Za 40 izgorjelih stabala maslina Mirko Vojnović iz Đevrsaka dobio je 240 kuna odštete, a Milica Kosović iz Kistanja za obnovu svog požarom poharanog vinograda – 55 kuna
požar
KISTANJE - Isplata prvih odšteta za poljoprivredne površine, stoku i gospodarske objekte uništene u lanjskim požarima i poplavama pokazala je da država nije bila široke ruke prema onima čije je to bilo vlasništvo ili da su sredstva prilično dubiozno raspoređena. Tako je Mirko Vojnović iz Đevrsaka za 40 izgorjelih stabala maslina dobio mizernih 240 kuna odštete.

- To je negdje oko pet posto ustanovljene štete - kaže Vojnović i dodaje da su oni koji su pretrpjeli veću štetu dobili nešto više, od 300 do 500 kuna.

Za izgorjelu štalu s nekoliko grla goveda Nedjeljko Bjelanović dobio je 500 kuna odštete.

- Stvar je u sistemu obračuna: masline su računate kao nasad, a ne kao obrtna sredstva za koja bi bila isplaćena veća odšteta. Problem je u ukupnoj količini odobrenog novca – da ga je više, bila bi odobrena veća sredstva. Ovako su istim sredstvima pokrivane štete od požara, poplava u Gunji i Zadru te drugih nepogoda - ističe Mirko Vojnović.

Na pitanje hoće li se, s obzirom na to da ispunjava uslove jer ima prijavljen OPG, prijaviti za odštetu iz fondova EU-a, kaže da je to neisplativo.

- Kada bih dobio sredstva, morao bih iščupati korijenje maslina autohtonih sorti starih 120 godina, iskopati jame, pripremiti sve za sadnju novih stabala, a računima pokazati da su sva sredstva, koliko god ih dobio, utrošena namjenski. Ovako će mi iz korijena iznići nove sadnice koje će početi rađati za četiri-pet godina, a ne za desetak, koliko bih trebao čekati na prvi rod novoposađenih maslina - objašnjava Vojnović.

Neki primjeri mizernih odšteta još su drastičniji. Milica Kosović iz Kistanja je za obnovu svog požarom poharanog vinograda od 1500 trsova dobila 55 kuna naknade. Kako je rekla HTV-u, više je platila vađenje dokumenata za prijavu štete. Samo jedan od dokumenata koštao je 70 kuna. Stoga tu ‘veliku pomoć’ ne planira uzeti, a zbog iskustava koja je imala s državom, teško da će se odlučiti da okuša sreću s EU-fondom. Osim toga, za razliku od Vojnovićevih maslina koje će niknuti iz preostalih korijena, Miličin vinograd moguće je iskrčiti i eventualno zasaditi novi.

Ukupno procijenjena šteta od požara, poplava i inih elementarnih nepogoda iznosila je 3,5 milijardi kuna, no odlukom Vlade za naknade je izdvojeno tek 80 miliona ili 2,2 posto procijenjene štete.

- Od tih sredstava Šibensko-kninska županija dobila je 708.000 kuna, a općina Kistanje, koja je prošlog ljeta intenzivno spominjana u vijestima o požarima i velikoj šteti, tek 1.003 kune - kaže za Novosti Borislav Šarić, zamjenik načelnika ove općine kod Knina.

Pritom naglašava da su troškovi rada komisije koja je procjenjivala štete iznosili 4.500 kuna. U općinu su stigla sredstva za obeštećenje tek četvero mještana Kistanja koji su imali mogućnost da prijave štetu. No broj oštećenih stanovnika ove općine je veći jer su se mještani Đevrsaka, koje teritorijalno pripadaju Kistanjama, ali katastarski gradu Skradinu, prijavljivali u Skradinu i tamo dobivali također bijedne odštete. Šarić kaže da je 5. marta počeo konkurs na kojem vlasnici OPG-ova mogu podnijeti zahtjev za odštetu iz već spomenutih fondova EU-a, iz kojih je osigurano 150 miliona kuna.

Na komentare o jadnim odštetama ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić odgovara da odluka o njihovoj dodjeli nije bila na državi.

- Kako su povjerenstva (na lokalnim razinama, op.a.) procijenila, država je isplatila iznos koji je mogla. Osamdeset milijuna kuna nije malo - rekao je Tolušić.

Pitanje je da li bi se Milica Kosović i ostali oštećeni s njim složili.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Ukoliko prenosite ovaj tekst na drugi sajt, a Banija Online je naznačena kao izvor / autor teksta, molimo da i to prenesete po mogućnosti sa linkom ka izvornom tekstu.
reklamirajte se cbc