BUSIJE - Predsednik Gradske opštine Zemun Dejan Matić, načelnica Uprave Gradske opštine Zemun Katarina Zrilić, gradski sekretar za obrazovanje i dečju zaštitu Slavko Gak i predstavnik Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Nenad Radić sa republičkim i gradskim inspektorima obišli su 17. avgusta novoizgrađenu osnovnu školu u Busijama, koja će kao deo OŠ ”Branko Radičević” iz Batajnice 1. septembra otvoriti vrata za 250 đaka i 30 predškolaca.
”Zajedničkim naporima Republike Srbije, Grada Beograda, Gradske opštine Zemun i Parohijskog doma naselje Busije dobija novu školu. Ovo je samo jedan korak ka kvalitetnijem životu u naselju u kome pretežno žive ljudi koji su 1995. godine izbegli iz Hrvatske”, rekao je predsednik Matić, koji je tom prilikom istakao da će deca sada imati više slobodnog vremena za učenje i igru, a roditelji će zbog blizine objekta imati kvalitetniji nadzor u mnogim segmentima njihovog razvoja
Gradski sekretar za obrazovanje i dečiju zaštitu Slavko Gak nije krio zadovoljstvo što je naselje Busije dobilo svoju školu, a direktorka OŠ ”Branko Radičević” Ljiljana Mijić je poželela mališanima srećan polazak u školu, uz napomenu da će ova kuća znanja biti moderno opremljena.
Novi školski objekat u Busijama je površine koja prelazi dve hiljade kvadrata, sa sopstvenim sistemom centralnog grejanja na pelet, sa sedam učionica opšte namene, učionicom za produženi boravak, dva kabineta za informatiku, bibliotekom, zbornicom, kuhinjom, trpezarijom, fiskulturnom salom i drugim prostorom izgrađenim po najsavremenijim standardima.
Inicijativa Krajišnika da škola ponese ime po Savi Mrkalju
Nakon otvaranja nove škole u naselju u kojem većinu čine Krajišnici ponovno je pokrenulo raniju incijativu da ova škola dobije naziv po srpskom filologu, pesniku i monahu Savi Mrkalju. Inicijativu je pokrenuo Svetozar Dančuo, a prihvatila su je brojna krajiška udruženja i pojedinci. Osnovna škola u Busijama bila bi, kako ističu predlagači, jedina obrazovna ustanova koja bi nosila naziv po Savi Mrkalji, znamenitom Srbinu sa kojima stanovnici ovog beogradskog naselja dele zajedničko krajiško poreklo.
Sava Mrkalj (Sjeničak, Kordun 1783. – Beč 1833.) je 1810. u svom delu „Salo debelog jera libo azbukoprotres“ reformisao srpsku ćirilicu i prilagodio je narodnom jeziku. Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebio Mrkaljevu azbuku.