„Niko u ovom svijetu nije srećan do onoga ko je otvorio širom kapije svog duhovnog Jerusalima, svoje duše i primio Boga u sebe“
Sveti Nikolaj Žički i Ohridski
Poklonici ispred Hrama Vaskrsenja Hristovog
Poklonici ispred Hrama Vaskrsenja Hristovog
Poklonici ispred Hrama Vaskrsenja Hristovog
U organizaciji Putničke agencije „HALO – Travel“ iz Niša, 54 hodočasnika iz više mjesta Srbije krenula su na pokloničko putovanje u Izrael. Jedna grupa krenula je u jutro 22. septembra sa aerodroma iz Sofije a druga sa aerodroma iz Temišvara.

Po sljetanju na aerodrom Ben Gurion u Tel Avivu dočekao nas je stručni vodič Miodrag Radenković i Milan Veljković sa protonamjesnikom Draganom Đoremom, sveštenikom crkve iz Gornjeg Milanovca. Prvo naše odredište bio je Tel Aviv, grad u Izraelu na obali Sredozemnog mora. Ovo je drugi grad po veličini u Izraelu, iza Jerusalima i ima nešto više od 400.000 stanovnika i gotovo je povezan sa gradom Jafa.

Prvo mjesto koje smo odmah po dolasku posjetili bila je Crkva Svetog velikomučenika i pobjedonosca Đorđa u čijoj kripti su prilikom obnavljanja hrama u vrijeme cara Konstantina bile prenjete iz Nikomidije svečeve mošti i bile položene u grob kome i danas brojni hrišćani ukazuju poštovanje.

Ikonostas u crkvi Svetog GeorgijaIkonostas u crkvi Svetog Georgija
Nakon što smo se poklonili u hramu prečasnim moštima Svetog Georgija u Lidu, koji se nalazi na periferiji Tel Aviva i cjelivali lance kojima je bio vezan, krenuli smo u panoramski obilazak Tel Aviva i stigli do starog grada Jafe. To je mjesto kako nam je objasnio vodič, sa koga je isplovio Jona, mjesto gdje je bila stara luka odakle je car Solomon uvozio libansku kedrovinu za izgradnju hrama. Ovdje smo narprije obišli hram ruske misije Svetog apostola Petra u čijoj porti se nalazi pećina sa grobom Svete pravedne Tavite.
U Jafi smo posjetili i crkvu Svetih arhangela Mihaila i Gavrila tj. kuću Simona Kožara, koja se nalazi uz samu obalu Sredozemnog mora.

Poklonici u hramu arhangela Mihaila i Gavrila u JafiPoklonici u hramu arhangela Mihaila i Gavrila u Jafi
Još je jedan manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu i nalazi se unutar zidina Starog grada u Jerusalimu, neposredno u blizini crkve Svetog Groba. Ovaj manastir podigao je srpski kralj Milutin početkom XIV vijeka za potrebe srpskih kaluđera u Jerusalimu. Ovim manastirom srpski monasi upravljali su oko 300 godina. U drugoj polovini XV vijeka jedno vrijeme bio je opustio, da bi od XVII vijeka došao pod grčku vlast.

Poslije Tel Aviva i Jafe u večernjim satima stigli smo i do Hrama Vaskrsenja Hristovog koji je svojim svodovima i kupolama objedinio Golgotu – stijenu na kojoj je Hristos razapet, Ploču pomazanja, kapelu unutar koje je Sveti Grob Hristov koji se poštuje kao najveća svetinja, kapelu Vazdviženja Časnog Krsta i druge svetinje.

Danas je Hram Vaskrsenja Hristovog sjedište grčkog pravoslavnog patrijarha jerusalimskog, dok je kontrola nad objektom podjenjena između nekoliko hrišćanskih crkava, takođe postoje i posebna pravila, kojih se svi pridržavaju vjekovima. Poklonili smo se Hristovom grobu i tako završili prvi dan našeg pokloničkog putovanja.

Drugi dan, nedjelja 23. septembar

U ranim jutarnjim satima prisustvovali smo Svetoj liturgiji u hramu Rođenja Hristovog u Vitlejemu, gdje smo se i pričestili. Ovdje smo imali priliku da se poklonimo zvijezdi i jaslama u kojima je ležao Bogomladenac, zatim smo se poklonili ikoni Presvete Bogorodice Vitlejemske.

Poklonici u pećini u kojoj je Hristos rođen prisustvuje Svetoj liturgijiPoklonici u pećini u kojoj je Hristos rođen prisustvuje Svetoj liturgiji
Crkva Rođenja Hristovog jedna je od najstarijih crkava u svijetu a podignuta je iznad same pećine koja je po tradiciji označena kao rodno mjesto rođenja Isusa Hrista. Pećina u kojoj je rođen Isus Hristos je proširena, podignut je oltar, a iznad toga podignuta je osmostrana zgrada. Od svega toga danas su ostali samo podni mozaici u glavnoj lađi. Mjesto gdje je Bogorodica rodila Isusa označeno je zvijezdom. Preko puta zvijezde je oltar jasli, na kome su klekli mudraci sa Istoka da se poklone Isusu Hristu.

Istočno od Vetlejema nalazi se grad Bet Sahur sa značajnim istorijskim i biblijskim mjestima. Tu je dobro poznato Polje pastira koje se od davnine imenuje po pastirima koji su ovdje vidjeli zvijezdu Hristovog rođenja. Ovdje je živio i Jesej, otac Davidov, a kasnije i David, kao pastir. Ova oblast bila je u vlasništvu roditelja Presvete Bogorodice svetih Joakima i Ane. Ovdje smo posjetili pećinu u kojoj se Anđeo Božji javio pastirima i saopštio im radosnu vijest. Ona je tokom IV vijeka ukrašena mozaicima i pretvorena u crkvu, a kasnije se na tome mjestu podigao manastir. Ovdje se nalazi i maslinjak, a neke masline posađene su još prije rođenja Isusa Hrista.

Odmah do ovog mjesta nalazi se i crkva Svete Bogorodice iz novijeg vremena, koja je metoh manastira Svetog Save Osvećenog.

Ostaci bazilike iznad pećine u Polju pastira i maslina iz vremena Isusa HristaOstaci bazilike iznad pećine u Polju pastira i maslina iz vremena Isusa Hrista
Zatim je uslijedilo duže putovanje kroz pustinju do manastira Svetog Save Osvećenog. Dok su neka od većim mjesta smještena po vrhovima, uz put su skromne kolibe u kojima žive Beduini koji predstavljaju arapsku nomadsku plemensku grupu i žive uglavnom od uzgoja ovaca, deva i koza.

Velika lavra Svetog Save Osvećenog je od posebnog značaja za srpski narod. Ovaj manastir se nalazi na desnoj obali Kedronskog potoka. Sveti Savo Osvećeni rođen je u Kapadokiji 439. godine i predstavio se u 94. godini života. Kada je oko sebe okupio bratstvo od 150 monaha podiže crkvu u okviru manastira posvećenu Blagovjestima. Pred svoju smrt monasima je govorio da će poslije mnogo vremena njihov manastir posjetiti jedan monah, koji će biti iz plemićke porodice i koji će po njemu dobiti ime Sava. Tom monahu treba dati ikonu Bogorodice Mlekopitateljice kao i njegov igumanski štap i žezlo. Ovo predskazanje se i desilo kada je poslije skoro sedam vjekova ovaj manastir na svom pokloničkom putovanju posjetio naš Sveti Sava. Tri puta je cjelivao mošti Svetog Save Osvećenog i tri puta igumanski štap je padao pred noge Savi. Tada je bratstvo ispunilo zapovjest svog duhovnog oca i predalo ove svetinje našem Svetom Savi. Pored ove dvije svetinje Savi je data i ikona Bogorodice Trojeručice koju je ikonopisao Sveti Luka. Nju je u ovaj manastir donio Jovan Damaskin koji je ikoni pridodao i treću ruku iskovanu u srebru uz znak zahvalnosti za iscjeljenje njegove ruke. U ovaj manastir ulazak ženama nije dozvoljen, a iznad manastirske lavre nalazi se pirg koji je podigao srpski kralj Milutin. Prema riječima našeg vodiča na ovom prostoru u pustinji nalazio se i jedan srpski manastir, ali nažalost arheolozi još nisu pokazali interes da otkriju mjesto na kome se nalazio.

Novinar i književnik Đuro Kuljanin ispred manastira Svetiog Save OsvećenogNovinar i književnik Đuro Kuljanin ispred manastira Svetiog Save Osvećenog
Treći dan, ponedeljak, 24. septembar

Toga dana naše odredište bio je grad Jerusalim. To je Sveti grad za jevreje, hrišćane i muslimane, godišnje ga posjeti oko četiri miliona turista. Jerusalim je glavni grad Izraela, s tim što Palestinci smatraju istočni dio Jerusalima za svoj glavni grad, što predstavlja jedno od glavnih pitanja u rješavanju Bliskoistočnog konflikta. Stari grad je podijeljen na jevrejsku, hrišćansku, jermensku i muslimansku četvrt.

Najprije smo posjetili Zapadni zid ili Zid plača koji predstavlja jedini ostatak nekadašnjeg Jerusalimskog hrama – Solomonovog hrama u Jerusalimu. Ovaj hram 70. godine srušili su Rimljani kada su osvojili Jerusalim. Ovdje se mole Jevreji zbog vjerovanjea da će se ispuniti želja čovjeka ako je napišu na papirić i stave u zid.

Jevreji se mole ispred Zida plača Jevreji se mole ispred Zida plača
Poslije obilaska Zida plača posjetili smo Sion – Gornjicu, mjesto tajne ili posljednje večere gdje je gospod ustanovio Svetu tajnu pričešća i mjesto gdje se odigrao događaj silaska Svetog Duha na Apostole. To se dogodilo u kući Svetog Jovana Bogoslova koja se nalazila na Sionskoj gori. Sada je ispod Gornjice sinagoga i grob Davida. Za nas je posebno važno da je Sveti Sava prilikom dolaska u Svetu zemlju otkupio kuću Jovana Bogoslova da bi je kasnije darovao kao metoh manastiru Svetog Save Osvećenog.

Tajna večera – Gornjica (srpska soba)Tajna večera – Gornjica (srpska soba)
U blizini je mjesto Vaznesenja Gospodnjeg gdje je nekada bila velika bazilika od koje su ostaci samo ostaci stubova na kojima je kasnije podignuta džamija. Unutar se nalazi kamen sa otiskom noge sa koga se vazneo Isus Hrist, kada se po drugi put pojavio pred apostolima. Nedaleko je i grčki manastir Vaznesenja Hristovog u kojem se nalazi ikona Gospoda Pantokratora koja je spasila manastir o čemu nam je pričala srpska monahinja Filoteja.

Na Maslinovoj gori nalazi se i manastir Pater noster – Oče naš, gdje je Gospod naučio svoje učenike kako da se mole izgovorivši po prvi put molitvu Gospodnju Na zidovima ovog crkvenog kompleksa ispisana je ova molitva na više od 60 jezika, između ostalog i na srpskom. Na putu prema Maslinovoj gori prošli smo pored mjesta gdje je Juda izdao Gospoda, kao i mjesta gdje se Petar odrekao Isusa Hrista.

Sa istočne strane Jerusalima locirana je Maslinova gora, na kojoj je Isus Hristos često boravio. Sa ovog mjesta vodič nam je objasnio topografiju Starog grada u Jerusalimu i nabrojao 14 kapija koje su otvorene, kod su neke zazidane. Odmah ispod nalazi se staro Jevrejsko groblje koje je jedno od najstarijih poznatih groblja na svijetu, s obzirom da su neki grobovi stari više od 3.000 godina. Kada osjete da im se bliži smrt ovdje dolaze Jevreji iz cijelog svijeta da bi se sahranili na ovom groblju, vjerujući da će ustati na Sudnji dan i moći da posmatraju ulazak mesije u Jerusalim kroz kapiju koja je danas zazidana, kroz zlatna vrata ili Kapiju milosrđa. Budući da je još ostalo malo grobnih mjesta cijena jedne grobnice kreće se oko milion dolara.

Pogled sa Maslinove gore preko jevrejskom grobnja prema JerusalimuPogled sa Maslinove gore preko jevrejskom grobnja prema Jerusalimu
Zatim smo se spustili do Gestimanskog vrta gdje se nalazi crkva Presvete Bogorodice podignuta na mjestu gdje je Isus Hrist primio njenu dušu. U podzemnoj crkvi ovdje je grob Bogorodice koji osvjetljavaju bezbrojna kandila, a iza na žrtveniku nalazi se njena čudotvorna ikona kao i ikona Svetog Jovana Damaskina. Negdje na sredini stepenica sa desne strane nalaze se kivoti sa moštima njenih roditenja Svetog Joakima i Ane, a sa druge strane kivot sa moštima Pravednog Josifa za koga je bila zaručena. Kada je poslije tri dana došao apostol Toma da se oprosti od Bogorodice kovčeg je bio prazan. Kao uspomenu na smrt Bogorodice i dan kada se vaznjela na nebo praznuje se Uspenje Presvete Bogorodice ili Velika Gospojina (28. avgusta)

Unutrašnjost crkve Uspenja Presvete Bogorodice – Bogorodičin grobUnutrašnjost crkve Uspenja Presvete Bogorodice – Bogorodičin grob
Posjetili smi u blizini i manastir Svetog Stefana. Crkvu je podigla vizantijska carica Evdokija supruga cara Teodosija II na mjestu gdje je ubijen Sveti Stefan. Od vizantijske crkve ostali su samo temelji stare bazilike, dok je ova crkva podignuta 1930. godine na njenim ruševinama. On je postao prvi mučenik crkve u 30-oj godini života. Bio je prvi od sedam đakona koje su sveti apostoli rukopoložili i zato je nazvan arhiđakonom. Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenikom.

Zatim smo prošli kroz „Lavlju kapiju“ i krenuli putem Isusovog stradanja, od izricanja smrtne presude do vaskrsnuća. Pravoslavni hrišćani na tom putu Hristovog stradanja poštuju četrnaest mijesta zastoja. Odmah na početku Puta bola (Via Doloros) nalazi se kuća Joakima i Ane i mjesto Rođenja Presvete Bogorodice. Svaka stanka obilježava jedan biblijski događaj, od osuđenja u rimskoj tvrđavi Antonia do vrha Golgote.

Crkva Svetog Vaskrsenja je sjedište grčkog pravoslavnog patrijarha jerusalimskog i zanivljivo je da se u njoj svake godine na Veliku subotu, uoči pravoslavnog Vaskrsa javlja „Blagodetni oganj“, odnosno plamen koji se čudesno pojavljuje na Hristovom grobu, a koji za vjernike predstavlja javljanje Duha svetoga i potvrdu Isusovog vaskrsenja. Hodočasnici i turisti prinose snop od 33 svijeće, koje simbolizuju godine Hristovog života. Vjernici na Ploči miropomazanja spuštaju svijeće, ikone i druge crkvene predmete, i tako ih osvećuju. Na kraju ovog dana posjetili smo i Milutinovu crkvu posvećenu Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu ali su nažalost njena vrata bila zatvorena.

Četvrti dan, utorak, 25. septembar

U ranim jutarnjim satima učesnici ovog pokoničkog putovanja krenuli su da se poklone još nekim svetinjama i manastirima koji su smješteni u pustinji. Na tome putu prvo odredište bio je ženski manastir Teodosija Velikog. Sveti Teodosije predstavlja značajnu ličnost u hrišćanskoj crkvi. Bio je veliki čudotvorac a ustanovio je i principe monaštva. Rođen je u oblasti Kapadokija a kao mladić posjetio je Simeona Stolpnika koji mu je prorekao veliku duhovnu slavu. Kod njega je neko vrijeme proveo i Sveti Sava Osvećeni prije nego što je podigao svoj manastir. U okviru manastira u staroj crkvi su mjesta upokojenja Svetog Teodosija i njegove majke, zatim Svete Sofije, majke Svetog Save Osvećenog, te majke Svetih Kozma i Damjana.

Ženski manastir Teodosija VelikogŽenski manastir Teodosija Velikog
Dalje kroz pustinju stižemo do Vitinije, mjesta gdje je bio dom Marte i Marije, sestara Lazara, Hristovog prijatelja. U Vitiniji je Hristos učinio veliko čudo vaskrsnuvši Lazara, koji je četri dana ležao u grobu i izašao iz njega na Hristove riječi.

Poklonici kod Lazareva groba koji se nalazi ispred pravoslavne crkvePoklonici kod Lazareva groba koji se nalazi ispred pravoslavne crkve
Slijedeće odredište bio je manastir Georgija Hozevita, koji se nalazi u klisuri Vadi Kelt. Gradnja manastira počela je u IV vijeku kada je nekoliko monaha prolazeći kroz pustinju naišlo na pećinu za koju su vjerovali da je u njoj živio Sveti Ilija sa gavranovima, pa su u njegovu slavu u njoj započeli gradnju svetog zdanja. Sveti Georgije Hozevit koji je bio rodom sa Kipra dolazi u V vijeku i cio svoj život posvećuje njegovoj izgradnji praveći jedno od prvih sačuvanih svetilišta grčke pravoslavne crkve.

Arapski osvajači su razrušili manastir u XII vijeku i tako je ostao pust do kraja XIX vijeka, dok se ovdje nije naselio grčki monah Kalinik. Glavna manastirske crkva posvećena je Svetoj Bogorodici, a živopis zidova i svodova uradio je ruski monah Dionisije. U manastiru se čuva i lobanja osnivača manastira Jovana Hozevita, kao i netruležne mošti svetitenja iz XX vijeka Jovana Rumunskog. Iznad manastira je pećina Svetog Proroka Ilije, a okolo manastira su mnogobrojne isposnice. U ovom manastiru su Pravedni Joakim i Ana izmolili od Boga Presvetu Bogorodicu. Pravi je podvig doći do ovog manastira jer je put izuzetno strm a onda se preko mosta prelazi kanjon i opet strmo penje do manastira.

Manastir Georgija HozevitaManastir Georgija Hozevita
Poslije obilaska ovog manastira uslijedio je povratak u Jerusalim i posjeta manastiru Časnog krsta, koji je jedan od najpoznatijih pravoslavnih manastira u Svetoj zemlji. Po predanju podignut je na mjestu gdje je Isus Hristos bio razapet na Časni krst. Nastanak ovog manastira vezuje se za vladavinu cara Konstantina Velikog i njegovu majku caricu Jelenu. Manastir se nalazi u neposrednoj blizini Izraelskog parlamenta. Po predanju nakon što je Bog sagorio gradove Sodom i Gomor poštedio je jedino pravednoh Lota i njegovu porodicu. Loto je ponio sa sobom tri sjemena od tri drveta: kedra, šimšira i kiparisa. Oni su rasli jedno pored drugog da su se na kraju srasli u jedno drvo koje je zatim bilo posječeno za građu obnovljenog Solomonovog hrama. Kako se nije dalo obraditi bačeno je u Kedronski potok gdje je bilo punih 30 godina i tad je odlučeno da na tome ukletom drvetu razapnu i tako još više osramote Isusa Hrista. Drvo se tek tada dalo obraditi, a crkva je podignuta u V vijeku iznad mjesta gdje je drvo izniklo. Srpski Sveti Sava 1229. godine postao je drugi ktitor ovog manastira koji sada pripada Jerusalimskoj pravoslavnoj crkvi.

Poklonici ispred manastira Časnog krstaPoklonici ispred manastira Časnog krsta

Zatim smo na kraju dana posjetili ruski manastir na mjestu susreta Jelisavete majke Jovana Krstitelja i Bogorodice. Poviše ovog nalazi se još jedan ruski manastir posvećen Saboru svih svetih ruske zemlje.

Na putu do ovih manastira koje se nalaze u Jerusalimu, vodič nas je upoznao da prolazimo kroz rodno mjesto Jovana Krstitelja En Kerem gdje se nalazi grčki manastir posvećen Svetom Jovanu Krstitelju. Sadašnji manastir izgrađen je 1894, a obnovljen 1975. godine. U blizini se rodio i pobožni Simon Bogoprimac, kome je Gospod rekao da neće umrijeti dok ne vidi Hrista Spasitelja. On je to i dočekao i primio na ruke maloga Hrista i zato se zove Bogoprimac. Tom događaju posvećen je praznik Sretenje (15. februar po n.k.). Njegove mošti sada se nalaze u Zadru.

Peti dan, srijeda 26. septembar

Ovod dana naše prvo odrediušte bio je Nazaret, u kome prema procjeni živi oko 70.000 stanovnika. U Novom zavjetu ovo mjesto se spominje kao prebivalište u kome je Isus Hrist proveo svoje djetinjstvo. Nazaret je udaljen 25 km od Galilejskog jezera i 9 km od planine Tavor. Najveći dio populacije čine Arapi. Sa Gornjim Nazaretom koji je uglavnom naseljen Jevrejima ima oko 120.000 stanovnika. Ovdje su na više mjesta vršena arheološka iskapanja a danas se ovi ostaci nalaze unutar prostora franjevačkog samostana gdje se prema predanju nalazila Marijina kuća. U VI vijeku ovdje je podignuta i Crkva ukazanja kod izvora vode poznatog i kao Marijino vrelo. Ovdje se sada nalazi Bazilika Blagovjesti koja predstavlja najveći hrišćanski objekat na Bliskom istoku. Po katoličkom vjerovanju označava mjesto gdje je arhangel Gavrilo objavio rođenje Bogorodici Isusa Hrista, kod su pravoslavci na mjestu jedinog izvora pitke vode u drevnom Nazaretu sagradili crkvu Argangela Gavrila. Kada su Rimljani krenuli sa popisom stanovništva svako se morao naći u mjestu rođenja, tako da se i sveta familija uputila u Vitlejem gdje će se Isus i roditi, ali će kasnije doći u Nazaret i tu provesti propovjedajući punih 26 godina. Kada je došao u sukob sa Jevrejima upućuje se u Kapernaum, a zatim u Jerusalim.

Ispred Bazilike BlagovjestiIspred Bazilike Blagovjesti
Zatim smo krenuli prema gori Tavor gdje se Isus preobrazio pred učenicima Petrom, Jakovom i Jovanom. Sa ovom mjesta puca pogled na Tabhu i Kapernaum, gdje je Hristos boravio i činio čuda. Na tome mjestu sada se nalazi crkva Preobraženja a Preobraženje Gospodnje danas je jedan od najvažnijih crkvenih praznika i po novom kalendaru obilježava se 19 avgusta. Ovo je ujedno i slava manastira Svetog arhangela Mihaila na rijeci Krki u Dalmaciji. Na Tavoru bila je i srpska crkva Svetog Nikole koju je podigao srpski patrijarh Joanikije. Od ovog manastira danas su opstali samo temelji.

Crkva Preobraženja Gospodnjeg na Gori TavorCrkva Preobraženja Gospodnjeg na Gori Tavor
Zatim je uslijedio obilazak pravoslavnog manastira Svetog Georgija u Kani Galilejskoj koji je podignut u blizini kuće Simona Kananita. Na svadbi u ovom mjestu na kojoj je Hristos bio zajedno sa svojim učenicima učinio je prvo svoje čudo. Kada je domaćinu ponestalo vina na molbu svoje majke Presvete Bogorodice on je vodu pretvorio u vino. Na tome mjestu danas stoji jedna pored druge rimo-katolička i grčko-pravoslavna crkva, a u blizini se nalazi i Magdala, rodno mjesto Marije Magdalene, Hristove učenice.

Posebno duhovno i fizičko okrepljenje dogogilo se na Galilejskom jezeru. Na obali Galilejskog jezera u mjestu Kapernaumu nalazi se crveno-bijela grčka crkva posvećena Dvanaestorici apostola. Ova crkva sagrađena je 1925. godine i čuva uspomenu na priziv prostih galilejskih ribara u apostolstvo. Gotovo u cijeloj Svetoj zemlji nema toliko mjesta vezanih za Hristov život i djela, koliko na obalama Galilejskog jezera. Ono se nalazi 220 metara ispod nivoa mora i u njega se na sjeveru uliva a na jugu iz njega ističe rijeka Jordan. Nažalost u posljednjih pola vijeka ozbiljno se smanjio priliv vode što utiče i na nivo vode u Galilejskom jezeru. Apostol Petar živio je u blizini Galilejskog jezera i zvao se Šimun, dok ga Isus nije prozvao Petar što na grčkom znači Stijena, kako bi naznačio njegovu vodeću ulogu u crkvi. Petar je postao prvi od dvanaest apostola kao i njegov brat Sveti Andrija. Na ovom mjestu desilo se još jedno od Hristovih čuda a odnosi se na umnožavanje hljebova i riba. Ovdje u obližnjem restoranu bio je priređen i ručak za sve hodočasnike koji tradicionalno objeduju ribu Svetog Petra.

Crkva posvećena Dvanaestorici apostolaCrkva posvećena Dvanaestorici apostola
Posljednje mjesto koje smo posjetili toga danas bila je Gora Blaženstva, gdje se danas nalazi katolička crkva, a gdje je Hristos u svojoj Besjedi na Gori izrekao devet blaženstava koja predstavljaju ljestvicu kojom se čovjek još u ovozemaljskom životu uzdiže do nebesa. Besjeda na Gori se smatra središnjim načelom hrišćanskog učenja i mnogi mislioci je smatraju osnovnim izvorom hrišćanskog pacifizma.Najpoznatiji dio Besjede na Gori čine blaženstva koje se nalaze na početku a onda slijedi molitva Očenaš i savjeti „o neopiranju zlu“ i „okretanju drugog obraza“.

Poklonici na Gori Blaženstva slušaju poglavlja iz Jevanđelja po MatejuPoklonici na Gori Blaženstva slušaju poglavlja iz Jevanđelja po Mateju
Krstovdan, šesti dan 27. septembar

Ovoga dana praznuju se dva događaja koji su u vezi sa časnim Krstom Hristovim. Prvo je pronalazak časnog Krsta na Golgoti od strane Svete carice Jelene 326. godine, i drugo povratak časnog Krsta 628. godine nakon pobjede vizantijskog cara Heraklija nad Persijancima.

Na Krstovdan ili Vozdiženje (Podizanje) časnog krsta hodočasnici iz naše grupe proveli su na Svetoj liturgiji u pravoslavnoj crkvi u Hramu Vaznesenja Hristovog. Svetu liturgiju predvodio je patrijarh Jerusalimski i sve Palestine Teofilo, uz sasluženje srpskih episkopa Jovana (Slavonskog) i Irineja (Istočnoameričkog) i sa trojicom sveštenika iz naše grupe.

Na liturgiji bili su prisutni u narodnoj nošnji svoga kraja i Čuvari Hristova groba iz Vrlike (Dalmacija). Ovo je tradicija koja je uspostavljena još od posjete Svete Jelene 326. godine. Čuvari od tada imaju zadatak da čuvaju kapelu Groba Hristovog i ostala sveta mjesta i da brane vjeru.

Po završetku Svete liturgije uslijedilo je pričešće a zatim prijem u prostorijama Jerusalimskog patrijarha. Poslije besjede patrijarha govorili su i predstavnici arapske, jermenske i ruske crkve. Na prijemu bili su najbrojniji poklonici iz Srbije od kojih su se neki kasnije fotografisali sa patrijarhom. Nakon prijema Njegova Svetost je blagoslovio poklonike i na rastanku ih darivao prigodnim poklonom – ikonom Svete Bogorodice. Ovdje su preuzete i gramate tako da su svi oni koji su posjetili Hristov grob i druga sveta mjesta toga dana postali hadžije.

Preostalo slobodno vrijeme toga dana iskorišteno je da se hodočasnici još jednom poklone pred Hristovim grobom i obiđu Jerusalim grad trgovine i turizma. U njegovim uskim ulicama osjeća se pravi preduzetnički duh pošto se suveniri i unikatni turistički i vjerski predmeti mogu kupiti gotovo na svakom mjestu.

Poklonici na prijemu kod jerusalimskog patrijarha Teofila IIIPoklonici na prijemu kod jerusalimskog patrijarha Teofila III
Sedmi dan, 28. septembar

Ovo je bio posljednji dan pokloničkog putovanja u Svetu zemlju. Prvo odredište toga dana bio je grad Jerihon. Putujući prema Jerihonu prošli smo kroz Judejsku pustinju i nekoliko siromašnih Beduinskih naselja. Jerihon je jedan od najstarijih utvrđenih naselja na svijetu i ima oko 25.000 stanovnika. Nalazi se na palestinskoj teritoriji na nadmorskoj visini od 258 metara ispod nivoa mora i po tome je najniži grad na svijetu.

Najprije smo se popeli na Goru kušnje mjesto na kome je Gospod nakon što je kršten i poslije četrdesetodnevnog posta iskušavan od strane đavola. Ovdje je u XII vijeku podignut manastir Četrdesetice i crkva Blagovjesti, pećina u kojoj je Gospod postio 40 dana. U manastiru se nalazi kopija čuvene ikone Bogorodice koja je zaštitnica ovog svetog mjesta. Do ovog manastira poklonici u zrelijim godinama došli su uspinjačom a oni mlađi pješačenjem uz strmu stazu.

Manastir Četrdesetica sa crkvom BlagovjestiManastir Četrdesetica sa crkvom Blagovjesti
U Jerihonu smo zatim obišli i Crkvu Svetog Proroka Jeliseja i Zakejev dud – divlju smokvu na koju se – kako stoji u Jevanđelju po Luki – popeo Zakej starješina carinika kako bi vidio Isusa koji je došao u Jerihon. Kada ga je vidio Isus mu je rekao „da siđe jer mu valja biti u domu njegovom“, a Zakejevo pokajanje nagradi rječima „Danas dođe spasenje domu ovome jer i ovo je sin Avramov“. Poslije ovog susreta Zakej je polovinu svoga imanja podjelio siromašnima, a onima koje je oštetio vratio je četverostruko više. Zgrada Ruske Duhovne misije se nalazi na istom mjestu gdje je nekada živio Zakej. Poslije ručka koji je bio poslužen u obližnjem restoranu neki su našli osvježenje u Jelisejevoj fontani.

Osvježenje u Jelisejevoj fontaniOsvježenje u Jelisejevoj fontani
Zatim je uslijdio odlazan na rijeku Jordan gdje je Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista. Od tog vremena rijeka je promjenila svoje korito i na mjestu gdje je bilo krštenje danas je suvo. Danas vode Jordana protiču 300 metara južnije. Poklonici su imali čast da se obuku u bijele haljine i da se pogrusaju u vodama Jordana. Protonamjesnik Dragan Đorem je sve učesnike ovog pokloničkog putovanja tri puta pogrusio pri tome moleći Gospoda da ova sveta voda spere sve ono što je nečisto u nama, svaki greh duše i tijela. Na ovom mjestu je pročitano i jevanđelje o krštenju gospoda Isusa Hrista. Ovo pogrusenje svima nama ostaće u dragoj uspomeni do kraja života.

Pogrusenje u rijeci Jordanu Pogrusenje u rijeci Jordanu
Na putu do Mrtvog mora posjetili smo i manastir Gerasima Jordanskog. O Gerasimu Jordanskom – vodič nam je ispričao jednu zanimljivu priču – kada je išao kroz pustinju sreo je lava koji je imao trn u nozi i nije mogao da se kreće. Kada mu je izvadio trn lav je krenuo za njim i od njega dobio zadatak da čuva magarca kada je išao na vodu. Kada su magarca oteli Persianci on je morao da radi taj posao. Kasnije je uspio da pronađe magarca i vrati ga Gerasimu. Kada se Gerasim upokojio lav je od tuge krepao. Ispred ovog manastira sada se nalazi skulptura lava.

Lav na ulazu u manastir Gerasima JordanskogLav na ulazu u manastir Gerasima Jordanskog
Na kraju ovog pokloničkog putovanja stigli smo i da se okupamo u ljekovitom Mrtvom moru koje se nalazi oko 1300 stopa ispod morskog nivoa i deset puta je slanije od obične morske vode.

U subotu, 29. septembra poslije osmodnevnog pokloničkog putovanja uslijedio je povratak avionom iz Tel Aviva za Sofiju i Temišvar, odnosno povratak u Srbiju.

Hadži Milojko Budimir
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Ukoliko prenosite ovaj tekst na drugi sajt, a Banija Online je naznačena kao izvor / autor teksta, molimo da i to prenesete po mogućnosti sa linkom ka izvornom tekstu.
reklamirajte se cbc