljedice po zdravlje dijela građana Srbije uslijed zagađenja pijaće vode i zemljišta.
Srbija i BiH treba da vode političku, pravnu i diplomatsku borbu u međunarodnoj zajednici da Hrvatska odustane od izgradnje skladišta za odlaganje nuklearnog i radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac tj. na samoj granici sa BiH. Hrvatska najgrublje krši međunarodne konvencije tj. Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica i Arhusku konvenciju koja garantuje građanima pravo na tačne informaicje o aktivnostima koje mogu imati uticaj na kvalitet životne sredine i zdravlje ljudi i pravo da učestvuju u donošenju odluka o životnoj sredini.