SREMSKI KARLOVCI - U slavnoj spomen-biblioteci Karlovačke gimnazije, na „Prolećnim Brankovim danima 2024“, danas je promovisan prvi tom projekta „Kolo, kolo, naokolo“ Nenada Grujičića, u izdanju Brankovog kola, štampan o dvestotoj godišnjici rođenja Branka Radičevića. Autora Nenada Grujičića, i književnog kritičara i urednika ovog dela, Rastka Lončara, kao i prisutne goste i mahom mladu publiku, pozdarvila je Jelena Rudović, pomoćnica direktora Karlovačke, koji je s razlogom bio odsutan u Beogradu.Ona je zahvalila Brankovom kolu što svojim programima oplemenjuje Karlovačku gimnaziju, pa tako i povodom dva veka od rođenja njenog najčuvenijeg đaka – Aleksija Radičevića. Program je vodila potpisnica ovih redova Ana Gojković.
Nenad Grujučić je istakao da ovo delo ima genezu u svojim (ultra)počecima koji sežu sve do 1984. godine kada je, u svojim brankovskim godinama, objavio knjigu „Branko – pesnik mladosti“ u izdanju tadašnje agilne Književne zajednice Novog Sada. Tiraž je bio 5000 hiljada primeraka, a već naredne godine drugo izdanje knjige izašlo je u tiražu od 6000 primerake. Potom su usledila brojna izdanja u sličnim tiražima u beogradskom Zavodu za udžbemnike i nastavna sredstva.
Zatim je pesnik i pisac Nenad Grujičić, dugogodišnji direktor Brankovog kola, ispričao i dao publici podatke o nesvakidašnjim znacima koji će ga dovesti u Brankovo kolo. Prvo je istakao da je daleke 1978. godine dobio Brankovu nagradu Matice srpske, pa onda naredne godine „Pečat varoši sremskokarlovačke“. Sve to tada njemu mladom nije govorilo da će ubrzo postati čelni čovek Brankovog kola.
Otišao je u vojsku (JNA) 1982. i tamo zatekao vojnika koji se zove Branko Radičević. Po izlasku iz vojske otišao u tadašnji SSSR u delagaciji mladih pisaca Jugoslavije i odmah pri dolasku saznali su da je umro Leonid Brežnjev, najvažniji čovek te ogromne države. Poslali su celu mladu jugoslovensku delegaciju u Gruziju, daleko od Moskve, a tamo u jednoj književnoj redakciji upoznaje mladića koji govori 25 jezika. Kad je čuo odakle smo došli, istako je Grujičić, odmah je izrecitovao pesmu „Devojku na studencu Branka Radičevića.
I još toga, i još mnogo – da bi sve to dovelo danas do primocije knjige od 570 strana, sa retkim fotografijama-dokumentiima, KOLO, KOLO, NAOKOLO, o kojoj je Rastko Lončar govorio sa velikim pijetetom i divljenjem. Istakao je da su to retke knjige i da ih ne može svako napisati, da je ovde posredi spcifično i duboko proživljeno iskustvo u decenijskom radu u Brankovom kolu. Istakao je da je privilegovan što je učestvovao u finalnoj pripremi knjige pred odlazak u štampu.

Zatim je upitao Grujičića kako će se granati dalje ovaj pprojekat u tri knjige. Došao je odgovor da će drugi tom na sličnom broju strana imati podnaslov Stražilovski vremeplov: Zapisi i sećanja, crtice i komentari. Ta knjiga je završena i pojaviće se za septembarsko 53. Brankovo kolo. A treći tom će tek biti nastavljen i na njemu će Grujičić, ako Bog da zdravlja i mira, raditi sve do predočavanja događaja i saadržaja sa proslave 200. godišnjice rođenja Branka Radičevića.
Prvi tom obimn knjige, Pojave i portreti, sadrži tekstove o Branku Radičeviću, njegovoj legendarnoj poemi „Đački rastanak“ i antologijskom "Kolu" u njemu, slavnom književnom listu "Brankovo kolo" (1895), njegovom osnivaču i uredniku Pavlu Markoviću Adamovu, o prvom direktoru Brankovog kola Mihailu Mići Vasiljeviću, o Sremskim Karlovcima i Karlovačkoj gimnaziji, o Stražilovu i Brankovim spomenicima, o Brankovom rodnom Slavonskom Brodu, te o minulim iz zemnog života uglednim pesnicima, piscima, dramskim i muzičkim umetnicima, slikarima, kantautorima i operskim pevačima, filozofima i duhovnicima (kojima je Grujičić decenijama bio domaćin) što su u slavu Branka Radičevića radosno pohodili Brankovo kolo u Sremskim Karlovcima i na Stražilovu, ali i u Novom Sadu. To su Desanka Maksimović, Dejan Medaković, Borislav Mihajlović Mihiz, Borislav Pekić, Svetlana Velmar Janković, Vladeta Jerotić, Vasko Popa, Miroslav Antić, Stevan Raičković, Živan Saramandić, Milka Stojanović, Olja Ivanjicki, Milan Kečić, Radovan Kragulj, Milan Trkulja, Ivan V. Lalić, Vesna Parun, Dragutin Tadijanović, Radovan Pavlovski, Rajko Petrov Nogo, Branislav Petrović, Pavle Ugrinov, Ivan Hajtl, Petar Kralj, Pavle Popović, Miša Janketić, Ljiljana Petrović, Simo Elaković, Petar Kralj, Stevan Tontić, Duško Trifunović, Milan Nenadić, Vukman Otašević, Vico Dardić, Radomir V. Ivanović, Krstivoje Ilić, Milovan Vitezović i drugi.
Profesori i đaci, i redovna pubčika Brankovog kola, nagrađivali su dugotrajnim aplauzima Grujičićeve i Lončareve nadahnute rečenice. Bio je to susret koji se pamti i koji neće lako otići u zaborav. Od onih susreta što probude u čoveku zapretene strune bića i aktiviraju ih na stvaralaštvo i pozitivno razmišljanje. Grujičić je to nazvao radošću ili kreativnim erosom koja stvara i koji je božanske prirode, a onda uptregnut sa zanatom donosi rezultate.

Nema sumnje da su mnogi mladi ljudi inspirisani danas da i sami prepoznaju u sebi talenat, da ga ne izdaju, a onda – neguju i kroz vreme preobraze u talenat za talenat, o čemu je Nenad Grujičić danas povodom Branka nadahnuto govorio ističući svoju veliku ljubav i prema Karlovačkoj gimnaziji koja je junakinja knjige, prvog toma projekta „Kolo, kolo, naokolo“.
Danas su Brankovo kolo i autor Nenad Grujičić napravili nesvakidašnji lep gest, povodom velikog Brankovog jubileja – darovali su đacima i profesorima dvadest primeraka knjige KOLO, KOLO, NAOKOLO. To je ozarilo lica prisutnih koji su potom radosno tražili autorov potpis i posvetu.
U četvrtak, takođe u Karlovačkoj gimnaziji, u 11 časova, na „Prolećnim Brankovim danima 2024“, povodom nesvakidašnjeg Brankovog jubileja, biće promovisana antologija vrednog i posvećenog Nenada Grujičića – „Ao, danče, ala si mi beo“, cvetnik pesma posvećenih Branku Radičeviću, od sredine 19. veka do današnjih godina.
Ana Gojković





"Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja"