S površinom većom od 500 kvadratnih kilometara, Dvor se ubraja među najveće općine u Hrvatskoj. I tu nije kraj rekordima, jer se s oko 3.000 stanovnika radi o jednom od najrjeđe naseljenih područja u državi. Takva demografska slika donosi niz izazova u svakodnevnom životu, kao i u upravljanju jedinicom lokalne samouprave.
- Na primjer, imamo naselja u kojima održavamo infrastrukturu zbog svega jedne naseljene kuće. Radi se o enormnim troškovima o kojima neke druge općine ili gradovi uopće ne moraju ni razmišljati. Pritom je Ustavom zagarantirano da svaki čovjek ima pravo na dostojanstven život - objašnjava načelnik Dvora Nikola Arbutina.
Slična je situacija u dalmatinskoj općini Biskupija, gdje do domova oko 900 preostalih stanovnika vodi čak 112 kilometara nerazvrstanih cesta.
- Ako imate toliko nerazvrstanih cesta, onda vam otprilike treba jednak broj kilometara vodovodne mreže. Isto vrijedi i za niskonaponsku mrežu, kao i javnu rasvjetu. To stvara veliko financijsko opterećenje kako za jedinice lokalne samouprave, tako i za državu, posebno kada govorimo o infrastrukturi u nadležnosti HEP-a - kaže Milan Đurđević, načelnik Biskupije.
- Naprosto nije isto da li živite u jednoj takvoj sredini ili u Zagrebu i drugim većim gradovima, gdje je daleko lakše osigurati potrebe ljudi - dodaje Arbutina.
Nedavno se upravo u Zagrebu raspravljalo o novoj verziji Zakona o regionalnom razvoju, akta koji uvelike određuje sudbinu ratom i demografski opustošenih sredina, a koje su kroz protekla tri desetljeća svrstane među potpomognuta područja. Smisao izmjena, objasnila je resorna ministrica Nataša Mikuš Žigman, “dodatno je osnaživanje višerazinskog dijaloga i partnerstva s općinama, gradovima i županijama”.
Planirano je osnivanje tri nova savjetodavna tijela, vijeća za regionalni, lokalni i urbani razvoj, a predlaže se i osnivanje savjeta kao međuresornih tijela, zaduženih za koordinaciju regionalnih politika: Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjeta za Sjever, Savjeta za Središnju Hrvatsku i Savjeta za Jadransku Hrvatsku.
Mikuš Žigman je uoči saborske rasprave kazala kako se novim zakonom produžuje važenje indeksa razvijenosti, mjere kojom se kvantificira ekonomska i socijalna razvijenost određenog geografskog područja, s tri na pet godina, uz obrazloženje da je potrebno dulje razdoblje kako bi se sagledali učinci ulaganja na području gradova i općina.
Saborska oporba je za to vrijeme ustrajala u ocjeni da se radi o zakonskom prijedlogu koji će rezultirati daljnjim jačanjem centralizacije države. Posebno spornim smatraju diskrecijsko pravo ministara kod odlučivanja o razvojnim posebnostima za brdsko-planinska, otočna i druga područja, kao i daljnje inzistiranje na postojećoj metodi izračuna indeksa razvijenosti, za koju drže da može pružiti lažnu sliku stvarnog stanja na terenu.
Unatoč kritikama, prijedlog novog Zakona o regionalnom razvoju naposljetku je prošao prvo saborsko čitanje, uz otvorenu mogućnost da će njegova finalna verzija donijeti kakve-takve promjene nabolje. Tim povodom razgovarali smo s trojicom načelnika, jedan vodi općinu na Baniji, drugi u Lici, a treći u Dalmaciji.
Prema našim informacijama, ispada da je Ministarstvo regionalnog razvoja prihvatilo naše prijedloge o namjeni prihoda od NP Plitvička jezera kao opravdane, ali da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nije. Iz toga proizlazi da nama ne treba ništa osim zaštite okoliša i prirode - kaže Milorad Delić
Na tom su području opustošena sela sa značajnim udjelom srpskog stanovništva, a njihove su općine od rata 1990-ih pri samom dnu ljestvice razvijenosti. Zanimalo nas je što bi učinili da imaju veću moć, odnosno koje bi mjere poduzeli s državne razine kako bi se stanje u njihovim sredinama napokon pomaknulo u pozitivnom smjeru.
- Pamtim vremena u kojima kao jedinica lokalne samouprave nismo imali novca, a svejedno smo radili, ruku na srce znatno teže i sporije, i pripremali projektnu i stratešku dokumentaciju. Pritom kao lokalni dužnosnik znam funkcionirati samo u malim sredinama, a u onim većima se vjerojatno ne bih znao ni parkirati - odgovara Milorad Delić, načelnik ličke općine Vrhovine.
No začas se vraćamo ozbiljnijem tonu jer se predložene izmjene Zakona o regionalnom razvoju, posebno u dijelu koji se odnosi na mjere naknade za zaštićena prirodna područja, tiču stanovnika općine u kojoj je Delić na vlasti. Zbog toga su se predstavnici Vrhovina uključili u javnu raspravu. Radi se o mjeri preuzetoj iz važećeg Zakona o potpomognutim područjima.
Prema njoj, jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi zaštićeno prirodno područje imaju pravo na novčanu naknadu od javne ustanove koja njime upravlja. Naknada se isplaćuje iz godišnjeg neto prihoda koji javna ustanova ostvaruje prodajom ulaznica. Njezina visina određuje se prema indeksu razvijenosti i kreće se od četiri do šest posto.
Osim što nije prihvaćeno da se takva naknada povisi, problem je, objašnjava nam Delić, i što se ta sredstva po predloženoj verziji Zakona o regionalnom razvoju isključivo smiju trošiti na aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode.
Zbog toga su iz općine Vrhovine, na čijem je području dijelom Nacionalni park Plitvička jezera, predložili da se namjena korištenja tih sredstava proširi i na druge nasušno potrebne mjere.
Smatraju da bi one trebale obuhvaćati razvoj društvene i komunalne infrastrukture, gospodarski rast i održivi razvoj, odnosno aktivnosti koje se ne financiraju iz drugih izvora: protupožarnu i civilnu zaštitu, socijalnu skrb, kulturu, sport i razvoj prometa. Njihov prijedlog, kojem su se priklonile i pojedine druge jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave, naposljetku je odbijen.
- Prema informacijama kojima raspolažemo, ispada da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU prihvatilo te prijedloge kao opravdane, ali da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nije. Iz toga proizlazi da nama ne treba ništa osim zaštite okoliša i prirode, odnosno da možemo živjeti od čistog zraka - govori Delić.
Načelnik Vrhovina pesimističan je u pogledu mogućeg poboljšanja predloženog Zakona o regionalnom razvoju. Smatra da je on za jedinice lokalne samouprave kao što su Vrhovine višestruko lošiji od dosadašnjeg Zakona o potpomognutim područjima.
- Aktualni prijedlog ne nudi nova rješenja koja bi mogla dovesti do razvoja gradova i općina na potpomognutim područjima, pogotovo jedinica lokalne samouprave koje su bile nerazvijene, a koje će takve i ostati. Ako ih i nudi, ja ih naprosto ne vidim - veli SDSS-ov Milorad Delić.
Njegova stranačka kolegica Anja Šimpraga u Saboru je pak ukazala kako je iz popisa temeljenog na indeksu razvijenosti - koji se izračunava po različitim kriterijima kao što su, primjerice, stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, opće kretanje stanovništva i indeks starenja - primjetno da najmanje razvijene jedinice praktički konstantno ostaju na najnižim pozicijama.
Zbog toga se kao logično pitanje nameće ulaže li se dovoljno da bi se regionalne razlike doista smanjile i je li postojeći način izračuna indeksa prikladan.
Kod nas je velik pad stanovništva. U situaciji u kojoj se mjere iz fiskalnog izdvajanja vezuju uz broj stanovnika, mi naprosto ne možemo nadomjestiti postojeću razliku, ma koliko god nam BDP rastao - ističe Nikola Arbutina
Nikola Arbutina smatra kako bi jedan od kriterija trebala biti površina određene jedinice lokalne samouprave. Kaže da trenutni način izračuna izravno pogađa 15-ak općina.
- Ostalima to ne stvara velike komplikacije jer se ne suočavaju s tolikim padom stanovništva. Kod nas je pad velik jer u ukupnom stanovništvu imamo najveći udio onog staračkog, dakle radi se o populaciji koja se ne seli, nego odumire. U situaciji u kojoj se mjere iz fiskalnog izdvajanja vezuju uz broj stanovnika, mi naprosto ne možemo nadomjestiti postojeću razliku, ma koliko god nam BDP rastao - objašnjava načelnik Dvora.
Dodaje da zbog značajnijeg pada broja stanovnika sada dobivaju manje novca od države u odnosu na ono što su dobivali do objave rezultata popisa iz 2021. godine. S takvim općim prihodom, tumači, ne mogu ni izbliza pokriti sve potrebe na terenu.
Dio njih mogu financirati preko nekoliko natječaja različitih ministarstava, na kojima kao potpomognuto područje mogu ostvariti veći broj bodova, a time i nešto veće iznose sufinanciranja.
- Radi se o projektima koji rijetko kada prelaze iznos od 100.000 eura, a u općinama kao što je Dvor takva ulaganja prođu gotovo nezapaženo. Najčešće se radi o projektima dostatnima za asfaltiranje jedne ulice, postavljanje javne rasvjete u dijelu naselja ili uređenje parka i dječjeg igrališta. Kako mi imamo 64 naselja, napravi se nešto u jednom ili dva, a ostala ostaju na čekanju - govori Arbutina.
- Da nema evropskih sredstava, mi zapravo ne bismo mogli napraviti ništa. Inače se nismo mogli javiti na veliki broj EU-projekata za financiranje mjera ruralnog razvoja jer oni podrazumijevaju da kao jedinica lokalne samouprave dobijete predujam od 50 posto, a drugu polovicu tek kada prođete pregled dokumentacije. To znači da na isplatu sredstava čekamo i do godinu dana. Obično se pojavi i razlika između prijavljene cijene i one koju pokaže javna nabava, a mi u tom slučaju nemamo iz čega nadomjestiti nastalo odstupanje - dodaje on.
Milan Đurđević tumači nam kako je problem i taj što većina najnerazvijenijih općina izuzev komunalnih naknada i poreza na dohodak nema dodatnih prihoda.
- Konkretno, općinu Biskupija je pogodila porezna reforma od prije sedam godina, kada je porez na dobit preusmjeren na državu. Na našem području djeluje jedan veliki proizvođač i sav porez na dobit otad ide centrali. Da i dalje imamo taj prihod, danas bismo imali daleko bolju situaciju u lokalnom proračunu. S druge strane, obližnja općina Ervenik već je sedam godina u sporu s vlasnikom najvećeg vjetroparka u državi koji im ne uplaćuje naknadu. Dakle, razlozi su različiti, ali rezultat je isti - ostajemo ispodprosječno razvijene općine - ističe Đurđević.
Načelnik Biskupije dodaje kako je zadovoljan dosadašnjom suradnjom s Ministarstvom regionalnog razvoja, a smatra i da su aktualnim prijedlogom zakona povodom kojeg razgovaramo jasnije uređena pojedina područja.
Općinu Biskupija je pogodila porezna reforma od prije sedam godina, kada je porez na dobit preusmjeren na državu. Na našem području djeluje jedan veliki proizvođač i sav porez na dobit otad ide centrali - govori Milan Đurđević
Pravi učinak tog akta, ističe, znat će se nakon što na temelju njega budu raspisani novi pozivi na natječaje i donesene prateće uredbe.
- Kod raspisivanja javnih poziva moraju se uzeti u obzir specifičnosti naših naselja. U Slavoniji 500 metara nerazvrstane ceste može riješiti problem za pola općine, dok se u razbacanim selima na području Dalmatinske zagore, Like, Banije i Korduna time ne rješava gotovo ništa. Zato su potrebni dodatni kriteriji. Oni bi se mogli artikulirati kroz postojeće savjete za Slavoniju, Baranju i Srijem, za Sjevernu Hrvatsku te novi za Jadransku Hrvatsku - smatra Milan Đurđević.
Naši sugovornici slažu se i da bi država trebala usmjeravati više sredstava prema jedinicama lokalne samouprave iz prve, najnerazvijenije skupine.
- U praksi, mi bismo morali dobivati znatno više, praktički dvostruko, da bismo uopšte imali šansu smanjiti razliku u odnosu na one iz viših skupina. Ako svi dobivamo slične iznose, nedvojbeno je da će razlika i dalje postojati - kaže načelnik Biskupije.
Nikola Arbutina stava je i da bi država trebala osnovati poseban financijski fond iz kojeg bi se manjim sredinama pomoglo da se prijave na velike projekte, teške po nekoliko milijuna eura, a što dosad praktički nisu mogli zbog ograničenih lokalnih sredstava.
- Uz to bi svakako trebalo pokrenuti proizvodnju, jer bez nje nema ni napretka. Država je mnogo novca uložila u poljoprivredu, ali se ponašala kao da je to socijalna mjera. Kako bismo napokon krenuli naprijed, moramo razlučiti što je točno socijala, a što proizvodnja i time se dosljedno voditi u praksi - govori Arbutina.
- Također, naše općine su pogodne za obnovljive izvore energije, vjetro i solarne parkove, pa bi bilo važno da se promijeni uredba Vlade iz 2013. godine o naknadi za jedinice lokalne samouprave. Trenutno dobivamo jednu lipu po kilovatsatu proizvedene električne energije, iako su rasle i inflacija i cijena struje. Kada bi se ta naknada povećala nekoliko puta, više općina od Banije do Dalmacije imalo bi znatno veće prihode i moglo bi lakše svojim građanima osigurati osnovne životne potrebe - zaključuje Milan Đurđević.
"Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja"