Obnova Unske pruge je moguća

ZAGREB - Boris Milošević, SDSS-ov saborski zastupnik, govorio je o zapuštenoj Unskoj pruzi i željezničkoj dionici koja se pruža na 177 kilometara – od Knina do Novog Grada u Bosni i Hercegovini. Trasiranje je počelo 1936. godine, ali je zbog izbijanja Drugog svjetskog rata gradnja zastala. Unska pruga je puštena u promet 1948., iako nije bila u potpunosti dovršena. Godine 1987. pruga je u potpunosti elektrificirana. U novije vrijeme Unska pruga s hrvatske strane nije u funkciji. Dionica pruge u nadležnosti Hrvatskih željeznica, odnosno HŽ Infrastrukture, od Martin Broda do Knina u dužini od 58 kilometara, zatvorena je za promet, kazao je Milošević.

- Una je jedinstvena rijeka koja cijelim tokom od 212 kilometara plijeni svojom ljepotom. Gotovo nestvarno djeluje da su nekad dijelom toka uz Unu prolazili vlakovi. Dugački mračni tuneli i tračnice Unske pruge usječeni su u strme padine kanjona Une. Pruga dužine 119 kilometara prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, kroz Hrvatsku prolazi 58 kilometara i na čak sedam mjesta prelazi granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Dakle, dvije trećine pruge je u BiH, a jedna trećina u Hrvatskoj. Pruga je u nadležnosti tri željezničke firme: Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske i Hrvatske željeznice. Brojne željezničke stanice - Golubić, Tiškovac, Lička Kaldrma, Strmica, Una, Kestenovac, Martin Brod - napuštene su i pokradene, ali gotovo na svakoj postrojenja i dalje postoje - rekao je saborski zastupnik. Naglasio je da je sve do 1990. godine Unska pruga bila najsigurnija, najbrža veza između sjevera i juga Hrvatske.

Pruga je, kako je rekao Milošević, "hranila" srednjodalmatinske luke teretima, naročito s tržišta BiH, ali i drugih republika iz bivše države. Godišnje je prugom prevoženo blizu četiri milijuna tona tereta robe i više od 1,5 milijuna putnika. Najčešće se prevozio rasuti teret, pšenica, ugljen, nafta i naftni derivati. Prema redu vožnje iz 1991. godine, kroz bihaćku i kninsku željezničku stanicu dnevno su prometovala 34 putnička i brojni teretni vlakovi, pisala je nedavno Slobodna Dalmacija.

- Željeznica u Evropskoj uniji jedan je od prioriteta i u prednosti je nad cestovnim prijevozom, pogotovo kad je riječ o prijevozu tereta i iz aspekta zagađenja zraka. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, nakon zaista velikih ulaganja i rezultata u cestovnu infrastrukturu i promet, najavio je da nam predstoji desetljeće ulaganja u željezničku mrežu, i to oko tri i pol milijarde eura uglavnom iz europskih fondova - kazao je Milošević.

Podsjetio je da je ministar Butković najavio obnavljanje pruga, otvaranje novih dionica i početak gradnje pruge od Rijeke prema Zagrebu. Do 2030., kako je rekao Butković, "sigurno ćemo obnoviti veći dio glavnih koridora u Hrvatskoj".

- Revitalizacija Unske pruge, u nadležnosti HŽ infrastrukture, podrazumijeva obnovu dionice od Knina do Martin Broda. Bez obzira na činjenicu o prelasku granice na nekoliko mjesta i šengenski prostor, dogovorom se može pronaći rješenje da bi se moglo uložiti, kao što su međunarodni sporazumi o slobodnom tranzitu robe. Opravdanost te investicije sigurno nije upitna. Zar nije nedavno premijer dao jaku podršku BiH za početak pregovora o članstvu EU? Unska pruga bio bi partnerski projekt s Bosnom i Hercegovinom koja je zainteresirana za revitalizaciju - ocijenio je Milošević.

Smatra da je projekt revitalizacije Unske pruge moguće početi putem fondova prekogranične suradnje, što mora pokrenuti bosanskohercegovačka strana, odnosno HŽ infrastruktura može biti samo partner na prijavi tog projekta.

- Brojni su potencijali Unske pruge, a neki od njih su povezivanje srednjodalmatinskih luka željeznicom s tržištima srednje i jugoistočne Europe, povezivanje jadranskih luka s lukama unutarnje plovidbe, razvoj turizma, reduciranje onečišćenja okoliša i brojne ostale prednosti koje se mogu realizirati. Da ne govorimo o obnovi stanica, zapošljavanju, turističkim potencijalima prelijepog, ali zapuštenog kraja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom - zaključio je Boris Milošević.

Anja Kožul; Portal Novosti