Ljuba Kukić, Anđelka Pavić i Mira Šarčević (Foto: Nenad Jovanović)
Otvorenje izložbe “Fragmenti i cjeline” te panel diskusija s prezentacijom rezultata dva realizirana projekta očuvanja kulturne baštine Srba tokom 2025, upriličeni 29. decembra u prepunoj Konferencijskoj dvorani Quella u Lipiku, pokazali su veliki interes za tu oblast, kako stručnjaka, tako i aktivista manjinskih vijeća, SKD-a “Prosvjeta” i SNV-a, kao i građana tog kraja koji su se uključili u njihovo provođenje.
Jedan od njih je i “Slavonski peškiri: očuvanje, revitalizacija, digitalizacija, edukacija i promocija kulturne baštine Srba”, čiji su nosioci VSNM Požeško-slavonske županije i SNV-ov Odjel za koordinaciju, dok je drugi “Prikupljanje etnografske građe o Srbima u Hrvatskoj” čiji je nosilac SNV-ov Arhiv Srba u Hrvatskoj.
Na panel-diskusiji učestvovali su etnolozi Dalibor Harambašić, Josip Forjan iz KUC-a Travno - Centra za tradicijsku kulturnu baštinu, kao i Miloš Rašić, etnolog i antropolog iz Etnografskog instituta u Beograda, koji su predstavili rezultate istraživanja i razgovarali o značaju i potencijalima prikupljene etnografske građe te o mogućnostima njezine daljnje obrade, interpretacije i prezentacije. Svi učesnici u raspravi ukazali su da je projekt završio, ali ne i aktivnosti povezane s njim, prije svega oko radionica izrade peškira te digitalizacije snimljenih artefakata i promocije izložbe po zemlji.
- Cilj je bio mapirati istražiti i dokumentovati ostatke materijalne baštine, što je jedan od načina kako se pripremiti za trajnu zaštitu srpske nematerijalne, onda i materijalne baštine, ali treba uraditi više na trajnoj zaštiti i upisu te baštine - tarabana i krivog kola - u registar kulturne baštine RH. Kroz ova dva projekta skupili smo na stotine fotografija, zapisa i svjedočanstava o trajanju i čuvanju nošnji, tarabana, krivog kola i slavonskog peškira. Naredne godine cilj će biti da se to objedini kroz digitalnu bazu u Srpskoj kući u Pakracu gdje će istraživači moći dolaziti i dodatno doprinositi daljnjoj zaštiti srpske kulturne baštine zapadne Slavonije - rekao je Nikola Ivanović iz SNV-a.
Luka Bosanac, Miloš Rašić i Josip Forjan (Foto: Nenad Jovanović)
Miloš Rašić kazao nam je kako se već dugo bavi istraživanjem.
- Prvo sam počeo da radim među Slavoncima koji žive u Beogradu i okolini što me dovelo do Pakraca. Ovo je treća godina zaredom da se bavimo različitim vidovima projekta, dokumentovanjem i istraživanjem kulturne baštine Srba u zapadnom delu Slavonije. Ovaj kraj je u kulturnom i istorijskom smislu vrlo specifičan u odnosu na ostatak Hrvatske gde žive Srbi. Na malom području postoji velik broj specifično različitih elemenata nošnji što se vidi na izložbi, a tu su i različiti tradicijski elementi poput narodnog pevanja i plesa. U arhivu smo uspeli da nađemo terenske snimke razgovora iz 50-ih i 60-ih godina prošlog veka s nekadašnjim stanovnicima ovih krajeva, što je omogućilo da pratimo postojanost određenih formi - rekao nam je Rašić
Dalibor Harambašić je na projektu obilazio pakrački i lipički kraj, fotografirajući peškire.
- Odrastao sam uz svoje bake koje su stalno vezle. Tokom ratnih godina, malo koja porodica nije ponela neki peškir i shvatio sam kolika je njihova važnost često kao jedinog predmeta materijalne kulture koji je opstao. Najčešći su cvjetni motivi koji simboliziraju život, sreću i napredak, ali ima i onih sa životinjama. U Srpskoj kući smo organizirali niz radionica veza tokom kojih su nastali primjerci peškira. Nastojat ćemo tokom 2026. nastaviti s radionicama koje su tako nadišle projekt. Žene će učiti tehnike za koje su zainteresirane, a u planu je i uključivanje djece. Kako se već treću školsku godinu u Pakracu održava Program plus, koji čine glazbena i kreativna radionica, nije isključeno da se u okviru kreativne radionice razvije i radionica veza - zaključuje Harambašić.
O svemu je govorio i Josip Forjan, ističući da se čuvaju zbirke baštine nacionalnih manjina s 28 lokaliteta, od kojih se 15 odnosi na Srbe kao najbrojniju manjinu.
- Od oko 39.000 predmeta, narodnih nošnji i tekstila, preko 70 posto je originalno. Tokom 38 godina, koliko radim u KUC-u, kupovali smo i primali donacije predmeta, a zbirka je uvijek bila dostupna. Za sve manjine nužno je baviti se zavičajnom baštinom, pjesmama i plesovima - kazao je, naglasivši velik doprinos Ivana Terzića koji je snimao nošnje i Bojane Karlice koje je pripremala manekenke za njih, mahom članice zagrebačkog pododbora Prosvjete i Srpske pravoslavne opšte gimnazije.
S otvorenja izložbe "Fragmenti i cjeline" u Lipiku Foto: Nenad Jovanović
- Graničarska nošnja razlikuje se od paorskih nošnji jer je tu bila Vojna krajina, ali u duši nema razlike - priča nam Mira Šarčević iz Gornjeg Čaglića, koja je s Anđelkom Pavić iz Lipika i Ljubom Kukić iz Kusonja predstavila nošnje.
- Kad smo bili mladi nošnje nas nisu zanimale, ali počele su kad smo došli u godine. Krojila sam, šila, nabavljala materijal, a prije 20 godina formirale smo KUD - kaže Anđelka Pavić i pokazuje autentičnu kecelju staru 150 godina koju je dobila od komšije.
- Modernom tehnologijom oživljavamo stare i zaboravljene predmete, rekao je u obraćanju
prisutnima Dušan Kolarić iz Odjela za koordinaciju SNV-a, zahvalio svima koji čuvaju baštinu od zaborava i najavio da će uskoro biti sličnih projekata.
O svojim iskustvima govorio je i protojerej stavrofor Luka Bosanac koji je, kako je rekao, služio od Drave do Save i kako je na sahranama uvijek dobivao peškir, koji je služio i za označavanje nečijeg bogatstva.
Nenad Jovanović; Portal Novosti
"Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja"