Vjerom i suradnjom protiv mržnje

Akademiju je obilježio bogat kulturno-umjetnički program (Foto: Sandro Lendler)

I ovu Svetosavsku akademiju SKD “Prosvjeta”, održanu 24. januara u prepunoj Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, uz bogati kulturno-umjetnički program, obilježila je podjela nagrada zaslužnim članovima.

Predsjednik SKD-a “Prosvjeta” Nikola Vukobratović istaknuo je da je Svetosavska akademija centralna manifestacija ove organizacije s velikom tradicijom.

– U tom periodu održavala se u vrlo različitim okolnostima, pod različitim državama i karakterima vlasti. No, njihova je poruka i smisao uvijek sličan: s jedne strane izraziti želju srpske zajednice u Zagrebu i Hrvatskoj da ostvari svoje pravo na različitost i vidljivost, a s druge strane želju za zajedničkim životom i dobrim odnosima sa svim susjedima, bez obzira na njihovo porijeklo, konfesionalni, etnički ili drugi identitet – kazao je Vukobratović, podsjećajući da je Savindan posvećen ličnosti najuže povezanoj s razvojem znanja, književnosti i pismenosti u srpskoj historiji i svecu zaštitniku obrazovanja, škola i učenja.

– Za Srbe u Hrvatskoj obilježavanje Savindana je ne samo prilika za izražavanje i jačanje veze sa sunarodnjacima, nego i za potvrđivanje predanosti najprosvjećenijim i najplemenitijim tradicijama vlastitog nacionalnog identiteta. Teško je zato ne osjećati tugu, pa i sramotu zbog pokušaja da se 2026. u Hrvatskoj zabrani održavanje svetosavskih akademija. Teško je ponekad natjerati se da se na ovakvim prilikama, koje bi trebale biti sretne, toliko govori o neugodnim stvarima kao što su uporna nastojanja da se svaka manifestacija naše vjerske i nacionalne posebnosti proglasi neprijateljskom, od Božića, preko Nove godine pa sada i do nacionalnog sveca zaštitnika – objasnio je Vukobratović.

Prema njegovim riječima, sramota koju kao zajednica neminovno moramo osjećati zbog svega što se događa, zapravo nije naša sramota, nego onih koji svoju moć, pa i vlast, ne znaju koristiti ni za što drugo, nego da maltretiraju slabije.

– Znamo još nešto, a to je da ova zemlja nije zemlja mržnje. Ta vjera, uključujući i vjeru u ljude, u iskonsku dobrotu i u plemenitost vlastitih namjera, može i treba biti naš najjasniji odgovor mržnji koja se nastoji nametnuti kao jedini mogući oblik kroz koji komuniciramo naše razlike. Notorna je činjenica da nitko od nas svoje porijeklo ne bira. Ali ono što biramo je što ćemo s tim porijeklom učiniti. Mi biramo da od njega ne bježimo, ali da svoje posebnosti koristimo tako da na njima gradimo prostor za slobodu da se bude drugačiji i za nas i za sve ostale – zaključio je.

Protojerej stavrofor Slobodan Lalić, izaslanik episkopa Kirila, administratora Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, naglasio je da se ove godine u Srpskoj pravoslavnoj crkvi obilježavaju Savini jubileji: lani se navršilo 850 godina od Savinog rođenja, a ove se obilježava 790 godina od njegovog upokojenja u Velikom Trnovu.

– Sa sigurnošću možemo reći da u sveukupnoj istoriji našeg srpskog roda ne pronalazimo ličnost koja je ostavila dublji, trajniji i sveobuhvatniji trag od Svetog Save ni u duhovnom, ni u kulturnom smislu. Stoga imamo obavezu učiniti koliko je do svakoga od nas, posebno o Savindanima i jubilarnim godinama, da ponovo promišljamo o suštinskim vrijednostima utemeljenim na pregalaštvu Svetog Save na kojima se zasniva identitet srpskog naroda u cjelini – kazao je.

Povelja SKD-a “Prosvjeta” namijenjena istaknutim institucijama za doprinos radu i razvoju programa “Prosvjete” u 2025. godini, odlučio je Glavni odbor, dodijeljena je pododboru u Splitu kao priznanje za dugogodišnji, predan i kontinuiran rad na očuvanju i afirmaciji srpske kulture, jezika, ćiriličnog pisma i tradicije na području grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, ali i izgradnji i razvijanju dobrih međunacionalnih odnosa u Splitu.

Krajem prošle godine u okviru Dana srpske kulture u Hrvatskoj, koji su započeli u Splitu, članstvo pododbora i njihovi gosti doživjeli su brutalni napad ekstremista, koji je bio usmjeren protiv srpske kulturne i srpske zajednice. Rukovodstvo i članstvo pododbora, u teškim uslovima prijetnje nasiljem, ponijeli su se dostojanstveno i odgovorno, nisu se dali zastrašiti i pokolebati, nego su nastavili svoje djelovanje i misiju očuvanja i razvijanja srpske kulture i tradicije, navodi se u obrazloženju.

Povelju SKD-a “Prosvjeta” dodijeljena je pododboru u Splitu kao priznanje za dugogodišnji, predan i kontinuiran rad na očuvanju i afirmaciji srpske kulture, jezika, ćiriličnog pisma i tradicije

Godišnje priznanje “Zlatna značka”, koje se dodjeljuje istaknutim članovima “Prosvjete” ili zaslužnim pojedincima koji su ga zadužili doprinoseći ostvarenju njegovih ciljeva dobili su Snežana Jovanović, potpredsjednica borovskog pododbora i predsjednica KUD-a “Ostrovo”, Darko Gojković, dugogodišnji član karlovačkog pododbora, aktivan na pronalaženju pravoslavnih groblja na Kordunu, kao i Nada Komljenović, dugogodišnja članica pododbora Zagreb, zaslužna za povezivanje s drugim manjinskim organizacijama koje se bave kulturno-umjetničkim amaterizmom.

Godišnja nagrada “Desanka Đorđević” za zasluge u oblasti amaterskog stvaralaštva posthumno je dodijeljena Marijanu Janoševiću, istaknutom kulturnom i društvenom radniku, pravniku i neumornom pregaocu na očuvanju kulturnog identiteta i zajedništva srpske zajednice na Baniji, posebno u Dvoru.

Godišnju nagradu “Sava Mrkalj” za 2025. godinu, za posebno vrijedan doprinos kulturi Srba u Hrvatskoj, dobio je Čedomir Višnjić, istaknut historičar i pisac, i to za izuzetan i dugogodišnji doprinos očuvanju, razvoju i afirmaciji srpske zajednice u Hrvatskoj, te za njegov sveukupni rad na unapređenju kulturnih, obrazovnih i izdavačkih djelatnosti srpske zajednice i SKD-a “Prosvjeta”. Nemjerljiv je i njegov doprinos razvoju informativne i izdavačke djelatnosti Prosvjete: uredio je preko 200 naslova knjiga i monografija, 90 svezaka časopisa i 32 sveska godišnjaka SKD “Prosvjete” te objavio niz knjiga vezanih uz historiju Srba u prošlom vijeku koje imaju važnu ulogu u predstavljanju tih tema široj hrvatskoj i srpskoj javnosti.

Višnjić se obratio u ime nagrađenih, ističući dugu tradiciju obilježavanja Svetog Save u Zagrebu.

– U duhovnom smislu nemamo veće vrijednosti od Svetog Save, a ni u kulturi Srba u Hrvatskoj nemamo časnijeg imena od Save Mrkalja. Napredak u kulturi ne definišu samo oni koji formalno određuju pravila, nego sastav prvih dobitnika – kazao je i nabrajao imena pjesnikinje Dare Sekulić, Borivoja Dovnikovića Borde “koji nas je sve nacrtao”, slikara Đorđa Petrovića koji je pokretao brojne likovne aktivnosti, slikara Miloša Popovića koji je nesebično prenosio znanje, pjesnika Sime Mraovića… Zato svi, koliko imamo srca i pameti i koliko smo kadri osmisliti, učestvujemo u stvaralaštvu našeg vremena preko institucija, istaknutih pojedinaca, pa i dobitnika nagrada – kazao je.

Za dojmove smo pitali Nadu Komljenović.

– Nagrada mi puno znači, jer sam dugo godina u “Prosvjeti” pa mi je drago da je prepoznat moj rad i trud. To je i priznanje za pododbor, kao i za sve koji su surađivali sa mnom, ali i podstrek da ću u budućnosti biti još ornija. Drago mi je da u “Prosvjeti” imamo i Hrvata i muslimana, ali se borim da ih bude puno više u našem prostoru – kazala je.

Zlatna značka je i podstrek za Snežanu Jovanović.

– Veoma sam srećna da su ljudi prepoznali moj rad. U našoj sredini ima nas jako malo, ali puno radimo i trudimo se, pa time nadoknađujemo manjak – rekla nam je.

Nadahnuto pjevanje Hora Sabornog hrama u Zagrebu, pod vodstvom Olene Ciglenjak, te nastupi folklornih sekcija zagrebačkog i garešničkog pododbora “Prosvjete”, pod vodstvom Bojane Karlica i Zorana Blanuše, polučili su aplauz prisutnih, među kojima su bili i rukovodioci srpskih institucija u Hrvatskoj, predstavnici ambasade Srbije u Zagrebu te krovnih manjinskih institucija u Hrvatskoj, kao i Ureda i Savjeta za nacionalne manjine.

Nenad Jovanović; Portal Novosti