će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
Obraćanje prof. dr Rastislava StojsavljevićaSVETIĆEVO - U subotu, 16. decembra 2023. godine u naselju Svetićevo, u opštini Bačka Topola obeležen je početak radova na izgradnji spomenika osnivačima sela. Pre tačno jednog veka, dalmatinski preci iz Vrličke krajine – Otišića i Koljana iz porodica Bogovac, Bodrožić, Bokun, Garić, Zagorac, Jerkan, Kalinić, Katić, Marjanović, Marčetić, Nenadić, Popović, Stojsavljević, Stričević, Tadić i Todorović su prvi put stupili na plodnu bačku zemlju. Izmučeni glađu koja je nekoliko godina posle Velikog rata harala dalmatinskim krajevima, verovali su u novi život na panonskoj ravnici.
Jedan deo činili su Pupinovi dobrovoljci iz Amerike, a drugi deo regrutovan je iz ruskog zarobljeništva, pa su zajedno učestvovali u borbama na Solunskom frontu. Za ratne zasluge dobili su zemlju od kralja Aleksandra Karađorđevića. Prva kuća u selu je sagrađena početkom 1930-ih godina, a školu su dobili koju godinu ranije. Osnivači su za slavu sela i sveca zaštitnika odabrali Svetog Đorđa.
Na Spasovdan 1941. godine, stanovnici Svetićeva su sa svojim porodicama isterani iz svojih kuća od strane mađarske vojske i odvedeni u logore. Neki se nisu vratili. Posle oslobođenja Svetićevo je, kao i ostala kolonistička naselja, bilo trn u oku novim vlastima. Predstavljali su ostatak starog sveta koji su komunističke vlasti želele da sruše.
Ideja za podizanje spomenika postoji već tri decenije. Danas je ona počela da se ostvaruje. Pre tri godine počeli smo da rušimo prepreke za izgradnju dostojnog belega koji će nas podsećati na naše pretke. Važnost negovanja kolektivne kulture sećanja prepoznala je Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine, pa će u potpunosti finansirati ovaj projekat. Na centralnom mestu spomen-područja nalaziće se spomenik u obliku dalmatinskog gumna na kojem će biti uklesana imena i prezimena 36 osnivača naselja. U sklopu spomen-kompleksa predviđeno je i mesto za paljenje badnjaka i logorske vatre. Tamođe, obližnji Seoski (Sokolski) dom krasiće fotogalerija osnivača naselja i etno soba sa prigodnim predmetima materijalnog kulturnog nasleđa iz vrličkog zavičaja.
Polaganje dva kamena u temelj spomenika Manifestacija je završena polaganjem dva kamena temeljca koji je donešen iz Dalmacije, prvi iz Otišića pored crkve Svetog arhangela Mihaila, a drugi iz Koljana, pored manastira Dragovića. U ime svih potomaka osnivača Svetićeva, gospodi Momčilu Stojsaljeviću, Petru Tadiću, Miloradu Stojsavljeviću i Velimiru Zagorcu pripala je čast da oba kamena polože u temelj spomenika.