Naša Banija - Kostajnica

KOSTAJNICA je grad koji se sastoji od 7 naselja - Čukur, Hrvatska Kostajnica, Panjani, Rausovac, Rosulje, Selište Kostajničko i Utolica.

GEOGRAFIJA

Kostajnica se nalazi na jugoistoočnom rubu centralne Hrvatske, na samoj granici sa BiH. Smještena je u dolini Une, podno istočnih obronaka Zrinjske gore i njezinih brda, što je okružuje sa zapada i sjevera, Kostajnica razvila se na mjestu najkraćeg i najpovoljnijeg puta koji vodi od Siska i Petrinje do doline rijeke Une.

Grad Kostajnica danas obuhvaća površinu od 55,4 kvadratnih kilometara.

Na čitavom području grada 2001. godine živjelo je 2.746 stanovnika, od čega u samoj Kostajnici 1.993 stanovnika.

STANOVNIŠTVO

Popis 1991. (prijeratna opština Kostajnica) Kostajnica je imala 14.851 stanovnika.

- Srbi........................... 9.343

- Hrvati....................... 4.295

- Jugosloveni i ostali... 1.213

Popis 2001. Kostajnica i okolica imli su 2.746 stanovnika

- Hrvati: 77,02%

- Srbi 15,77%

- Bošnjaci 0,87%

- Ostali 4%

Promjena strukture stanovništva u korist Hrvata u odnosu prema Srbima uslijedio je poslije akcije "Oluja". Brojna sela (srpska) u opštini Kostajnica su opustošena, gotovo ne naseljenja a ona koja su naseljena, uglavnom su u njima stari i nemoćni Srbi.

UKRATKO IZ ISTORIJE

Prvi put u istoriji Kostajnica se spominje 1240. godine, u ispravi meštra templarskog reda u Dubici, a kojom se potvrđuje kupovina neke zemlje u dubičkom kotaru.

U ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. od 4. jula 1258. godine ponovo se spominje Kostajnica u sporu oko zemlje. Isprva rješava spor koji je nastao zbog zemlje koja se zove Kostajnica, a spor je nastao zato što neki podložnici dubičkog kastruma tvrde, da je kostajnički građanin Hutnika zaposjeo tu zemlju Kostajnicu silom, po smrti kralja Kolomana. Hutnika tvrdi obratno, da je tu zemlju uživao već za kraljeva života i sve do sada u miru. Kralj povjerava rješavanje problema Zagrebačkom kaptolu, a njihov čovjek ispitavši slučaj na licu mjesta, rješava ga tako da je Hutnika vratio sam dio zemlje Dubičanima. Između njihovih posjeda određene su međe.

I u Kostajnici su se vodile borbe s Turcima od 1556. - 1562. Na proljeće 1556. zaposjedao je bosanski paša gradove Kostajnicu i Krupu na Uni. Ovi gradovi pripadali su banu Nikoli Zrinskom koji je njihovu odbranu prije nekoliko godina povjerio kralju Ferdinandu. U te gradove kralj je postavio svoje posade koje nisu bile dovoljne za odbranu od Turaka.

Ali Zrinski je po svojim uhodama na vrijeme doznao namjere turske te je Kostajnicu i Krupu na Uni postavio i svoju vojsku. Samo tako spasiše grad od pada pod sultanovu vlast. U ljeto 1556. Nikola Zrinski sprema se na polazak u južnu Ugarsku, gdje ga je bio pozvao kralj da pomogne u odbrani Sigeta od turske opsade. S velikom vojskom bosanski paša 16. jula 1556. stiže pred Kostajnicu. U gradu se nalazila posada, ali bez komandanta. Kapetan Lusthaller, kome je bila povjerena odbrana Kostajnice, desio se upravi onda s nekim oficirima u Stenišnjaku na časti. Posada kostajnička pokuša se odbraniti, ali turci su bili mnogobrojniji. Kasnije se proču glas da je Lusthaller za 2000 dukata izdao Turcima grad Kostajnicu, odlazeći namjerno u Stenišnjak...