će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
Fotografija: Petar Stojsavljević 2017. na svakodnevnom zadatku – ispaši goveda. Prizor raštrkanih kuća Miloševa, stado krava sa psom čuvarom zelenilom prošarane Buševe planine, neodoljivo podseća na Svilaju i Otišić odakle su se njegovi roditelji naselili u Prilepsko polje.
Pratite Banija Online na Google-u
Dodajte ovaj sajt kao preferirani izvor i vidite naše vesti na vrhu Google pretrage.
KRUŠEVO - Posle duže bolesti danas je preminuo Petar Stojsavljević Pešo iz Miloševa – seoceta u opštini Kruševo, Republika Severna Makedonija. Rođen je 1937. u Miloševu kao peto dete roditelja Bože (1886) i Ružice (1900) Stojsavljević, poreklom iz Otišića – Vrlička krajina. U sklopu dalmatinskog kontingenta koji se naselio na močvarnim nedođijama Prilepskom polja sredinom dvadesetih godina XX veka, pristigao je i bračni par Božo i Ružica sa kćerkom Marijom. Na pelagonijskom prostoru proširili su porodicu sa Darinkom (1928), Mihajlom (1931), Kosovkom (1934), Petrom (1937) i Ilijom (1940). Posle višegodišnjeg mučenja na nepodesnom terenu Štaverica, stanovnici Miloševa (poreklom iz Otišića i Koljana) preseljeni su na novu lokaciju podno Kruševske planine, pored puta koji je povezivao sela Sveto Mitrani i Presil.
Uzdizanje porodičnih gazdinstava u Miloševu prekinula je okupacija i rasparčavanje Kraljevine Jugoslavije, a status neblagonadležnih stanovnika u „Velikoj Bugarskoj“ osetili su i Dalmatinci u Prilepskom polju. Naime, u jesen 1941. opljačkano je i na izuzetno grub način proterano iz svojih domova oko ¾ naseljenika, dok je ¼ ostala na svom ognjištu. Mala kolonija Miloševo od svega devet kuća, skrajnuta od glavnih putnih komunikacija nije predstavljala opasnost za bugarskog okupatora, te su bili pošteđeni od proterivanja. Nažalost, naredne godine 01-02 novembra 1942. godine desio se najveći ratni zločin u opštini Kruševo kada je na monstruozan način ubijeno devet nevinih, vojno-sposobnih srpskih naseljenika iz Miloševa. Među stradalim bio je i Božo Stojsavljević što je uslovilo da petogodišnji Petar postane siroče, a brigu o podizanju šestoro dece na svoja pleća preuzela je udovica Ružica. Sva njena deca su izvedena na pravi put, pa kad su stasali za samostalni život stupila su u bračne zajednice sa izabranicima iz okolnog makedonskog naroda, tako da je i Petar oženio Stojnu Solevski iz Vardina. Podigli su kćerke Fanicu, Menku i Elicu i sina Rubinča. Marljivi Petar i Stojna su zajednički život proveli u Miloševu baveći se poljoprivredom i stočarstvom, a sve zarad školovanja potomstva.
U poznijem životnom dobu Petar je ostao udovac, ali mu to nije bila smetnja da se stara o manjem stadu krava koje je svakodnevno izvodio na ispašu. Sa njim sam pre sedam godina (u polju dok je čuvao krave) nekoliko sati razgovarao gde me je prijatno iznenadio svojim pamćenjem, oštroumnošću, brojnim detaljima u vezi masakra bugarskog okupatora i domaćih saradnika nad Dalmatincima, zadržanim dalmatinskim narečjem, poznavanjem prilika i ljudi u okolini Miloševa itd. Tokom prošlogodišnjeg boravka u Prilepu i okolini posetio sam ga ali me, zbog narušenog zdravstvenog stanja, nije prepoznao.
Na kraju treba istaći činjenicu da je porodična loza Stojsavljevića nastavljena u Makedoniji i to u Bitolju, gde je njegov sin Rubin jednom od blizanaca dao ime Petar.
Poštovani Petre, neka ti Gospod pruži mir u rajskom naselju. Vječnaja pamjat.